DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 38 <-- 38 --> PDF |
daleko veću korist spram koristi, koju im daju borove sastojine uzgajane samo u svrhu proizvodnje drveta. r Radi usporedbe ekonomske koristi od smolarenih borovih šuma sa koristima, koje nam pružaju ostale naše visokovrijedne sastojine, potrebno je navesti, da svedeni (finalni) brutto-produkt sa 1 ha šumske površine na kojoj se uzgaja niže navedena vrsta drveća prema ing. Z. Potočiću (7) iznosi: — za hrastove šume, 120 godišnja ophodnja . . . 30.000 dinara, a — za bukove šume, 120 godišnja ophodnja . . . 26.000 dinara, t. j . šume alepskog bora, koje se smolare daju društvu po 1 ha skoro 70% veću ekonomsku korist od hrastovih šuma, — a skoro 100% veću korist od bukovih šuma, premda se u oba slučaja radi o proizvodnji jednih od najvrednijih drvnih sortimenata koje proizvodimo u našim šumama, kao i o proizvodnji vrlo vrijednih finalnih proizvoda iz drveta. Pošto se u posljednje vrijeme dosta radi na tome, da bi se na području Dalmacije što više podiglo maslinarstvo, potrebno je konstatirati, da prosječni godišnji brutto-produkt sa 1 ha maslinjaka intenzivnog uzgoja na području otoka Hvar i Korčula iznosi jedva 30.000 dinara (prema prikupljenim podacima prosječni godišnji prinos po 1 stablu iznosi jedva 2 kg maslinovog ulja, a po 1 ha jedva 140 kg). — Neobrađeni maslinjaci, kojih na otoku Hvaru ima oko 70%, a na Korčuli oko 35%, daju oko polovinu ovog prinosa. — Svakako bi bilo korisno ustanoviti prinos ekstenzivnih maslinjaka u Lunu na otoku Pagu radi usporedbe sa gornjim podacima. Važno je napomenuti također i to, da postoji mogućnost s jedne strane povećanja prinosa smole pomoću raznih metoda stimuliranja (2, 6 i 4), a s druge strane znatnog poboljšanja tehnološkog procesa prerade smole, što sve omogućava povećanje finalnog brutto-produkta smolarenih borovih šuma. Osim toga postoji mogućnost destilirani a borovih iglica u svrhu proizvodnje eteričnog ulja, što se u nekim republikama FNRJ već vrši, te se i na taj način finalni brutto-produkt smolarenih šuma po 1 ha može povećati sa 49.800 dinara najmanje na 55.000´ dinara, s tim da se iz 100 kg iglica dobije oko 8.8 kg ulja, čija je cijena 4.000 dinara po 1 kg. Nesumnjivo nam sve ovo mora biti putokaz kod određivanja smjernica gospodarenja sa šumama u Dalmaciji. Smjernice toga gospodarenja, pak, moraju biti usklađene sa općim ciljem našeg šumskog gospodarstva, prema kojemu se na sveukupno raspoloživim šumskim površinama, uz optimalno iskorišćavanje danih proizvodnih snaga, ima trajno proizvoditi što veću vrijednost tako, da s njom prvenstveno što bolje budu podmirene društven e potreb e (1). što bolje podmirenie društvenih potreba očituje se u što većoj ostvarenoj vrijednosti finalnih proizvoda, dobivenih sa dotičnih šumskih površina, i u što većem ostvarenom nacijonalnom dohotku. Uz navedene ekonomske koristi od smolarenja borovih šuma, također je važno i to, da privatni vlasnici borovih šuma, koji su u posjedu više od 50% svih borovih šuma u Dalmaciji, a isto tako i smolarski radnici postepeno dolaze do spoznaje velike koristi, koju im pružaju te šume, te smolarenje postaje ekonomsko-psihološki elemenat, koji utječe na pozitivnu promjenu u odnosu čovjeka (seljaka) prema borovoj šumi, koja dosada u Dalmaciji nije smatrana naročito korisnom. |