DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Razmatram u´ ovome prikazu samo najnižu organizacionu jedinicu, šumariju. Pretpostavljam, da su za gospodarenje u toj šumariji izrađene glavne smjernice, t. j . dugoročne osnove svih vrsta poslova od uzgoja, njege i zaštite do građevinarstva, iskorišćavanja i lova. Razlike između tih pojedinih, grupa poslova su velike, no upravitelj je visokokvalificirani stručnjak, te može teoretski, za svaku grupu u režiji organizirati posao. Međutim ta vlastita režija je obično uvijek kanaliziranje cijelog pogona u jednom smjeru, a kao takvo loše za gospodarstvo u cjelini (bez obzira da li financijski efekat izvršenog posla trenutačno nadmašuje gubitke neizvršenog). Mnogi praktičari, će tvrditi, da su svojevremeno uspjeli završiti gradnju ili iskorišćavanje ili pošumljavanje ili lovstvo ili što drugo u režiji. No da li bi se posljednje moglo reći bez »ili« sa recimo »i«? Da li je moguće da jedna uprava na površini od 17.000ha1 može voditi brigu o gospodarenju u punom smislu te riječi, te još biti angažirana s bilo kojim detaljnim poslovima? Imade zato, nema sumnje, nešto opravdanja u dosadašnjoj praksi izdvajanja nekih grupa poslova iz šumarije na specijalizirane pogone (eksploatacija, građevi narstvo) no kako je to izdvajanje samo djelomično provedeno (samo pogoni, koji su financijski efektni)! To. zbog toga imade to izdvajanje više opravdanja, za kritiku nego pohvalu. Brzina — tempo — sadašnjice ne moži više dopustiti empirijsko, skoro amatersko (ili diletantsko) lutanje u poslovanju (a pogotovo ne u upravi s općenarodnom imovinom). Obzirom na to sigurno je, da će bolje u danim prilikama ispuniti zadatke specijalizirani pogoni, koji su svladali organizaciono i stručno neku grupu poslova iz široke oblasti šumarstva. Upravljati znači, slobodno rečeno, ekonomisati, gospodariti s cjelokupnim do brom, držeći u vidu sve potrebe upravljanog objekta. Da bi to mogao izvršiti, upra vitelj mora nužno imati punu slobodu u biranju tehničkih i organizacionih poma gala u cilju uspješnog gospodarenja. Prema tome upravitelj će u danom momentu (obzirom na razne faktore) odlučiti da pojedini posao (na pr. gradnju) izvrši u režiji ili će pak izvršenje nekog posla (na pr. pošumljavanje) prepustiti nekom spe cijaliziranom ´ pogonu. Prepuštanjem velikih poslova pogonima (poduzećima) oslo bađa upravitelj svoje vrijeme i energiju za daljnje uspješno ekonomisanje cjelokup nim objektom (šumarijom). Za izvršenje tih poslova »postoje«2 stručna poduzeća, u kojima su itekako kvalitetno visoko kvalificirani šumarski stručnjaci, te šumarija s tim poduzećima sklapa ugovore, da izvrše zadatke prema šumarijinom planu i prema po šumariji osiguranim sredstvima (postoje projektna, eksploatacijska, gra đevna poduzeća — treba nam još poduzeća za pošumljavanje, zaštitu i druga. U Americi postoje na pr. specijalizirani pogoni za zaštitu šuma, uređenje lovišta i dr. U medicini postoje liječnici opće prakse i opće bolnice, ali i specijalisti i specijalna lječilišta). Time samim stvara se nužno dvojaka kvaliteta stručnjaka. Jedni su opće prakse — upravitelji, a drugi su specijalisti. Često govorimo o unapređenju šumarstva, no na spremu kadra gledamo skoro s jednakim željama kao u prvim počecima šumarstva. Smatra se, da nije bitna organizaciona forma u onom smislu, kako se obično tretira i svodi na to, da li eksploataciju šuma vrši šumarija ili ne, već organizaciona forma mora biti takva, da se u praksi najlakše i najuspješnije mogu koristiti moderne tekovine i visoka naučna dostignuća. Nije moguće da budu svi, makar visoko kvalificirani stručnjaci, ujedno i specijalisti za sve grane šumarstva (niti je moguće da imadu sve šumarije jednaku, modemu, tehničku opremu za sve poslove, jer bi to bilo rasipanje) no moguće je, da to bude nekolicina, kojima, ali treba po tome prepustiti specijalne poslove, pa ne će biti lutanja i neuspjeha zbog neupućnosti i loše izvedbe Ing. Zvonimir Tomac 1 Informativni priručnik NRH — Zagreb 1953, strana 168, prosjek NRH. 2 Čitaj: treba osnovati. 195 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 46 <-- 46 --> PDF |
