DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 79 MAJ-JUNI GODINA 1955


| DR. ANTUN LEVAKOVIĆ


Dne 2. ožujka umro je u 71. god.
života redovni sveuč. prof, u im. Dr. A.
Levaković. Rodio se 1885 u selu Rokovcima
u Slavoniji. Klasičnu gimnaziju
svršio je u Vinkovcima. Posvetio se zatim
studiju šumarstva.


Levakovićevo školovanje interesantno
je za tadašnje prilike u Hrvatskoj. Drž.
šume bile su pod stranom (mađarskom)
upravom, koja nije priznavala kvalifikacije
našeg Gospodarsko-šumarskog učilišta
u Križevcima. Odatle borba domaćih
sinova, da se šumarska nastava iz Križevaca
prenese na Sveučilište kao najvišu
naučno-nastavnu ustanovu kod nas i izjednači
s visokoškolskom nastavom inozemstva.
Rezultat toga nastojanja bilo je
otvaranje Šumarske akademije u Zagrebu
(1898). Sredstva za podizanje zgrade
(Vukotinovićeva 2) sakupilo je Hrvatsko


šumarsko društvo. Ali, usprkos tih žrtava, šumarskoj nastavi još ni ovoga
puta nisu posve otvorena vrsta Sveučilišta. Poteškoća je došla od samog
Sveučilišta, jer poljoprivredne i šumarske nauke da ne spadaju na univerzitet.
Šumarska akademija bila je samo »prislonjena« na Mudroslovni fakultet.
Njenim apsolventima nije priznat rang visokih škola inozemstva.
Sa šumskim bogatstvom Hrvatske i dalje su gospodarili stranci.
Levaković je svršio Akademiju 1907. Službovao je zatim u šum. operativi
(Gradiška imovna općina, vlastelinstvo Valpovo, Brodska imovna
općina). Brzo je uočena njegova velika naklonost za naučnim radom.
Brodska imovna općina šalje ga u Beč da tamo doktorira (na Šum. akademiji
to nije bilo moguće) uz obavezu, da se zatim vrati toj ustanovi.
Levaković je u Beč pošao »po svome pristanku, ali ne i na vlastitu molbu«.
U Beču nisu priznavali rang zagrebačke akademije. Premda odličan đak u
gimnaziji i akademiji, morao je sve ispite u Beču (Hochschule für Bodenkultur)
ponovo polagati i tek onda je mogao predati disertaciju. Podcjenjivanje
škole u Zagrebu i rođene grude nije ga slomila. Obratno, povećalo je




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 4     <-- 4 -->        PDF

njegove snage, dalo im smisao i cilj. Nakon stečenog doktorata vraća se
u domovinu. Službuje na šumarijama Otok, Pleternica, Raj evo Selo.


God. 1917 Levaković bude pozvan u Zagreb za suplenta na šumarskoj
akademiji. Predaje niz predmeta i uporno radi na podizanju te ustanove.
Godine 1919 Akademija je pretvorena u Poljoprivredno-šumarski fakultet.
Time je poljoprivredna i šumarska nastava konačno došla, posve na Sveučilište.
Godine 1920 Levaković je izabran i imenovan redovnim profesorom
za predmet dendrometriju. Do umirovljenja 1952 on predaje taj predmet
i predstojnikom je fakultetskog Zavoda za dendrometriju i Zavoda za šum.
pokuse, a školske god. 1951/2 i dekanom fakulteta. Dugi niz godina urednik
je Glasnika za šumske pokuse i šumarskog lista.


Šumarski list podigao je na zamjernu visinu. I ne samo to. U najkritičnije
doba po List, pod konac i neposredno poslije Prvog svjetskog rata,
gotovo vlastitom snagom ga je održavao.


Radio je noću, godinu za godinom, decenij za decenijem. Iz njegove
radne sobe na fakultetu blizu četiri decenija svijetlilo je svijetlo u noć.
Svijetlila je i njegova naučna misao sa fakulteta. Stvorio je djela, koja su
pronijela njegovo ime i ime našeg šumarstva širom svijeta. Sav se je posvetio
nauci. Njoj je žrtvovao i svoj privatan život. A bio je vanredno
skroman i povučen. Jednom je rekao: »Nauka je poput cvijeta ljubice,
skrivena, nalazi je samo, tko je traži«.


Djelo prof. Dr. Levakovića je veliko. Nesamo na polju dendrometrijske
nauke i »šumarskog lista« već naročito i naučne izgradnje Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebb.


Rijetko koji nastavnik bio je tako duboko cijenjen i voljen od svojih
đaka i kolega kao prof. Dr. Levaković. Poštivali su ga zbog njegovog intenzivnog
naučnog stvaranja, objektivnosti, plemenitosti, čvrstog značaja i
širokih shvaćanja. Zajednica mu se nije dovoljno odužila za njegov rad.
Nakon umirovljenja živio je u teškim materijalnjm prilikama s neopskrbljenom
nećakinjom i njenom kćerkom te stalnom bolešću u kući.


Pokopan je na Mirogoju u Zagrebu. Od strane vijeća Poljoprivrednošumarskog
fakulteta oprostio se je s njime starješina šumarskog odjela
akademik prof. A. Ugrenović, od strane šumarskog društva Hrvatske Ing.


