DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 37 <-- 37 --> PDF |
na Korzici rodi oko 28 tona na četvornoj milji ili svega oko 95.000 tona godišnje u vrijednosti od 1,650.000 dolara. U Francuskoj dobar kestenik rodi prosječno 32 hl ploda po ha. Stabla 70 god. stara u rastojanju od 25—30 m rode prosječno od 150—200 kg odnosno 4—5000 kg po ha; ova su stabla kalemljena (J. B. Lavaille: Le Chataigner, Paris 1908). Roga č u Sredozemlju rodi oko 90.000 tona. Sa otoka Cipra, gdje se rogač nalazi u divljem stanju u prirodi, izveze ga se za 24% godišnje vrijednosti ukupnog eksporta. U 1924. g. predstavljao je taj prihod $ 4.— po glavi. Na brežuljcima sjevernog Alžira kao i u aridnim predjelima Tunisa sa minimalnim oborinama od 250 mm godišnje rogač dobro uspijeva, cvate već u 10.—12. godini i obilno nosi plod u 40. g. svake godine. Ponaraste do 18 m u visinu, Pinjevci (Pinjolik) Babin Dub-Zemunik kraj Zadra. Foto: Ing. Bura formira krošnju široku do 22 m i ponese do 1300 kg ploda, dok prosječno pojedinačna stabla rode 300—500 kg u vrednosti od $ 33.45 po ha, što predstavlja ukamaćenje od 8.66°/o. Cijena rogača odgovara cijeni žitarica. Pruža korjenje i do 18 m u zemlju (Trabut). Ovako znatnim proizvodnim količinama plodova šumsko-voćnog drveća mnogo doprinosi činjenica, što se ono vanredno prilagođuje klimi. Tako nailazimo na šumsko-plodonosno drveće u znatnim nadmorskim visinama. Na južnim padinama Zagrebačke gore kesten dolazi na 900—920 m po Aniću (3) ; obična lijesk a se susreće u brdskim bukovim šumama, u švicarskim Alpama do 1.700 m (prof Klika), a megjegju lijesku nalazimo u našoj zemlji na visinama od 1200—1300 m (prof, černjavski, 13, 14). Prema Schneiteru sazrijeva u Alpama obična trešnj a na visini od 1750 m (Sils), šljiva na 1657 m (Murren), jabuka i kruška na 103 |