NAGRAĐIVANJE RADNIKA I SLUŽBENIKA U ŠUMARSTVU U ni jednoj privrednoj grani ne postoji takva šarolikost u načinu plaćanja radnika i službenika, kao u šumarstvu. Evo ih 1. Sistematizirani službenici po Osnovnoj uredbi o zvanjima i plaćama službenika državnih organa (SI. list 4/54). 2. Radnici i neki službenici po Uredbi o plaćama radnika zaposlenih u državnim nadleštvima i ustanovama (SI. list 16/52). 3. Lugarsko osoblje po Pravilniku o zvanjima i plaćama službenika šumarskotehničke pomoćne službe (SI. list 35/52). 4. Neki radnici po Tarifnim pravilnicima susjednih Drvno-industrijskih poduzeća. 5. Radnici zaposleni na nisko ili visoko-gradnjama po Propisima za radnike zaposlene u građevinarstvu. 6. Neki radnici i službenici po nikakvoj Uredbi niti propisu, već po najboljem nahođenju dotičnog rukovodioca ili po pogodbi. I najzad: 7. Radnici i službenici po Posebnim propisima, koje donosi Narodni odbor kotara na osnovu člana 19. Osnovne uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem (SI. list 51/53). Ovakvo stanje je posljedica organizacione nesređenosti u šumarstvu. Iz takvog stanja proizlaze štetne posljedice za radnike i službenike, bilo u pogledu materijalnog osiguranja za vrijeme bolesti ili iznemoglosti, bilo prilikom plaćanja godišnjih" odmora, vojme vježbe i slično. Najbolji likvidator često dođe u položaj da nezna kako bi trebalo postupiti u konkretnom slučaju. Izlaz iz prednje situacije trebao bi uslijediti donošenjem posebnih propisa o plaćama radnika i službenika zaposlenih u ustanovama sa samostalnim financiranjem, među koje ustanove spada i šumarija, a za koje donošenje su ovlašteni NO kotareva nadopunom čl. 19. Osnovne uredbe o ustanovama sa samostalnim financiranjem. Prije donošenja takvih propisa, potrebno je prodiskutirati i istaći neke momente, koji u dosadanjim načinima plaćanja šumskih radnika nisu bili dovoljno naglašeni ili su bili posvema zapostavljeni. Najteži i najmarkantniji posao u šumarstvu predstavlja posao sječe i izrade drvnih sortimenata. Radi toga i želimo analizirati njegov način plaćanja. Ovaj posao se obavlja u goloj i otvorenoj prirodi — u šumi, pod složenim uslovima. Radi složenosti uslova, te radi lakšeg prikaza i ocjene njihove težine, potrebno je pristupiti njihovom razčlanjivanju i promatranju svakog za sebe, nastojeći njihovo obilježje, veličinu i međusobni odnos izraziti u matematskoj veličini, odnosno dinarskoj vrijednosti. Zato je neophodno potrebno, da se kod razrade tarifnih stavova, konačna satnica iskazuje odvojeno za iznos osnovne satnice i odvojeno za iznos dodatka za posebne uslove rada. Osnovna satnica označuje kvalifikaciju radnog mjesta ili radnika, a dodatak za posebne uslove rada sadrži nagradu za sve ono, što je karakteristično baš za to radno mjesto, i po čemu se ono razlikuje od ostalih mjesta iste ili neke druge privredne grane. Raščlanjeni uslovi izraženi u dodacima za uslove rada sastojali bi se od: 1. Dodatka za dangubu do koje je došlo bez krivice radnika zbog više sile. 2. Dodatka za podmirenje povećanog izdatka za utrošak visoko-kalorične hrane. 3. Dodatka za povećano uništenje odjeće i obuće. 4. Dodatka za amortizaciju i održavanje vlastitog alata. 5. Dodatka za opasnost po život. 6. Dodatka za izbivanje izvan obiteljskog doma, život u šumi — daleko od naselja i nemogućnosti uživanja najelementarnijih razonoda. 7. Dodatka za težak fizički rad, obavljanje rada kod niske temperature, na vjetru, u mokrom i t. d. ´ Promatrani dodaci svaki za sebe i izraženi u dinarskoj vrijednosti izgledali bi ovako: |