DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Nakon sječe za 2 godine ovce se ne puštaju u sastojinu (parcelu), koja je sječena. Iznimno, to se čini druge godine nakon sječe, i to samo na par sati pod kontrolom čobana, kada se puste ovce i mladi jaganjci u III. i IV. mjesecu da popasu samo travu. Jednom u 8 godina skuplja se u boljim sastojinama listinac (sušanj). Osim toga svake godine skuplja se u XI. i XII. mjesecu žir za tov krmaka. Učinak radapri sječi Sa opisanim dobrim alatom računa se, da u zimskim mjesecima, kada stvarno radno vrijeme traje oko 6 sati, jedan dobar radnik posječe oko 50—60 q ili 5—6 m3 drveta, koje je prethodno očišćeno od bočnih grana. One porodice, koje nemaju dovoljno radne snage (udovice i starci) izdaju sječu sa iznosom drveta do obale u napolicu. Iznos drveta do obale vrši se samarnim konjima, mulama i magarcima. Prodaja i uskladištenje drva Ogrjevno drvo crnike prodaje se na kg. Radi ovoga je i način slaganja i uskladištenja drveta u šumi i na stovarištima (obali) takav, da se vlaga u drvetu do prodaje što više zadrži i tako dobije veća težina. Drva se slažu na hrpe slično žežnicama (kope) i često se još i granjem pokriju. No do ljeta, kada se vrši glavna prodaja, ipak se drvo dobro prosuši. Prošle 1954. godine postigli su cijenu od 7 dinara za 1 kg ogrjevnog drveta prodanog u Italiju. Olibska drva su u Italiji poznata, tako da u mjestima na Jadranskoj obali Italije postoje trgovi (obale), koje nose naziv Oliba, jer se na njima prodaje olibsko drvo. Naime, radi svoje relativne blizine i mogućnosti otpreme drveta u Italiju sa manjim motornim jedrenjacima, Olib je u povoljnom položaju i uvijek postiže veoma dobre cijene za ogrjevno drvo na ovom tržištu. Jedan dio drveta prodaje se (daje u zamjenu) susjednim otocima (Pagu i dr.) u zamjenu za sijeno i suhu djetelinu. Ta zamjena vrši se u omjeru 1 : 5 do 1 : 6, t. j. za 1 kg suhe djeteline daje se 5 do 6 kg ogrjevnog drveta. Ovo sijeno upotrebljavaju Olibjani kao dodatak za prehranu krupne stoke, t. j . za konje, mazge i magarce, kada vrše iznos drveta iz šume. Prinos (prirast) Anketiranjem i na temelju podataka dobivenih u poljoprivrednoj zadruzi računa se, da se na jednom gonjaju (stara mjera za zemlju) = 2.000 m2 u šumi crnike svake osme godine na dobrom bonitetu dobije oko 100 qdrveta za prodaju (krupni ogrjev), a na slabijim oko 50 q ili prosječno oko 70 q. Prema tome na 1 ha prinos bi bio 70 q x 5 = 350 q : 8 god. = 44 q godišnje ili 4.400 kg : 750 = 5,86 m3 krupnog ogrjeva. Ako tome dodamo još 30% sitnog ogrjeva (sitne granjevine), koju oni upotrebljavaju za vlastitu upotrebu, onda to iznosi: 5,86 m3 + 1,75 m3 = 7,61 m3. Podaci za sječivi prirast (prinos) po 1 ha na primjernim plohama iznose: na jednoj 6,75 m3, a na drugoj 8,00 m3 na 1 ha. |