DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 35 <-- 35 --> PDF |
od 40—80 godina. Na 1 ha površine kod sastojina mlađih od 40 godina nalazi se prosječno 30 m3 drvne mase, a kod sastojina starijih od 40 godina 86 m3, t. j . prosječno po 1 ha površine 51 m3. Godišnji prirast po 1 ha iznosi 2.7 m3 borove drvne mase. Godišnji etat predviđen je sa cea 40.000 m3 borove drvne mase ili prosječno 1.5 m3 po 1 ha, t. j . prosječno se može godišnje sjeći 3% od postojeće drvne zalihe. Prednja okolnost je uvjetovala, da se je u Dalmaciji, a naročito na otoku Hvaru, poslije rata naglo razvilo smolarenje tako, da Dalmacija sada proizvodi oko 2/T, borove smole iz cijele Hrvatske, odnosno oko 200 tona, od čega otpada na otok Hvar 100´ tona. Na taj je način Dalmacija, iako u pogledu drveta pasivna (drvo uvozi), u pogledu smole najaktivnija oblast u Hrvatskoj. Međutim, postojeće stanje omogućuje, da se smolarenje može i dalje razvijati, ali je u tu svrhu potrebno prethodno izraditi uređaj ne elaborate. Da bismo mogli ustanoviti budući pravac gospodarenja sa borovim šumama u Dalmaciji, potrebno je razmotriti, koliku ekonomsku korist imamo od smolarenih borovih šuma, a koliku od nesmolarenih, koje služe za podmirenje lokalnih potreba, kakav je slučaj danas kod svih takovih šuma, — a istovremeno ćemo usporediti ekonomsku korist od smolarenih šuma spram koristi od šuma drugih vrsta drveća i raznog načina eksploatacije. U tu svrhu razmotrit ćemo jednu borovu gospodarsku jedinicu od 70 ha, obrasta 0,75. Debljinski stepeni su normalno raspoređeni, a starost sastojina je od 1—70 godina. Naime, prema prof. Dr. Ugrenoviću A., ophodnja ne smije biti dulja od 70 godina, jer prinos smole sa većom starošću stabala opada. Pošto se ovdje smola pojavljuje kao glavni, a ne kao sporedni prihod, potrebno je, da se gospodarenje sa ovim šumama, a prema tome i ophodnja, uskladi sa osnovnim zahtjevima racionalnog smolarenja. Proredama, koje se provode do 48-e godine starosti, svodi se broj stabala glavne sastojine po 1 ha na 280—300 stabala. U Francuskoj u Landesu pokazao se je ovoliki broj stabala po ha kao ekonomičan za vođenje racionalnog smolarenja. Ovako mali broj stabala glavne sastojine omogućava i postojeća podstojna sastojina (makija). Predviđa se, da se prosječno godišnje može ukupno sjeći 120 m3. Od toga otpada 5% na pilanske trupce (brodsku građu), odnosno 6 m3, a na ostalu oblovinu i seosku građu također 5%, t. j . 6 m3; na ogrijev otpada 70% ili 84 m3, a na otpad 20% t. j . 24 m3. Na ovaj način uslijed skraćivanja ophodnje od 80 na 70 godina, povećan je prosječni godišnji etat na 1 ha od 1.5 m3 na 1.7 m3 drvne mase. Vrijednost (brutto-produkt) ove drvne mase prema sadašnjoj cijeni uobičajenih finalnih proizvoda, ili bolje rečeno vrijednost ovih finalnih proizvoda iznosi: 4 m3 izrađene brodske i ostale piljene građe na tržištu a 35.000 dinara 140.000 din 5 m3 seoske građe i rudnog drveta na tržištu, odnosno u mjestu potrošnje a 10.000 dinara 50.000 din 84 m3, t. j . 140 prm I/II klase ogrijeva postavno mjesto potrošnje po 1.900 dinara 266.000 din Sveg a 456.000 din r 185 |