DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 66     <-- 66 -->        PDF

odbor sindikata poljoprivrednih radnika promjenio ime u »Zemaljski odbor sindikata
radnika i namještenika poljoprivrede i šumarstva« i u njega izabran veći broj šumarskih
radnika i službenika.


3. U problemu organizacije lugarskog osoblja, odbor je poduzeo izvjesne korake
i izrađen je nacrt pravila lugarskih sekcija pri našim klubovima. Pitanje nije definitivno
riješeno, jer svi klubovi nisu ni do danas dostavili svoje primjedbe na ovaj nacrt.
Smatramo da će novi odbor morati o tom i te kako povesti računa.
4. O pitanjima srednjih šumarskih i drvno-industrijiskih škola raspravljali smo
gotovo cijele godine. No ipak ne bismo mogli reći da smo i ovo pitanje skinuli s dnevnog
reda. Problem srednjih kadrova nije samo naš problem (naše republike) nego
i cijele FNR.J, pa će i taj problem trebati jedinstveno riješiti za cijelu PNRJ. Zbog
toga je to jedan od problema, kojim se bavi i Savez šumarskih društava. Nadamo se
da će on uskoro biti rješen, a izvjesne sugestije mogla bi dati i ova naša godišnja
skupština.
5. U pitanju uzdizanja lugarskog osoblja odbor je predložio Upravi za šumarstvo
NRH organiziranje jednogodišnjih škola, odnosno kurseva u koje bi se primali
kandidati sa završenom prethodnom praksom. Ta praksa bi načelno trebala da traje
za kandidate sa završenom osmoljetkom 1 godinu dana, za kandidate sa završenom
šestogodišnjom školom 18 mjeseci, a za ostale 2 godine.
Nakon završene prakse kandidati bi trebali polaziti jednogodišnji tečaj, gdje bi
se osposobili za vršenje lugarske službe. Kandidati koji nemaju završenu osmogodišnju
školu, morali bi prije upisa u tečaj polagati prijemni ispit iz osnova računanja
i jezika.


6. U pogledu prakse šumarskih inženjera u toku pripravničke službe odbor je bio
zadužen da to pitanje prostudira putem posebne komisije i donese prijedloge za rješenje
toga problema. Iako se o tom problemu raspravljalo treba priznati da nijex ništa
učinjeno, te je to jedan od propusta odbora. Novi odbor će imati više mogućnosti da
ovo pitanje riješi, jer bi se plaćanje pripravničke službe moglo regulirati na teret
fonda za unapređenje šumarstva.
7. Upravnom odboru bio je stavljen i zadatak da prouči pitanje organizacije
šumarstva, te da surađuje na njegovom rješavanju. 0 tom problemu bilo je tokom
godine dosta diskusije. Pitanje organizacije šumarske službe riješeno je Uredbom o
organizaciji šumarske službe u NR Hrvatskoj. U vezi sa organiziranjem komunalnog
sistema društvo će se morati pozabaviti organizacijom šumarstva u okviru komuna
i komunalnih zajednica. Osim toga, a u vezi sa problemom zakona o šumama o kojem
raspravlja Savezna narodna iskupština, morati će društvo to pitanje ponovno uzeti
u razmatranje imajući u vidu primjedbe, koje su na nacrt zakona stavili Odbor za privredu
Saveznog vijeća i Vijeća proizvođača FNRJ.
Govoreći dalje o radu Upravnog odbora, drug Benić je rekao da je tokom godine
održano 9 sjednica. Odaziv odbornika nije bio potpun. Izdavačka djelatnost bila je
znatna. Osim »Šumarskog Lista« i »Šumarskih novina« Društvo je izdalo i »Lovački
priručnik« i »Lugarsku službenu knjigu«. Knjižnica se povećala za 54 komada i broji
ukupno 2413 knjiga. Za knjižnicu je izdano 153.274 Din. Društvo prima 23 strana i 26
domaćih časopisa. Društvena aktivnost očitovala se naročito u pripremama i organizaciji
II. Kongresa Saveza šumarskih društava FNRJ i II savjetovanja šumarskih
stručnjaka FNRJ.


Od naročitog interesa za našu struku bilo je Savjetovanje o problemima šumarstva
i drvne industrije, održano u Osijeku koncem studenog 1954. Ovo savjetovanje
organiziralo je društvo ekonomista, ali su naši članovi podnijeli referate i bili uglavnom
diskutanti. U okviru društva održan je specijalni plenum šumara NRH zaposlenih
na poslovima projektiranja i Izvođenja građevinskih radova. Saradnja Društva sa
Udruženjem drvne industrije nije se mogla potpuno ostvariti. Društvo je interveniralo
povodom postavljanja nestručnjaka za direktora Srednje šumarske škole u Karlovcu
kao i u predmetu izgradnje Instituta za drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu.
Saradnja između klubova i Društva nije bila potpuna što se negativno odrazilo u radu
društva kao cjeline.