DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 48 <-- 48 --> PDF |
pomorac radi punog iskorišćenja brodskog prostora natovari 3/4 brodske tonaže željeznim žipkama, a 5/6 brodskog kubnog prostora ispuni lakom drvenom građom (52a). Šumsko-voćno drveće može u raznim kombinacijama (drvoredi, burobrani, zaštitni pojasi i t. d.)da posluži stvaranju povoljnijih mikroklimatskih uslova za druge vrsti kultura (vinograde, maslinike, agrume, povrtnjake) i kao uspješan način borbe proti erozije i degradacije tla. Pravilno zasnivanje takvih nasada pretpostavlja precizno poznavanje stanišnih prilika, lokalne klime i vladajućeg smjera vjetra. Tako su zaštitni Zaštitni pojasi-dvoetažna kultura (voćnjaci i djetelina) — tijesna suradnja šumara i agronoma. Foto Ing. Radimir pojasevi pinjevaca na obalama Tirenskog i Jadranskog mora omogućili Italiji uzgoj poljoprivrednih usjeva, vinograda i agruma efikasnim zadržavanjem posolice i morskog vjetra s jedne strane i eliminisanjem klimatskih ekstrema s druge. Veliki napori na zasnivanju vjetrobranih pojaseva na području NR Makedonije (od 1947—1951. uzgojeno je 35.000 km 6—16 m širokih vjetrobrana i zaštitnih pojaseva) već pokazuju povoljne rezultate (Ničota — God. I. 1951, Skopje). Problem uzgajanja i oplemenjivanja kao i proširenja areala šumskovoćnog drveća i grmlja na području Krša je pitanje za sebe, veoma složeno i teško, ali zato pravilno ostvareno veoma korisno sadanjim i još više budućim generacijama. I baš radi toga treba da se rješava u tijesnoj suradnji agronoma i šumara, koristeći se svim novijim dostignućima pedologije, šumske biologije i genetike uz primjenu vegetacijskih karata i savremene agrotehnike. Stalna kolaboracija šumske privrede i poljoprivred e je bitni preduslov da se naročito na Kršu obustavi daljnje propa |