DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1955 str. 84     <-- 84 -->        PDF

podaci o potrebi izgradnje cesta i šumskih puteva. Autor smatra na osnovu činjenice
da u šumskom fondu ove oblasti ima 70% državnih šuma i da seljaci ne seku svoje
šume dokle god ima nešto u državnoj, da od ukupnog snabdevanja ogrevom otpada
na državne šume oko 70%.


U petoj glavi o potrošnji ugljena autor daje pregled nalazišta ugljena u mostarskoj
oblasti, obim njegove potrošnje kao i mogućnost proširenja upotrebe ugljena.
Dalje se konstatuje da se u seoskim domaćinstvima ugalj troši vrlo neznatno i da ga
seljaci većinom sami vade. Cene ugljena su nepristupačne za seljake, jedino neka sela
na Duvanjskom Polju kao i stanovništvo varošica nabavlja ugljen.


Na koncu rasprave autor donosi zaključke u 11 tačaka:


1. Postojeće šume mostarske oblasti podmiruju svega 50% potreba na ogrevu.
Stanovništvu se mora omogućiti da dođe do ogreva na legalan način. Treba omogućiti
dovoz drveta iz Bosne i Crne Gore uz povoljne uslove. Stanovništvo varošica uputiti
na snabdevanje drvetom i ugljenom preko trgovačke mreže. Odobriti specijalnu željezničku
tarifu za prevoz drveta.
2. Izgradnjom transportnih naprava otvoriti neotvorene šumske komplekse
i organizovati iskorišćavanje drveta za široku potrošnju.
3. Osnovati lokalna preduzeća za eksploataciju lignita za potrebe kraškog stanovništva.
Ugljen prodavati uz niže cene a preduzećima putem regresa naknaditi gubitak.
4. Resiti problem komunikacija radi dovoza ogreva do mesta potrošnje (kolski
i kamionski putevi).
5. Radi štednje drveta postepeno uklanjati otvorena ognjišta i zameniti ih štednjacima.
Dotacijama iz posebnog fonda omogućiti što nižu cenu štednjaka.
6. Sprovoditi i druge mere za štednju drveta: upotrebu otpadaka u poljoprivredi,
zajedničke pekare, sušionice i dr. i upotrebu ugljena za proizvodnju kreča.
7. Preorijentacija poljoprivredne proizvodnje te industrijalizacija oblasti predstavljaju
važne uslove za rasterećenje degradiranih šumskih površina na Kršu od
paše i drvarenja, jer se time podiže kupovna moć seljaka, bez čega se može r-ačunati
na uspeh kod uvođenja štednjaka, nabavke drveta i uglja.
8. Podizanje kulturnog nivoa seljačkog stanovništva.
9. Izvršiti preseljavanje jednog dela stanovništva.
10. Degradirane šume šikare osposobiti u budućnosti za snabdevanje stanovništva
ogrevom. Eventualno ^izvršiti podelu šikara seljacima da ih obnove. Forsirati
brzorastuće vrste.
11. Doneti zakon o unapređenju privrede na Kršu.
Zadatak kojega je postavio autor nije bio nimalo lak ni zahvalan. Vrlo nesigurni
i jako varijabilni podaci o potrošnji drveta, kao i oni o mogućnosti proizvodnje onemogućuju
jednu određeniju analizu tog bilansa. Sve mere koje autor predlaže u navedenim
tačkama (sem 7) za rešenje ovoga problema, razbile se kod sprovođenja samo
na jednom jedinom uslovu: kupovnoj moći kraškog seljaka. Izdaci za ogrev ne postoje
u budžetu ogromne većine kraških domaćinstava. Ogrev je isto što i vazduh
ili voda (čak je i ova u nekim predelima daleko vrednija). Radi toga i konstatacija
navedena u tački 7. predstavlja ne samo važan nego i osnovni uslov za rešenje ovog
problema. Podizanje šikara i ozelenjavanje nekad potpuno ogoljelih površina uslov-
Ijeno podizanjem industrije i razvojem velikih gradova kao što su na pr. Rijeka i Trst,
najbolje nam to pokazuju. Regresi koje predlaže autor za izvesne mere ne predstavljaju
zdravu ekonomsku politiku. Ne mislimo da kažemo da treba čekati skrštenih
ruku na povećanje poljoprivredne proizvodnje i industrijalizaciju. Razume se da sve<
meliorativne mere na degradiranim površinama treba sprovoditi odmah, samo se one
bez spomenutih uslova ne mogu sprovoditi u širim razmerama i sa većim ekonomskim
značajerh.


Upravo radi toga je autor trebao da izvrši jednu, barem letimičnu analizu ekonomske
strukture kraških domaćinstava i prema tome izvrši podelu oblasti na ekonomska
područja kao što su na pr. područje kraških polja i dolina reka sa intenzivnijom
poljoprivredom, šumsko područje, područje u radiusu velike industrije i gradova
područje goleti sa ekstenzivnim stočarstvom kao jedinom granom privrede i t. d. Takva.