DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Nedostaci 1. Sa šumsko-uzgojnog i zaštitnog gledišta može se ovim čistim sastojinama crnike prigovoriti, što nemaju nikakve primjese drugih vrsta drveća. Forsiranje samo česmine i uklanjanje iz sastojine svih drugih vrst adrveća i grmlja, može imati loše posljedice na samo stanište kao i u slučaju kalamiteta. Primjesa zelenike (Phillyrea latifolia), planike (Arbutus unedo) — tamo gdje ima uvjeta, te alepskog bora (Pinus halepensis), kao ekonomski vrednijih vrsta dobro bi došla. 2. Struktura debljinskih stepena (razreda) mogla bi biti povoljnija u korist debljih, te bi bilo sigurno bolje, da se prvi svakoj sječi ostavi i nešto debljih izdanaka, jer bi na taj način ostala na jedinici površine veća temeljnica, pa bi se dobili kasnije deblji i skuplji sortimenti tehničkog drveta. Ovo bi zahtijevalo produženje ophodnje na 30—40 god., a eventualno ophodnjice možda na 10 godina. Za ovo bi svakako trebalo prethodno postaviti nekoliko stalnih pokusnih ploha u cilju ispitivanja najboljih odnosa. 3. Za uspješan napredak podmlatka i zamjenu starih iscrpljenih panjeva crnike novim i mlađim stablima izraslim iz sjemena, bilo bi potrebno bar u jednoj ophodnjici ostaviti sastojinu (parcelu) duži period vremena pod zabranom, dok se podmladak potpuno ne podigne, jer ga redovno popasu ovce. Isto tako potrebno bi bilo zabraniti skupljanje listinca (sušnja). 4. U cilju poboljšavanja trave i povećanja krme na pošnjačkim i šumskim površinama bilo bi potrebno radi daljnjeg razvoja i unapređenja privrede izvršiti solidnija čišćenja i uklanjanja korova i nepoželjnih grmova i unijeti izvjesne leguninoze i druge kvalitetnije travne smjese. I za ovaj rad trebalo bi imati nekoliko stalnih pokusnih ploha i prethodno izvršiti takve pokuse, kod kojih, obzirom na uložene troškove možemo očekivati pozitivan novčani bilans, koji bi zainteresovao sitnog posjednika da to čini na svojim površinama. Ovaj u cijelosti pozitivan način gospodarenja sa svojim prednostima i navedenim nedostacima, koje treba posteoeno otkloniti, može biti osnova za rješavanje nekih principijelnih pitanja i odnosa u vezi načina gospodarenja u niskim šumama na kršu (prebirni) i na zavođenje reda na pašnjačkim i šumskim površinama (podjela pašnjaka na ljetne i zimske, pregonski način paše i utvrđivanje kapaciteta pašnjaka), te organiziranja cijele akcije na privatnim posjedima! putem zadruga. LITERATURA: 1. Dr. Rikard Schubert: Geologija Dalmacije — Zadar — 1909. 2. Dr. Rubić: Naši otoci — Split — 1953. 3. Zemljopis Hrvatske — Klima od Dr. Škreb a i dr. —- Zagreb — 1942. 4. Bilteni Hidrometeorološke službe (rukopisi) — Split — 1954. 5. D r. Iv o H o rvat : šumske zajednice Jugoslavije — Zagreb 1950. 6. * * * : Olib (Kratak historijski prikaz) — Preko 1929. Resume Le traitement en taillis furete des forets privees de chene vert (Quercus Ilex L.) (Foret et paturage) Sur l´ile d´Olib (en Adriatique septentrionel) les forets et les paturages sont parcelles de la facon que le paturage s´effectue en rotation de la parcelle en parcelle, |