DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 32     <-- 32 -->        PDF

toga zamoliti aerofotogram. otsjek G. 1. JNA za snimanje. Napominjem da
je snimanje područja Nacionalnog parka Plitvička jezera u god. 1953. stajalo
približno 40 Din/ha (snimanje područja jezera u 1:5.000, a cijelo područje
parka, koje je nešto veće od 120 km´-´ u mjerilu 1:10.000 i 1:30.000).
Isti će to učiniti ukoliko imadu vremena i nisu zauzeti s drugim hitnim
zadacima. Dobijanjem samih fotograma nije u geodetskom pogledu stvar
dovršena pošto treba izvršiti restituciju (kartiranje) i to za brdovite terene
autografima (A7 ili As) ili bar stereoskopom IV (Zeiss — Aerotopograph,
cijena oko DM 8.500), a u nizinskim terenima redreserima (Zeiss — SEG V.).
Nabavka tih instrumenata je vrlo skupa i. iznašala bi oko 65,000.000.—
Din. Doduše ako se uzme u račun ukupna šumska površina u NRH sa
2,387.820 ha, što bi iznosilo po 1 ha — 27,15 Din, isti je primjeren obzirom
na veliku korist, koju bi šumarstvo od te nabavke sada i u budućnosti imalo.
I autograf Wild A — 7, koga je početkom 1955. nabavio Tehnički fakultet
u Zagrebu otvara nam nove perspektive. G. I. radi svojih zadataka ne može
dospjeti da izvrši restituciju, pa bi šumarstvo moralo nastojati da samo
nabavi taj instrumentarij za svoje potrebe. Na taj način znatno bi se ubrzali
radovi na uređivanju šuma koje se obzirom na pomanjkanje kadrova, starim
klasičnim terestičkim metodama, ne bi bili u mogućnosti pravovremeno
završiti i ići u korak s ostalim granama privrede. Naravno da takovi instrumenti
zahtijevaju i specijalno izobraženo stručno osoblje, koje bi radi šumarske
primjene moralo biti stručno šumarsko, ali specijalizirano za fotogrametriju.
Obzirom na činjenicu da od aerosnimanja općenito nema koristi
samo ova ili ona grana djelatnosti (šumarstvo, poljoprivreda, vodoprivreda,
geolozi i ostali) trebalo bi društvena zajednica da preuzme taj zadatak na
svoj teret i izvrši zajedničke radove i to org-ani geodetske uprave na organizaciji
terena a GI JNA na samom snimanju.


Restitucija i izrada specijalnih karata za poslove uređivanja šuma trebala
bi da spadne´ na samo šumarstvo t. j . na jedan njegov organ za te
radove a to bi mogao samo da bude jedan centralni projektni ured ili zavod
za uređivanje šuma, koji bi vršio te poslove za cijelu zemlju. To pogotovo
što uslijed nove podjele zemlje na predviđenih 27 Saveza komuna otpada
daljnja mogućnost rukovođenja s tim radovima kod šumarskih inspektorata
i postavlja se pitanje nove organizacije uređaj ne službe. O tome potanje
mislim da se osvrnem u drugom članku.


U ostalom svijetu (Kanada, SAD, švedska, Francuska, Austrija, čehoslovačka,
SSSR i drugdje) već se primjenjuje aerofotogrametrija u šumarstvu.
Slučajno imadem pri ruci podatke od prof. H. Nakayame iz Japana
koji navada da je već 1929 god. primjenjena aerofotogrametrija u šumarstvu
snimanjem državne šume od Santorei-a kod Keijo u Koreji sa površinom
od 1100 ha za šumarska istraživanja. U ljeti 1930. snimljena je već
površina od 680.000 ha državnih šuma na Sachalinu snimcima sa 60°/o-tnim
preklapanjem u mjerilu 1:10.000. U ljetu 1934. snimljeno je novih 700.000 ha
Sveukupno snimljeno je oko 2,390.000 ha ili oko 70°/o od japanskog dijela
Sachalina sa troškom od prosječno 0,40 RM (8) po ha. Daleko bi me odvelo
da u ovom članku navedem dostignuća koja su u tome pogledu postignuta
u Americi, Zapadnoj Evropi a i u Sovjetskom Savezu što se lako
može naći u stručnoj literaturi. Aerofotogrametrija je od naročite primjene
kod velikih šumskih prostranstava i za brdovite predjele pošto omogućuje
i nadopunjuje stare šumske karte sa reljefom terena što je od neobične