DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Izvještaj´ urednika »Šumarskog Lista« podnio je urednik ing. Milan Andnoić. O svome izvještaju on je iznio slijedeće podatke: Tiraža »Šumarskog Lista« iznosi 1800 primjeraka. Slijedećeg mjeseca smanjuje se Broj primjeraka na 1.500. Broj pretplatnika je slijedeći: NR Hrvatska 732 NR Srbija 216 NR Slovenija 117 NR B. i H. 105 AP Vojvodina 71 NR Makedonija 64 NR Crna Gora 26 Ukupno 1331 Zamjena za druge časopise: 34; u inostranstvo se šalje 100 primjeraka. Ukupno ima pretplatnika 1331. Broj saradnika bio je slijedeći: NR Hrvatska 38 NR Srbija 7 NR Slovenija 4 NR B. i H. 4 NR Makedonija 1 Francuska 1 Ukupno: 55 Urednik je zatim ukratko iznio osnovne teškoće koje je imao ove godine kod odabiranja članaka. On je rekao: Zadaci Šumarskog lista određeni su sadašnjom i perspektivnom problematikom i zadacima šumarstva, a donekle i drvne industrije, iako ova potonja ima svoje posebno glasilo. Šumarski list trebao bi da bude ogledalo naše naučne ali i praktične djelatnosti u šumarstvu, u toj važnoj privrednoj grani. Danas su bitno izmjenjeni uslovi u kojima djeluju naši stručni šumarski kolektivi. Nije daleko prošlost, kada mišljenje naših stručnjaka nije moglo doći do izražaja. Danas, naprotiv, mi imamo punu mogućnost da koristimo stranice našeg stručnog lista za iznošenje iskustava i za donošenje prijedloga u korist unapređenja naše struke. Pa ipak Šumarski list nije ispunio očekivanja u tom pogledu. List nije bio vjeran odraz našeg stanja u struci. Tematika objavljenih članaka nije uvijek obuhvatila aktuelne važne probleme, koji bi bili od interesa za našu praksu i nauku i čije bi objavljivanje bilo öd neocjenjive koristi našim praktičarima u krčenju naših puteva i savlađivanje zapreka u radu, što bi značilo novi korak u progresu šumarstva i drvne industrije. Osvrtom na rad naših stručnjaka u bližoj prošli, možemo se uvjeriti da su oni u tome radu stekli bogata iskustva na stručnom polju. Objavljivanje tih iskustava dalo bi poticaja za njihovu široku primjenu, što bi značilo ogroman prilog stvaralaštvu ostalih šumarskih stručnjaka. Ipak naši stručnjaci nisu (koristili stranice Šumarskog lista koje su za njih bile uvijek otvorene. I danas kad se s pravom kritikuje Šumarski list, pitamo se zašto je do toga došlo? Da li je to samo, slučaj sa Šumarskim Listom? Problem nije nov i on se vuče kroz niz posljednjih godina. A i drugi stručni strani časopisi izgleda da boluju od iste bolesti. Švicarski stručni list pored tolikih dobrih stručnjaka, a mi ne sumnjamo da ih u Švicarskoj nema, ipak uglavnom počiva ne nekolicini stručnjaka stalnih saradnika. Ništa nije bolje niti sa Revue forestiere, francuskim, koji većinom štampa radove nastavnika Ecole Nationale des Eaux et Forets, a slična je stvar i sa časopisima drugih struka (na pr. Medicinski list, Agronomski glasnik i t. d.). Teško bi se dakle moglo baciti krivnju na uredništvo, jer štampati se može samo ono što saradnici napisu. A u tome i jest naša nevolja. Mi nemamo dovoljno saradnika iz prakse. Vjerujem da su naši stručnjaci iz prakse preopterećeni poslovima, |