DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Nedostaci


1. Sa šumsko-uzgojnog i zaštitnog gledišta može se ovim čistim sastojinama
crnike prigovoriti, što nemaju nikakve primjese drugih vrsta drveća.
Forsiranje samo česmine i uklanjanje iz sastojine svih drugih vrst adrveća
i grmlja, može imati loše posljedice na samo stanište kao i u slučaju kalamiteta.
Primjesa zelenike (Phillyrea latifolia), planike (Arbutus unedo) —
tamo gdje ima uvjeta, te alepskog bora (Pinus halepensis), kao ekonomski
vrednijih vrsta dobro bi došla.
2. Struktura debljinskih stepena (razreda) mogla bi biti povoljnija
u korist debljih, te bi bilo sigurno bolje, da se prvi svakoj sječi ostavi i
nešto debljih izdanaka, jer bi na taj način ostala na jedinici površine veća
temeljnica, pa bi se dobili kasnije deblji i skuplji sortimenti tehničkog
drveta. Ovo bi zahtijevalo produženje ophodnje na 30—40 god., a eventualno
ophodnjice možda na 10 godina. Za ovo bi svakako trebalo prethodno
postaviti nekoliko stalnih pokusnih ploha u cilju ispitivanja najboljih
odnosa.
3. Za uspješan napredak podmlatka i zamjenu starih iscrpljenih panjeva
crnike novim i mlađim stablima izraslim iz sjemena, bilo bi potrebno
bar u jednoj ophodnjici ostaviti sastojinu (parcelu) duži period vremena
pod zabranom, dok se podmladak potpuno ne podigne, jer ga redovno popasu
ovce. Isto tako potrebno bi bilo zabraniti skupljanje listinca (sušnja).
4. U cilju poboljšavanja trave i povećanja krme na pošnjačkim i šumskim
površinama bilo bi potrebno radi daljnjeg razvoja i unapređenja privrede
izvršiti solidnija čišćenja i uklanjanja korova i nepoželjnih grmova
i unijeti izvjesne leguninoze i druge kvalitetnije travne smjese. I za ovaj
rad trebalo bi imati nekoliko stalnih pokusnih ploha i prethodno izvršiti
takve pokuse, kod kojih, obzirom na uložene troškove možemo očekivati
pozitivan novčani bilans, koji bi zainteresovao sitnog posjednika da to čini
na svojim površinama.
Ovaj u cijelosti pozitivan način gospodarenja sa svojim prednostima i
navedenim nedostacima, koje treba posteoeno otkloniti, može biti osnova
za rješavanje nekih principijelnih pitanja i odnosa u vezi načina gospodarenja
u niskim šumama na kršu (prebirni) i na zavođenje reda na pašnjačkim
i šumskim površinama (podjela pašnjaka na ljetne i zimske, pregonski
način paše i utvrđivanje kapaciteta pašnjaka), te organiziranja cijele
akcije na privatnim posjedima! putem zadruga.


LITERATURA:


1. Dr. Rikard Schubert: Geologija Dalmacije — Zadar — 1909.
2. Dr. Rubić: Naši otoci — Split — 1953.
3. Zemljopis Hrvatske — Klima od Dr. Škreb a i dr. —- Zagreb — 1942.
4. Bilteni Hidrometeorološke službe (rukopisi) — Split — 1954.
5. D r. Iv o H o rvat : šumske zajednice Jugoslavije — Zagreb 1950.
6. * * * : Olib (Kratak historijski prikaz) — Preko 1929.
Resume


Le traitement en taillis furete des forets privees de chene vert (Quercus Ilex L.)
(Foret et paturage)
Sur l´ile d´Olib (en Adriatique septentrionel) les forets et les paturages sont
parcelles de la facon que le paturage s´effectue en rotation de la parcelle en parcelle,