DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Ing. D. Jedlowski: MASKIRANJE OBJEKATA OBALNE ZONE POŠUMLJAVANJEM. Mornarički glasnik — stručni časopis JRM br. 1. 1953. Maskiranje vojnih objekata na teritoriji jadranske obalne zone i po otocima predstavlja posebni problem, uslijed specifičnih prilika terena (velike obešumljene površine krša) i mogućnosti neprijateljskog osmatranja iz zraka i s mora. Autor, istaknuvši najprije ulogu i značaj šume za privredni i kulturni život zemlje, dao je u članku osnovne smjernice kojih se treba pridržavati kod maskiranja vojnih objekata pošumljavanjem. Maskiranje objekata pošumljavanjem u većini slučajeva je mnogo bolje od onog vještačkog. Ono daje prirodniji izgled čitavom okolišu i trajnu zaštitu objektima. Osim toga ono je mnogo jeftinije od skupih vještačkih naprava. U slučaju maskiranja objekata podignutih na većim površinama preporučuje se poduzimanje kulturnih radova širih razmjera, koje treba po mogućnosti povezati sa postojećim zelenim površinama, ako takove postoje. Pošumljavanje je potrebno kombinirati zimzelenim i listopadnim vrstama drveća i grmlja, što će na terenu dati nemirnu, mozaik sliku koja će objekat učiniti manje uočljivim iz zraka. Naprotiv, čiste i jednodobne sastojine daju jednobojnu površinu na kojoj lakše dolazi do izražaja svaki objekt, koji nije dovoljno prekriven krošnjama. U članku se dalje posebno zadržava na tehnici pošumljavanja pri maskiranju objekata od osmatranja iz zraka i od kosog osmatranja s mora. Priložene su i posebne skice, koje problem i grafički objašnjavaju. Na kraju je iznesen opširan popis vrsta, koje dolaze u obzir za maskiranje pošumljavanjem. Vrste su podjeljene na drveće, grmlje, polugrmlje, povijuše i prizemne trajnice. Za svaku vrstu je ukratko naveden način na koji ju treba saditi ;: vrijeme pošumljavanjač V. Bujukalić ing. Hajrudin: HERCEGOVAČKI KRŠ I DRVARENJE NA NJEMU. Izd. Instituta za naučna šumarska istraživanja u Sarajevu, knjiga II. — sveska 1 — Sarajevo 1953. Sadržaj : I. Uvod. — II. Stanje šumskog fonda. — III. Sadašnja potrošnja drveta. — IV. Izvori snabdevanja. — V. Potrošnja ugljena i mogućnost njenog proširenja. — Zaključci. U uvodu autor razmatra problem postanka golog krša i njegove obnove, pa u vezi s tim postavlja zadatak da ovim radom dade barem približan odgovor na problem potrošnje i snabdevanja ogrevom na području Hercegovine. U drugoj glavi autor vrši analizu raznih podataka o stanju šumskog fonda i nje govog godišnjeg prinosa, pa uzima kao osnovu za računanje prirasta podatke inventa rizacije iz 1947. god., prema kojima dobiva godišnji prinos svih šuma mostarske oblasti od 300.000 m3. Na osnovu ove analize autor također smatra da će niske šume pred stavljati osnovni tip šumskog gazdovanja na hercegovačkom kršu. U trećoj glavi autor konstatuje da godišnja potrošnja drveta ove oblasti znatno prelazi prirast tih šuma pa navodi podatke o potrošnji drveta: Saveznog zavoda za statistiku i evidenciju. Komisije za integracije i podatke inventarizacije iz 1947. god. Prema tome bi opšti prošek potrošnje ogreva po jednom domaćinstvu bio oko 10 m3. što čini za ćelu oblast 788.000 m3 ili manjak od okruglo 500.000 m3 prema izračunatom godišnjem prirastu. Autor dalje na osnovu procene po pojedinim »rezovima navodi da 62% domaćinstava imaju otvorena ognjišta. U četvrtoj glavi o izvorima snabdevanja, autor konstatuje da danas kao izvori snabdevanja ogrevnim drvetom na prvom mestu služe degradirane državne šume t. j . šikare i da je zbog udaljenosti i nepristupačnosti vrlo otežano snabdevanje iz šumskih kompleksa još neotvorenih. Dalje se u ovoj glavi razmatra za svaki srez posebno mo gućnost snabdevanja ogrevnim drvom iz postojećih šuma oblasti. Ukazuje se na tran sportne teškoće, navode se gravitacije pojedinih šumskih kompleksa i vrlo često daju |