DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 37     <-- 37 -->        PDF

iz pretposljednje prorede . . . 200 X 4.5 X 1 — 900 kg
iz posljednje prorede 150 X 4.5 X l-6 = " 1080 kg
iz glavne sastojine 220 X 18 X 2.3 = . . 9108 kg
iz dovršnog sijeka 70 X 5 X 4.5 = . . 1575 kg
Svega 12663 kg


Prosječni trajni godišnji prinos smole sa 1 ha površine alepskog bora
iznosi, dakle, 181 kg, čija vrijednost (cijena) iznosi okruglo 31.600 dinara
(grana 313).


Iz 1 kg borove smole dobiva se oko 0.20 kg terpentina i 0.70 kg kolofonija,
čija je ukupna sadašnja prodajna cijena (vrijednost) 224 dinara.
Preradom naznačenih 181 kg smole dobiva se ukupna vrijednost (bruttoprodukt)
od okruglo 44.100 dinara.


U priloženoj tabeli prikazani isu prihodi (brutto-produkt) i rashodi proizvodnje
i prerade od 1 kg smole, te od 181 kg koju se količinu prosječno
trajno može dobivati sa 1 ha površine normalno obrasle alepskim borom,
kao i za 100.000 kg smole koju količinu sada proizvodi godišnje šumarija
Hvar. Rashodi su uzeti prema prosječnim troškovima u 1954. godini kod
šumarije Hvar, a uzeti su u obzir i troškovi upravno-pogonske režije. —
Radi dopune podataka o rashodima navodi se, da je na području šumarije
Hvar u toku 1953. i 1954. godine isplaćeno privatnim vlasnicima borovih
šuma na ime godišnjeg zakupa smolarenih stabala svake godine blizu 2 miliona
dinara, a smolarskim radnicima blizu 6 mil. dinara za rad.


Ukupna ekonomska vrijednost (brutto-produkt), koja se može iz smolarenih
šuma alepskog bora trajno godišnje ostvarivati proizvodnjom i obradom
(preradom) drveta i smole iznosi 49,800 dinara, — a prosjenča godišnja
šumska taksa za drvo i smolu iznosi 4.820 dinara po 1 ha površine.
Pritom je uzeto, da se je prirast na drvnoj masi radi smolarenja smanjio
prosječno za 12% (9).


Proizlazi, da 1 ha površine obrasle alepskim borom, koji se smolari,
daje društvu skoro 8-puta veću ekonomsku korist od 1 ha isto takvih šuma,
gdje se ne vrši smolarenje, — a vlasniku šume daje oko 4-puta veću šumsku
taksu.


Svakako je vrijedno spomenuti, da brutto-produkt, kojega možemo
trajno ostvarivati na 1 ha šumskog zemljišta obraslog ružmarinom proizvodnjom
ružmarinovog ulja, iznosi oko 8.500 dinara (svake treće godine
dobiva se oko 14 kg ružmarinovog ulja, čija je cijena 1700 dinara po 1 kg,
i oko 800 kg gnojiva od izdestiliranog ružmarinovog lista), — a iskorištavanjem
šikare (niske makije) uz ophodnju od 20 godina za proizvodnju
vapna oko 7000 dinara (svake 20-e godine proizvede se oko 2 vagona vapna
uz cijenu od 7 dinara po lkg) . Na području Dalmacije, a naročito na području
šumarije Hvar postoje velike šumske površine obrasle samo ružmarinom,
koje se namjerava privesti šumskoj kulturi, uglavnom podizanjem
alepskog bora. Ali, kao što smo vidjeli, uzgoj ružmarina i njegova eksploatacija
u svrhu proizvodnje eteričnog ulja daje društvu oko 30% veću ekonomsku
korist, a čak i iskorišćavanje šikare u svrhu proizvodnje vapna oko
8% veću korist, nego što je može dati uzgoj borovih sastojina u svrhu proizvodnje
drveta. Vlasnici šumskog zemljišta, koji vrše proizvodnju ružmarinovog
ulja ili vapna u vlastitoj režiji, kako je to često slučaj, imaju još