DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Razmatram u´ ovome prikazu samo najnižu organizacionu jedinicu, šumariju.
Pretpostavljam, da su za gospodarenje u toj šumariji izrađene glavne smjernice, t. j .
dugoročne osnove svih vrsta poslova od uzgoja, njege i zaštite do građevinarstva,
iskorišćavanja i lova. Razlike između tih pojedinih, grupa poslova su velike, no upravitelj
je visokokvalificirani stručnjak, te može teoretski, za svaku grupu u režiji
organizirati posao. Međutim ta vlastita režija je obično uvijek kanaliziranje cijelog
pogona u jednom smjeru, a kao takvo loše za gospodarstvo u cjelini (bez obzira da li
financijski efekat izvršenog posla trenutačno nadmašuje gubitke neizvršenog). Mnogi
praktičari, će tvrditi, da su svojevremeno uspjeli završiti gradnju ili iskorišćavanje
ili pošumljavanje ili lovstvo ili što drugo u režiji. No da li bi se posljednje moglo reći
bez »ili« sa recimo »i«? Da li je moguće da jedna uprava na površini od 17.000ha1
može voditi brigu o gospodarenju u punom smislu te riječi, te još biti angažirana
s bilo kojim detaljnim poslovima?


Imade zato, nema sumnje, nešto opravdanja u dosadašnjoj praksi izdvajanja


nekih grupa poslova iz šumarije na specijalizirane pogone (eksploatacija, građevi


narstvo) no kako je to izdvajanje samo djelomično provedeno (samo pogoni, koji su


financijski efektni)! To. zbog toga imade to izdvajanje više opravdanja, za kritiku


nego pohvalu.


Brzina — tempo — sadašnjice ne moži više dopustiti empirijsko, skoro amatersko
(ili diletantsko) lutanje u poslovanju (a pogotovo ne u upravi s općenarodnom


imovinom). Obzirom na to sigurno je, da će bolje u danim prilikama ispuniti zadatke


specijalizirani pogoni, koji su svladali organizaciono i stručno neku grupu poslova


iz široke oblasti šumarstva.


Upravljati znači, slobodno rečeno, ekonomisati, gospodariti s cjelokupnim do


brom, držeći u vidu sve potrebe upravljanog objekta. Da bi to mogao izvršiti, upra


vitelj mora nužno imati punu slobodu u biranju tehničkih i organizacionih poma


gala
u cilju uspješnog gospodarenja. Prema tome upravitelj će u danom momentu


(obzirom na razne faktore) odlučiti da pojedini posao (na pr. gradnju) izvrši u


režiji ili će pak izvršenje nekog posla (na pr. pošumljavanje) prepustiti nekom spe


cijaliziranom ´ pogonu. Prepuštanjem velikih poslova pogonima (poduzećima) oslo


bađa
upravitelj svoje vrijeme i energiju za daljnje uspješno ekonomisanje cjelokup


nim
objektom (šumarijom). Za izvršenje tih poslova »postoje«2 stručna poduzeća, u


kojima su itekako kvalitetno visoko kvalificirani šumarski stručnjaci, te šumarija


s tim poduzećima sklapa ugovore, da izvrše zadatke prema šumarijinom planu i


prema po šumariji osiguranim sredstvima (postoje projektna, eksploatacijska, gra


đevna poduzeća — treba nam još poduzeća za pošumljavanje, zaštitu i druga. U


Americi postoje na pr. specijalizirani pogoni za zaštitu šuma, uređenje lovišta i dr.


U medicini postoje liječnici opće prakse i opće bolnice, ali i specijalisti i specijalna


lječilišta).


Time samim stvara se nužno dvojaka kvaliteta stručnjaka. Jedni su opće prakse



upravitelji, a drugi su specijalisti.
Često govorimo o unapređenju šumarstva, no na spremu kadra gledamo skoro
s jednakim željama kao u prvim počecima šumarstva.
Smatra se, da nije bitna organizaciona forma u onom smislu, kako se obično
tretira i svodi na to, da li eksploataciju šuma vrši šumarija ili ne, već organizaciona
forma mora biti takva, da se u praksi najlakše i najuspješnije mogu koristiti moderne
tekovine i visoka naučna dostignuća. Nije moguće da budu svi, makar visoko
kvalificirani stručnjaci, ujedno i specijalisti za sve grane šumarstva (niti je moguće
da imadu sve šumarije jednaku, modemu, tehničku opremu za sve poslove, jer bi to
bilo rasipanje) no moguće je, da to bude nekolicina, kojima, ali treba po tome prepustiti
specijalne poslove, pa ne će biti lutanja i neuspjeha zbog neupućnosti i loše
izvedbe


Ing.
Zvonimir Tomac


1 Informativni priručnik NRH — Zagreb 1953, strana 168, prosjek NRH.


2 Čitaj: treba osnovati.


195