DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 34     <-- 34 -->        PDF

1) mapping of private forest estates belonging to the melioration project of
the riwers Kupa and Kupčina over an area of 2.753 ha (by means of the »Luz«);


2) mapping of unmanaged state-owned forests belonging to the melioration
project of the rivers Kupa and Kupčina over an area of 654ha (likewise by means
of the »Luz«).


In the works under 1) and 2) mapping- was carried out in scale 1 : 25.000 with
outer boundaries of forests and boundaries of subcompartments according to the
various ages, stocking and species. For the mentioned mapping operations were spent
about 80 working hours. Mapping with the »Luz«-instrument was preceeded by stereo-
photogrammetric mapping by means of the mirror stereoscope in scale of the actual
aerial photographs („i e. approx. 1 : 20.000).


2) By external collaboration was made on the Automatic Rectifier Wild E2 a
plan from rectified photographs of the management unit »Turopoljski lug« in scale


1 : 10.000 over an area of 4.212 ha. The total amount of expenses for rectifying
operations of the above forest area was 21,31 Din per ha.
Work is being done in the utilization of aerial photographs for purposes of
surveying and forestry engineering covering an area of ca. 15.000 ha of the Plitvice
Lakes National Park.


KORISNOST SMOLARENJA U DALMACIJI


Ing. Bićanić Branko — Hvar


području Hrvatske u pogledu stanja šuma i šumarstva u najgorem


Na


položaju nalazi Dalmacija, koja obuhvaća i najveće područje ogoljelog
i degrađiranog krša. U Dalmaciji najveći dio šumskih površina zauzimaju
šikare i makije (332.620 ha), te obešumljene površine-goleti (321.530 ha).


Melioracija degradiranih i pošumljenje ogoljelih površina svakako
spada u naše najvažnije zadatke. Međutim, razmatrajući ovo pitanje
moramo konstatirati, da je seosko stanovništvo Dalmacije radi pomanjkanja
ogrijeva, kao i radi siromaštva, upućeno na te površine sa drvarenjem i
sa svojim ekstenzivnim stočarstvom. Da bi se drvarenje moglo efikasno
spriječiti mora manjak na ogrijevu biti bezuvjetno nadoknađen dovozom
drveta, ugljena ili lignita iz drugih krajeva Hrvatske, te Bosne i Hercegovine,
odnosno elektrifikacijom ili na neki drugi način, — a da bi se
efikasno mogla sprovesti zabrana paše na površinama gdje se vrši melioracija
ili pošumljivanje potrebno je, da tome prethode razne ekonomske
mjere, koje će omogućiti odvraćanje stanovništva od stočarenja na tim
degradiranim i ogoljenim površinama. U tu svrhu mora društvena zajednica
(država) podizati u Dalmaciji, kao ekonomski zaostalom kraju, razne
druge privredne grane (elektrifikaciju, industrijalizaciju itd.), koje će stanovništvu
Dalmacije dati nove mogućnosti zarade, veće od zarada što je
pruža stočarenje pustopašicom na ogoljelim i degradiranim površinama.


Među mjere, koje će potpomoći da se seosko stanovništvo Dalmacije
odvrati od ogoljelih i degradiranih šumskih površina, a koje može provoditi
šumarstvo, spada i intenziviranje gospodarenja »a sačuvanim šumama u
Dalmaciji. Pritom je svakako važna činjenica, da Dalmacija na svome
području ima oko 60% svih borovih šuma NRH, u kojima je najviše zastupan
alepski bor (P. halepensis Mili.). Površina borovih šuma u Dalmaciiji
iznosi oko 26.000 ha sa 1,361.000 m3 borove drvne mase, od čega
je oko 60% mlađih sastojina od 40 godina, a 40% starijih, i to uglavnom