DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 41 <-- 41 --> PDF |
uzrastom, bujnom krošnjom velikih tamnozelenih listova, bijelih cvatova, impozantno djeluju sa estetskog i turističkog stanovišta (3, 24, 38). Na savjetovanju održanom u Firenci 1948. godine u cilju unapređenja uzgoja kestena, u referatu o problemu uzgoja kestena u odnosu sa drugim vrstama drveća, zagovarao je De Philippis, da se ubuduće uzgaja kesten na svim položajima svoga optimuma, dok se na drugim staništima ima postepeno zamijeniti drugim bolje odgovarajućim vrstama drveća, obzirom na sve jaču pojavu bolesti raka i crne truleži u kestenicima, te atrofiranja ploda »mumifikacije kestena« prouzrokovane gljivom Phomopsis viterbensis. Pretpostavlja se, da infekcija nastupa uslijed lošeg uskladištenja zrelih plo Voćnjaci i vinogradi pod zaštitom burobrana u okolini Rog. Slatine, NRH. dova (12). Negdje se preporučuje i kao niska šuma. Slab uspjeh naše operative za posljednjih godina, u kojima se prosječno godišnje sadilo oko 150 tona kestena na površini od 3.000 ha, ima se dobrim dijelom pripisati činjenici, da je sje.tva vršena već upaljenim ili presuhim plodovima. Rezultati istraživanja u tom pogledu provedeni 1951. god. u Institutu za šum. istraživanja u Zagrebu, moći će uvjeriti mnoge praktičare na terenu o potrebi pravilnijeg i brižljivijeg postupka sjetvenim materijalom (9). Konstataciji stalnog opadanja prvašnjeg prirodnog areaala pitomog kestena i degradacije postojećih sastojina, suprotstavlja se uporno naglašavanje potrebe intenzivne obnove u cilju što većeg rasprostranjenja kestena´ širom naše domovine. Tako Lončar zagovara proces obnove u vidu kombinacije uzgoja panjača i sastojina iz sjemena kao i mješovitih sastojina kestena radi mnogo lakšeg i elastičnijeg uzgoja, veće i vrednije drvne´mase, naročito prorednog materijala, te boljeg čuvanja produktivne snage tla (37).´ |