DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 4 <-- 4 --> PDF |
vremena sivocrvena do crvenosmeđa boja na čeonim stranama. Ta se promjena boje uvlači jezičasto u trupac, a razlikuje se od crvenog srca stojeće bukve samo po intenzitetu. Zych a (9) je u svojoj opširnoj radnji o uzrocima osržavanja bukve utvrdio, da se ovdje (kod trupaca) radi o lokalnoj pojavi osržavanja, koju uzrokuje prodor kisika (iz zraka) u otvoreno drvo, koje postepeno suši, čime je omogućen prodor kisika odnosno zraka. Mikroskopiramo li takvo drvo, utvrdit ćemo, da je došlo do tvorbe tila, koje začepljuju provodne elemente, te do stvaranja t. zv. zaštitne gume, koja se nalazi u parenhimu (osobito onom od zraka srčike, te onom, koji prileži uz provodne elemente). Kako vidimo, radi se i kod nastupa crvenila kod trupaca u biti o istim patološko-anatomskim promjenama, koje i kod stojeće bukve prethode tvorbi neprave srži. Prema prijedlogu Mayer W egelin a (4) možemo nazvati drvo s tim promjenama boje »zagušenim « (erstickt). Tehnički drvo još nije izgubilo na vrijednosti, ali se ipak od preuzimača smatra manje vrijednim, iako zato nema opravdana razloga (osim, možda, činjenice, da će se nešto teže impregnirati radi tvorbe tila i gumoza, ukoliko će dotično drvo biti impregnirano). Tim više, jer se ta boja (»zagušenost«) nakon parenja gubi. 0 čitavom nizu vanjskih i unutarnjih faktora u samom drvetu odnosno trupcu ovisi, da li će »zagušenost« preći u »piravost«. Postoje li povoljni vanjski i unutarnji uslovi, doći će nakon »zagušenosti« do prodora i napada različitih gljiva (najčešće: Stereum purpureum Pers. Hypoxylon coccineum Buli., Bispora monilioides Corda, Schizophyllum commune Fr.), koje će uzrokovati »piravost«, t. j . određeni tip truleži bukova drveta. Ta je trulež različita od ostalih truleži, koje uzrokuju druge gljive razarači drveta, koji napadaju bukvu (na pr. Fomes fomentarius Fr.). »Piravost« je karakterizirana tim, što trulež nije jednolična, nego žutobijela trulež ulazi u drvo u obliku pruga, jezika, lisa, a pojedine su pro trule partije oivičene sa tamnosmeđim do crnim rubom, u kojem su drvne stanice vrlo malo razorene (histogene demarkacione linije po G ä u m a n n u, 1). K o 11 m a n n (3) je utvrdio, da je »piravo« drvo znatno izgubilo na čvrstoći, osobito dinamičkoj, tako da ne dolazi u obzir za tehničke svrhe. Jasno, da je i goriva vrijednost »pirave« bukovine radi razgradnje drvnih stanica djelovanjem gljiva znatno smanjena. Pokušaji, da se spriječi kvarenje bukova drveta nakon obaranja, vršeni su već ranije s manjim ili većim uspjehom. Sredstva za premazivan je čeonih strana i svih ostalih otvorenih mjesta (ozljede, odsječene grane) bez kore sadržavaju ili fungicide, koji treba da spriječe mogućnost prodora i djelovanja gljiva-razarača drveta, ili su to sredstva, koja sprečavaju sušenje drveta (uljane boje, asfalt, vodeno staklo i dr.). Međutim, ni jedna ni druga sredstva nisu dala zadovoljavajuće rezultate u smislu relativno potpune zaštite bukovih trupaca od kvarenja. Zych a (9) je u spomenutoj radnji razvio novu teoriju o uzroku crvenila te osrženja bukve. On tvrdi, da se primarno ne radi o djelovanju gljiva odnosno o reakciji drveta na napad gljiva, kako se ranije držalo na osnovu radnje Tuszon a (7). Po Zychi se radi o reakciji živog drveta (stojećeg ili oborenog) na prodor kisika kroz sva otvorena mjesta (rane, čeona strana) kod određenog kritičnog sadržaja vode u pojedinim dijelovima drveta. Dapače, Zycha tvrdi, da i samo osržavanje, a ne samo promjena boje drveta (crvenilo), u stojećeg drveta nastupa uslijed prodora |