DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Pogibelj proširenja zaraze kestena bila je povodom osnivanja centrale za proučavanje kestena (Centro di studio sul castagno) sa slijedećim programom: 1. pronalazak direktnih metoda suzbijanja zaraze, 2. selekcija otpornih tipova domaćih vrsti proti ove bolesti, 3. unošenje i istraživanja stranih vrsti kestena, 4. oplemenjivanje križanjem i naknadnom selekcijom tipova otpornih proti zarazi, 5. istraživanje ekologije i rasprostranjenja pitomog kestena, 6. studije o prinosu, 7. studije o varijetetima (sortama), 8. pokusi o poboljšanju tehnike sadnje i 9. istraživanja o iskorišćenju i preradi proizvoda (41). Obzirom što je kesten i kao drvo i kao voćka veoma koristan u raznim fazama mehaničke i kemijske prerade, što brzo raste, lako se obnavlja i Razmnožavanje otpornih hibrida kestena (C. sativa) zakorjenjivanjem grančic*. Unasylva 1953. dugo zadržava svoju vitalnost, potrebno ga je i radi vanrednih šumskouzgojnih odlika što pravilnije njegovati i uzgajati, posvećujući mu u buduće više pažnje kao najvrednijem šumsko-plodonosnom drvetu, naročito na Primorju, koje po svojoj klimi predstavlja pravu oblast kestena, a gdje se međutim on nalazi samo u vidu oaza u području hrasta medunca (na podlozi kvarcita u Boki Kotorskoj—Kostanjica, Stoliv; u Krajini kod Skadarskog jezera; na pješčenjacima u Dobrinju na Krku, te na ispravnim debelim slojevima crljenice (Terra rossa) u Lovranštini, gdje se na cijepljenim kestenima uzgajaju odlični maroni. Kesten se cijepi i u Crnogorskom Primorju, gdje se uz pratnju lovora, velikog vrijesa, žuke i dr., vanredno lijepo razvija. I danas može se — kako u Boki Kotorskoj tako i u Krajini kod Skadarskog jezera — naići na solitere od 1.50—2.50 m prsnog promjera, koji svojim |