DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 81 <-- 81 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Wraber M.: DINAMIKA VEGETACIJSKEGA RAZVOJA IN IZMENA DREVESNIH VRST V GOZDU, Biološki vestnik III, 1954, p. 147—166. Unatoč mnogih rasprava o prirodnoj izmjeni vrsta drveća u šumi, ipak još uvijek ta pojava nije dovoljno osvijetljena, a za mnoge stručnjake ostaje posve otvoren problem. To napose i zato, što u vezi s tom pojavom nisu posve istraženi pedogenetski procesi i što mnogi pisci, osim prirodnih faktora, ne uzimaju u obzir i gospodarske utjecaje. Naročito je ogromna griješka, kad se pretpostavlja, da prirodna izmjena vrsta predstavlja pravilno mijenjanje (alterniranje) dvije vrste — kao da u prirodi postoji razvitak u zatvorenom ciklusu, t. j . kao da nema progresivnog razvitka i stvaranja relativno konačnih zajednica, kao da gospodarski faktori nemaju vrlo jak utjecaj na razvitak kompleksa ekoloških faktora i prema tome na razvitak šumskih sastojina i općenito na razvitak biocenoze. U vezi s tim problemom je rasprava dr. Wrabera. U njoj se na temelju nauke o biljnim zajednicama osvjetljuje vrlo zamršen kompleks utjecaja prirodnih faktora i dovodi u vezu s gospodarskim faktorima. Publikacija sadrži ova poglavlja: dinamika razvitka vegetacije, vegetacijske sukcesije; polemički dio rasprave tretira pitanje, da li postoji zatvoreni ciklički proces izmjene između jele i bukve i drugih vrsta, diskusija i kritika; na kraju je opsežan zaključak. Autor najprije u vrlo instruktivnoj formi iznosi više ili manje poznate pojave: 1. sekularnih sukcesija vegetacije, izazvanih promjena klime u dalekoj prošlosti, 2. recentnih sukcesija, koje su lokalnog karaktera, razvijaju se brzo u vezi sa stupnjem razvitka vegetacije i prilagođavanja na izmjenu kompleksa ekoloških faktora, 3. neprestane promjene, koje na vegetaciji izaziva čovjek. Prelazeći detaljno na sadašnje promjene vegetacije autor podvrgava oštroj kritici nazore u našoj štampi o zatvorenom krugu prirodne izmjene vrsta. Pri tom uzeti su u obzir i gospodarski utjecaji. Konfrontirajući dalje razne naše i inozemne rasprave, autor dolazi do zaključka, da u prirodi postoji izmjena vrsta drveća kao izraz dinamike vegetacije, koja nastoji postignuti izvjesnu ravnotežu s ekološkim kompleksom staništa. Postoji dakle izvjesna zakonitost u izmjeni vrsta, ali ona nije ni opća ni nužna. Ciklička a i linearna izmjena vrsta odn. vegetacijskih faza razvoja posljedica je lokalnih gospodarskih zahvata, iako se čini kao posve naravni proces. Intenzitet i brzina toga procesa ovise o tome, koliko čovjek zadire u dinamiku razvoja relativno konačnih šumskih zajednica, t. j . koliko on kvantitativno i kvalitativno izmijenjuje strukturu sastojina. Ove izmjene uzrokuju promjenu mikroklime i tla, kao i pojačanje konkurentske snage one vrste, kojoj te promjene odgovaraju. Posljedica je vremensko i prostorno prevlađivanje te vrste odn. privremena izmjena vrsta, dok se ne postigne izvjesna ravnoteža u biohori ili geobiocenozi sastojine. U raspravi nisu protumačene promjene i međusobni utjecaji prirodnih faktora, koji nastaju pod utjecajem gospodarenja i izazivaju izmjenu vrsta. Međutim to i nije bio zadatak te rasprave, jer ona navedenu pojavu razmatra samo kompleksno, kroz fitocenolgiju. Autor je taj zadatak vrlo uspješno riješio. ´ J. Šafar Wraber M.: DER THEORETISCHE UND DER PRAKTISCHE WERT DER PFLANZENSOZIOLOGIE FÜR DAS FORSTWESEN, Sonderdruck aus »Angewandte Pflanzensoziologie, Klajrenfurt 1954, p. 871—880 Na kongresu biologa Jugoslavije, održanom u srpnju 1953. u Zagrebu, održao je naš biolog dr. M. Wraber predavanje te ga je pod gornjim naslovom objavio u proširenom i prerađenom obliku u ediciji Zemaljskog instituta, za biljnu sociologiju u Klagenfurtu (Austrija). Na temelju opsežnog vlastitog iskustva kao i na temelju iskustva drugih autora pisac ukazuje, kako je upornim i sistematskim radom malog |