DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Podaci mjerenja na primjernim plohama Radi upoređenja i ocjene anketiranih i prikupljenih podataka izvršeno je mjerenje na dvije primjerne plohe. Jedna primjerna ploha je izabrana na južnoj ekspoziciji i istočnoj strani otoka, a druga na sjevernoj ekspoziciji i zapadnoj strani otoka. Na obje površine se uzorno gospodari i predstavljaju tip boljih sastojina niskih šuma crnike. Mjereni su (klupirani) svi izdanci od 1 cm prsnog promjera na više. Sa svake primjerne plohe uzeti su uzorci (modeli) od svakog debljinskog stepena. Za uzorak su uzeti oni izdanci, koji su imali zdrav i neoštećen vrh. Ovi uzorci su izrađeni u Sortimente, kako ih inače na otoku rade i svaki je zasebno izvagan u kg. Uzorci svakoga sortimenta su ksilometrirani i ustanovljena je specifična težina drveta u sirovom stanju, koja iznosi: a) za 1 m3 krupnog ogrjeva do 3 cm promjera na tanjen kraju (od 1247—1064 kg) 1.155 kg b) za lm 3 sitnog ogrjevnog drveta od 3 do le m promjera na tanjem kraju , 1,110 kg c) prosječno za lm 3 do le m promjera na tanjem kraju . 1.140 kg d) za 1 m3 kića-grana ispod 1 cm promjera sa lišćem . . 787 kg Na temelju ovih mjerenja izrađena je tabela težina i zapremine za svaki promjer izdanaka (debljinskog stepena), kao aritmetička sredina izvršenih uzoraka (modela) i to je sređeno u tabeli II. Zapremina u m3 je ustanovljena dijeljenjem težine drveta sa specifičnom težinom. U priloženim tabelama III. i IV. iznjeti su podaci mjerenja sa primjernih ploha te obračun težine, drvne mase, sječive mase, prirasta, starosti i temeljnice po 1 ha sa stanjem na koncu ophodnjice, t. j . prije sječe. (Vidi tabelu IL, III. i IV.) 3. Paša i pašnjačke površine Podjela pašnjačkih površina na ljetne i zimske pašnjake U početku je rečeno, da je brojno stanje stoke: sitne stoke: ovaca 1360´ komada krupne stoke: konja, mazgi, magaraca 154 „ Ova stoka pase na cijeloj površini od 2.740 ha, i to jednim utvrđenim redom i načinom, koji nemamo ni na jednom drugom otoku ili terenu u Dalmaciji. Pošto je cijeli otok razdijeljen i predstavlja privatni posjed to nomadskog načina paše nema, kao što je to slučaj na drugim mjestima, gdje se na općenarodnoj imovini (bivšim općinskim šumama) paša vrši. Svaki vlasnik ima nešto obradivog zemljišta, koje mu služi za vrt, njivu i vinograd. Na ovim površinama se ispaša vrši djelomično, i to nakon dizanja usjeva. Kako ove površine čine samo oko 10% od ukupne površine otoka, to se glavna paša vrši na pašnjacima, maslinjacima i u šumama. Ove površine, koje služe za ispašu stoke, t. j . pašnjaci, maslinjaci i šume, dijele Olibljani na dva dijela, i to: ljetne i zimske pašnjake. |