DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 49 <-- 49 --> PDF |
danje šumsko-voćnog drveća i grmlja i krene intenzivnijem uzgoju, njegovom oplemenjivanju i proširenju. Nije zalud rečeno: »šumarstvo je majka poljoprivredi, ono je hrani i od zla brani«, međutim složnim ustrajnim radom na zajedničkom poslu crpsti će koristi obe privredne grane i čitav narod. Da su te koristi i znatne i bez svake sumnje značajne, o tome nas nedvojbeno uvjeravaju statistički podaci. Međutim gubici izmaklih prihoda su kudikamo veći, skoro neprocjenjivi. Gole, neiskorišćene po svojoj prostranosti nepregledne kraške površine od. preko milijun hektara, preko kojih uzalud struji neizmjerna energija sun- Pinjbor među voćnjacima cvatućih badema i vinogradima Starigrad na Hvaru. Foto Ing. Radimir čanih radijacija, jer je davno nestalo zelenog supstrata, koji bi se njome koristio, čeka marljive ruke da ih ponovo zazelene. Izgleda da je završila stara era, kad se u šumskim rasadnicima uzgajala samo jedna vrst sadnica i vršila obnova sjetvom ili sadnjom po uobičajenoj šabloni i za sadanja vremena odveć skupim metodama (monokulture). Nastala nova vremena traže intenzivnije gospodarenje, koje će voditi više računa o stanišnim i klimatskim uslovima, o biljnoj sociologiji, o uzgoju mješovitih budućih sastojina, te sjetvom i sadnjom u »nevezanom povezu« prema terenskim prilikama uključivati sve više i sve češće šumsko-voćno drveće i grmlje u hrpama, grupama različitog međusobnog i međugrupnog rastojanja (»a boschetti« odnosno »Spaced-group planting«), u vidu burobrana i zaštitnih pojaseva. Time bi se s jedne strane postepeno smanjili gubici izmaklih prinosa sa neiskorišćenih kraških areala, a s druge strane stalno uvećavale koristi 115. |