DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 30     <-- 30 -->        PDF

katastralne mape u 1:2880 (posebno se označe one općenarodne imovine
a posebnom oznakom privatne). U te kopije unose se putevi, te stalne točke
koje se nalaze ucrtane u kat. mape, a nalaze se isto i na fotosnimcima. Ti
detalji služe vrlo dobro kao okvir za uklapanje fotograma. U uredu pantografiraju
se te kopije u mjerilo 1:10.000 koje je uzeto kao stalno mjerilo
za osnovne gospodarske karte. One služe kao temeljna karta za sve taksacione
radove na terenu, a i kao osnov za ucrtavanje svih podataka sa fotograma
pomoću Luz-a. Sa fotograma koji su orijentirani na opisani način
pomoću stalnih i identičnih točaka ucrtava se odmah u kartu:


a) sva granica šume bez obzira na vlasništvo,


b) međe otsjeka koje su vidne na fotogramu bilo radi razlika u starosti,
u obrastu, u vrsti drveta koja je naročito jasna između četinara i lišćara,
u sklopu, kao i sve čistine i uzurpacije koje se odmah ukazu na nacrtu
ukoliko su iskrčene i pretvorene u drugu vrst kulture.


Na taj način dobije se točna lokacija šumskih površina i provede revizija
katastra bez izlaska na teren jer se odmah vidi koje su parcele (naročito
privatnih vlasnika) iskrčene, a koje su opet površine šuma novo nastale
pošumljavanjem, a još se ne vode u katastru kao šumske površine. Ovo je
naročito efikasan način za dobivanje podataka O privatnim šumama koje se
posle na terenu samo inventarišu pomoću tabela prihoda i prirasta. Na ovaj
način radili smo kod izrade šumskog elaborata za melioraciono područje
Kupa — Kupčina i kartirali sve privatne šume u površini od 2752,63 ha
i neuređene šume općenarodne imovine u površini od 653,94 ha a da nismo
imali potrebe vršiti geodetske radove na terenu.


Da bi se dobila točna granica šumskog posjeda bezuvjetno je bilo potrebno,
da se ista prije snimanja iz zraka vidno obilježi, kako to rade
geodetski organi za stalne točke prije avionskog snimanja kod t. zv. »organizacije
terena za aerofotogrametrijska snimanja«. Rastitucija aerofotosnimaka
zasniva se na fotogramima i oslonim točkama čiji je kvalitet od
neobične važnosti za postizavanje uspjeha. Oslone točke (Passpunkti) su
sve one točke (trigonometri, poligoni i si.) koje služe za aerofotogrametrijsku
restituciju bez obzira na red. One moraju biti geodetski određene
po položaju i visini. Ako je aerosnimanje vršeno za vrijeme kada je šuma
pod listom, sama granica može biti zastrta krošnjama pa se u aerosnimcima
ne vidi. Ukoliko u tom slučaju nema u okolišu granica šume, markantnih
detalja, trebat će signalizirati (bijelim krugovima) mjesta, koja
će se na aerosnimcima dobro preslikati, a od kojih će se (ortogonalnom ili
polarnom metodom) kasnije terestički odrediti lomne točke vanjske međe
posjeda.


Prema tome za samo geodetsko kartiranje i geodetske poslove bilo bi
bolje da se aerosnimanje vrši u vrijeme kada nema lista. Za taksacione
podatke (sklop, obrast, visina stabala, vrst drveta) bolje je da snimanje
vrši pod listom.


Granice otsjeka ne treba više na terenu geodetski snimiti. Po dva
susjedna fotograma koji se međusobno preklapaju sa 60% (stereoparovi)
promatrani pod zrcalnim stereoskopom odlično služe za uredsko rekognosciranje
samog terena i projektovanje unutarnje podjele na granice odjela.
Sa zemlje ne može se nikada dobiti takav cjelovit pregled terena i detalja
kao promatranjem pod stereoskopom prostornog modela. Na taj način uštedi
se veliki trud i utrošak vremena koji je potreban za rekognosciranje kod