S. Frančišković, a u ime bivših đaka te šumara Slavonije Ing. M. Strineka
iz Vinkovaca.
Homo aureus mortus est. Dragocjen je čovjek umro. Neka je slava
prof. Dr. A. Levakoviću i trajna spomen među nama.
Radovi . — »Vergleichende Untersuchungen über die Zuwachleistungen
der Eiche, Esche und Ulme«, disertacija, u prevedenom izvatku
štampana u »šumarskom listu« 1913, str. 321—342. — »Ustanovljenje
kockovne sadržine sastojina po t. zv. vinkovačkom načinu«, »šumarski list«
1915, str. 1—23. — »0 ustanovljivanju srednje sastojinske starosti«, »Šumarski
list 1917, str. 357—394. — »0 uporabi 3. i 4. priloga D šum. zakona
«, »šum. list« 1918, str. 75—87. — »0 prirastu i postotku prirasta«,
»Šum. list« 1918, str. 279—348. — Über die Berechnung des mittleren Bestandesalters
« Forstwisssch. Centralbl. 1918, str. 81-—102, 145—152. —
»Zaokruživanje promjera kod klupovanja sastojina«, »Šum. list« 1919, str.
343—350, 1920, str. 7—14, 179—185. — »0 primjernim stablima kod kubisanja
sastojina«, »šum. list« 1920, str. 57—107. — »O točnosti i praktičnosti
raznih metoda za kubisanje sastojina«, »šum. list« 1920, str. 197


154




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 5     <-- 5 -->        PDF

do 225, 257—281, 317—350. — »Osvrt na pitanje o upotrebi 3. i 4. priloga
D šum. zakona«, »Šum. list« 1921, str. 5—14. — »Die Bestandesmassenaufnahme
mittels Probestämen. Bisherige und neue Gesichtspunkte«, Wien
1922, str. 1—102. — »Dedrometrija«, udžbenik i priručnik, Zagreb 1922,
str. 1—356. — »Još nešto o veličini dopustivog zaokruženja u očitavanju
promjera prigodom klupovanja sastojina«, »šum. list« 1923, str. 199—203.


— »0 ustanovljivanju drvne količine sortimenata pomoću apstraktnih primjernih
stabala i t. zv. dendrometara«, »šum. list« 1923, str. 697—712. —
»Über einige Probleme in der forst. Zuwachsprozentlehre«, Centralblatt für
das gesamte Forestwesen 1923, str. 209—238. — »Prilog k pitanju izmjere
promjera na nepravilnim poprečnim prerezima debla«, »šum. list« 1924, s.
123—136, 180—190, 225—241. — »0 pogreškama skopčanim sa mjerenjem
stabala u oborenom i osovnom stanju«, »Šum. list« 1924, s. 645—662.
— »0 količini otpatka pri obdjelavanju oblovine u oštrobridne grede«, »Šumarski
list« 1925, str. 213—228, 267—284. — »0 odnošaju drvnog prirasta
u stabala naprama jednoj komponenti toga prirasta«, Glasnik za šum.
pokuse, 1926, str. 9—51. — »0 ustanovljivanju periodičnog sastojinskog
prirasta«, Spomenica Jug. šum. udruženja, Zagreb 1926, str. 543—546. —
über zwei neuerdings aufgetauchte dendrometrische Fragen«, Forstwissen.
Centralblatt 1926, s. 791—798. — »Einiges aus der Zuwachstheorie«, ibid.
1927, s. 555—560. — »Ein neuer Begriff des Standortsweisers«, Glasnik
za šum. pokuse 1927, s. 100—149. — »Zakon o prenošenju pogrešaka u
novom svjetlu«, Godišnjak Sveučilišta 1929, s. 753—772. — »Jedna nova
jednadžba rastenja, Spomenica Vinkovačke gimnazije, Osijek 1930, strana
120—130. — »0 srednjoj pogreški sume«, »šum. list« 1930, s. 379—382.
— »Kubisanje sastojina s pomoću slobodno izabranih primjernih stabala«,
»Šum. list« 1930, s. 492—495. — »O grupisanju sastojine oko slobodno
izabranih primjernih stabala«, »šum. list« 1931, s. 368—380. -— »0 debljinsko-
visinskim skupinama u dendrometriji«, »šumarski list« 1931, str.
672—686. — »K pitanju raspoređivanja primjernih stabala među pojedine
debljinske skupine«, Glasnik za šum. pokuse 1931, s. 281—303. — »K pitanju
kombinovane upotrebe konkretnih i apstraktnih stabala pri kubisanju
sastojine«, Glasnik za šum. pokuse 1931, s.314—325. — »0 srednjoj
pogreški sume«, »šum. list« 1933, st. 706-717. — »Analitički oblik zakona
rastenja«, Gl. za šum. pok. 1935, s. 189—282. — »Analitički lizraz za sastojinsku
visinsku krivulju, Glasnik za šum. pokuse 1935, str. 283—310. —
»Über den bei der Bestandeskubierung zu befürchtenden mittleren Fehler«,
Lesovodska Misl, Sofia 1937, br. 2, 3, 4. — »0 srednjoj mogućoj pogreški
pri kubisanju sastojine«, »šum. list« 1937, s. 567—598. — »0 izgledima
i mogućnostima numeričkog bonitiranja stojbina«, Glasnik za šum. pokuse
1938, s. 319—373. — »Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja«, Gl.
za šum. pokuse 1938, s. 374—389. — »0 nekim formulama za prosječni
postotak prirasta«, »šum. list« 1939, s. 215—225. — »0 racionalnom postotku
primjernih stabala«, »šum. list« 1939, s. 226—228. — »Metode ubrzanog
izračunavanja parametara za neke novije funkcije rastenja«, »šum.
list« 1939, s. 299—309. — »O analitičkom izražavanju sastojinske strukture
«, Glasnik za šum. pokuse 1948, s. 293—366. — »0 analitičkom izražavanju
sastojinske strukture. Dodatak«, Glasnik za šum. pokuse 1952, s.
1—24.
Većina Levakovićevih radova proviđena je iscrpnim resumeima na
stranim jezicima. Prof. Dr. Nikola Neidhardt