DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Kako narod u Francuskoj cijeni kesten pokazuju svojevremene tržne cijene:


100 kg suhih kestena plaćalo se . 230.— fr
100 kg pšenice . . . , . . 155.— fr
100 kg kukuruze . . . . . . 170.— fr


(Provincija Correze).


Orah (Juglans regia) predstavlja i kao drvo i kao voćka mnogostruke
koristi. U Francuskoj rodi orah na rastojanju od 20 m prosječno 80—100 kgpo
stablu odnosno 1500—1800 kg po ha vanredno ukusnog, krupnog ploda
mekane ljuske, čija je hranjiva vrijednost veća nego odgovarajuća težina
ovčjeg mesa žive vag-e, koja se proizvede na istoj površini dobrog pašnjaka
(Grand-Grenoble).


Prosječni prinos rodnih oraha na površini od 51.300 ha u Kalifomiji kretao se
-prema izvještaju E. P. Serr, 1947. u vremenu od 1930 do 1935. g. oko 600—800 kg
po hektaru


od 1935 do 1940 god. oko 1000 kg po hektaru


od 1940 do 1945. god. oko 1100 kg po hektaru


Posljednjih godina prodalo bi se na tržištu u Kaliforniji oko 4.5 miliona kg
ploda oraha.


Orah i pored toga što nije isključivo šumsko drvo, proizvodi veoma
vrijednu sirovinu za rezanu građu, furnire, rezbariju, luksuzno pokućstvo,
muzičke instrumente, predmete kućne radinosti, kundake za puške i t. d.


Orah kao voćka daje plod, koji se ü zelenom stanju može iskoristiti u
razne medicinske svrhe, u sazrelom stanju za ekstrahiranje orahovog ulja
i razne prehrambene potrebe. Orahova jezgra razvija 6773 kalorije po kg,
te je kao ljudska hrana jača za 3 puta od mesa, 8 puta od krumpira i 10
puta od jabuka, sadržavajući mnogo vitamina (Stojković, 1938). Orah se
razmnožava sjemenom (u pravilu proklijalim) ili presadom običnih, jednom
ili više puta, cijepljenih sadnica. Orah se može cijepiti na pup, spajanjem,
na jezičac, na procjep, u korjen i pod korom. Za podlogu služi obični orah
domaći (koštunac) ili američki crni orah. Hibridizacijom sa crnim orahom
postiže se kasnija cvatnja i veća otpornost proti mrazu (55). Cijepljeni orasi
počinju ranije rađati plodom, već 3—4 godine poslije navrtanja, dostižu punu
rodnost u 35—40 godini, obilnije rode ujednačenim plodom i manje stradaju
od mrazeva, jer cvjetaju za 10—12 dana kasnije od običnih oraha (51).


Vrijednost orahovine kao drveta proizlazi iz fizičkih i mehaničkih osebina,
jer se odlikuje homogenom strukturom, osrednjom težinom i tvrdoćom,
slabo »radi«, ne uteže se, ne puca i ne ljušti se. Najveću vrijednost
pridaje se orahovini radi raznolikosti boja u estetskom pogledu za proizvodnju
prvoklasnih furnira za luksuzno pokućstvo. Orahovi trupci treba da
su pravi, čisti od grana i kvrga, bez kemijskih i fizičkih mana, dovoljne duljine
i debljine da bi imali punu komercijalnu vrijednost. Orah treba stoga
za rana početi kresati progresivnim tempom, da bi se postiglo čisto deblo
i da bi sitne grane što prije zarasle bez ikakvih štetnih posljedica (23, 25).


Ukoliko se uzgaja orah radi ploda, onda pogotovu treba da deblo u
izvjesnoj duljini bude čisto od grana radi cijepljenja, inače se cijepe pojedine
gornje grane, da bi se očuvao donji trupac za proizvodnju drveta homogene
strukture.


Prema statističkim podacima bilo je na području NRH 639.400 orar
hovih stabala, te je u godini 1952. sa 479.654 rodnih stabala proizvedeno