DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Nabavna vrijednost pile, sjekire, klina, karike, kao i zaštitnog materijala, te
5°/o kamata za vrijeme kroz 6 godina iznosi 4.680 Din. Prema iskustvu starih šumskih
radnika alat se treba obnoviti svakih 6 godina, te bi amortizacija iznosila


4.680:6 = 780 Din. godišnje: sa 960 radnih sati kroz 6 — mjesečni period u godini
— 0,81 Din po isatu.
Održavanje alata se sastoji od nabavke turpija, povremenog isjecanja pile,
kovanje i nasađivanje sjekire, obnova klina, bata i karika, te svakodnevnog oštrenja.
Uz opasnost od loma, može se bez daljnjega sav taj izdatak ocijeniti sa 1,20 Din po
satu ili sa amortizacijom 2 Din po radnom satu, ili 5,7% od osnovne satnice.


Ad 5. Opasnost po život u vidu usmrćenja ili tjesnih ozlijeda, također je znatna
u šumskoj privredi. Prema statističkim podacima dolazi odmah iza rudarstva.
Uspoređujući dodatak za opasnost po život kod´ drugih privrednih grana može se
i ovaj ocijeniti sa 2 Din po radnom satu.


Ad 6. Oni radnici, kojima je omogućeno stanovanje i prehrana kod njihovih
kuća, nisu izvrgnuti troškovima oko spremanja hrane, kao i plaćanja osoblja menze,
pa bi ovaj izdatak šumskim radnicima svakako trebah) nadoknaditi, jer ga inače
izdaju iz sredstava potrebnih za podmirenje osnovnih potreba za. život obitelji.


Uzme li se jedna kuharica na 30 radnika, to njezina plaća sa socijalnim doprinosom
iznosi 2 Din po radnom satu. Uz to treba uzeti u obzir dulje ili kraće izbivanje van
ugodnog obiteljskog života, zatim monotoni život u šumi, i ostale okolnosti.


Ad 7. Dodatak za težak fizički rad, jer nije svejedno obavljati neki posao
i proizvoditi materijalna dobra asistirajući kod nekog stroja uz minimalan napor,
kao proizvoditi materijalna dobra svojom vlastitom energijom. Ovakovi poslovi su
nekada bili za robove. Danas nema robova, pa težinu rada treba stimulirati, kao što
se stimulira znanje i odgovornost. Zato ne bismo pogriješili ako se i ovaj dodatak
ocijeni sa 2 Din po radnom satu.


Zbrojivši sve vrste dodataka iznosio bi ukupni dodatak na posebne uslove rada
oko 25 Din. Dodavši tome iznos 35 Din spomenute osnovne satnice, znači da bi konačna
satnica odnosno tarifni stav za drvosječu iznosio 60 Din.


Nadnica za ovaj slučaj iznosila bi 60 X 8 = 480 Din. Diobom ove nadnice sa
realno utvrđenom normom dobivamo cijenu sječe i izradbe po jedinice sortimenta.
Analogno ovom načinu utvrdila bi se plaćanja po učinku i kod ostalih poslova
u šumarstvu. U koliko bi u kraćem vremenskom periodu (za slučaj povoljnih radnih
uslova) došlo do povećanih zarada, a analogno tome i premalen ja normi, to bi unutar
duljeg vremenskog perioda (recimo 6 mjeseci) došlo do izravnanja »previsokih«
i »preniskih« zarada. U svim ostalim slučajevima kao: materijalno osiguranje za
slučaj bolesti ili starosti, plaća za vrijeme godišnjeg odmora, vojne vježbe, putovanja
i slično, u obzir bi se trebale uzeti samo osnovne satnice. U ovim slučajevima ne
postoje navedeni uslovi rada, pa se ne bi trebali isplaćivati niti dodaci za iste.


Ovakovim načinom nagrađivanja šumskih radnika odklonile bi se dosadanje
nepravilnosti, zatim se stimulira povećanje produktivnosti, što je osnovna postavka
najnovijeg platnog sistema u privredi. Ing. Iva n Oštri ć


NAKNADA PUTNIH TROŠKOVA SLUŽBENICIMA ŠUMARIJE
I SVJEDOČENJE U POSTUPKU PROTIV POČINITELJA ŠUMSKIH ŠTETA


Nije tako rijetko da se lugari žale, pa i pismenim podnescima obraćaju višim
organima, da su od strane suda odnosno suca za prekršaje pozivani radi svjedočenja
u postupku protiv počinitelja šumskih šteta, a da kod toga imaju trošak koji, da im
nitko ne naknađuje.


Dat ćemo s toga neka objašnjenja o pravima na naknadu putnih troškova
i dnevnica i to najprije iz Pravilnika o troškovima adrninistrativno-kaznenog postupka,
a zatim iz Uredbe o naknadi troškova svjedocima, vještacima i tumačima u krivičnom
postupku (prvi objavljen u Nar. novinama NRH broj 28. 1950, a druga u Nar. novinama
NRH broj 96—1949, 41—1950 i 61—1951).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 49     <-- 49 -->        PDF

ADMINISTRATIVNO — KAZNENI POSTUPAK. Prema pomenutom Pravilniku
troškovi administrativno — kaznenog postupka obuhvataju osim stvarno učinjenih
izdataka u tom postupku i naknadu svjedocima i vještacima (ü dalnjem tekstu svjedoci)
u koliko su u postupku sudjelovali, a obuhvata putne troškove, trošak za ishranu
i prenoćište.


Putni trošak obuhvata trošak prijevoza za odlazak iz mjesta boravišta svjedoka
do mjesta u kome je obavljeno saslušanje, kao i za povratak u mjesto boravka. Troškovi
prijevoza će se priznati u visini stvarno učinjenih izdataka za prijevoz sredstvima
koja se upotrebljavaju u javnom saobraćaju (željeznica, autobus), a ako takvo
prijevozno sredstvo nije moglo biti korišteno, troškovi će se priznati u paušalnom
iznosu.


Troškovi ishrane će se priznati samo onda, ako je svjedok bio prinuđen da
ostane izvan mjesta svog boravka najmanje 6 sati, a troškovi prenoćišta ako je morao
prenoćiti izvan mjesta boravka. Svi ovi troškovi (ishrane i prenoćišta) obuhvaćaju
stvarn e i nužn e izdatke za vrijeme boravka izvan mjesta boravišta, a određuju
se se prema srednjoj cijeni za hranu i prenoćište u odnosnom mjestu.


Ovdje valja napomenuti, da će se naknada svjedocima odrediti samo u slučaju,
ako je oni zatraže prilikom saslušavanja, a državni organ koji provodi postupak je
dužan pitati svjedoka da li traži naknadu.


KRIVIČNI POSTUPAK. Prema gore pomenutoj Uredbi, svjedoci, koje pozove
sud, javni tužilac ili isljedni organ, radi svjedočenja u krivičnom postupku imaju
pravo na naknadu putnih troškova, troškova za hranu i prenoćište.


Putni troškovi obuhvaćaju troškove prijevoza za odlazak i povratak računajući
od mjesta boravišta do mjesta u kome treba da se obavi saslušanje, a naknađuje se
u visini stvarnih izdataka za putovanje brzim odnosno putničkim vlakom u trećem
razredu, brodom u drugom razredu, autobusom ili drugim javnim saobraćajnim
sredstvom. Visina troškova se određuje na temelju vozne karte ili na drugi shodan
način. Invalidima ili uopće osobama slabog zdravlja mogu se izuzetno iz opravdanog
razloga priznati troškovi prijevoza za putovanje i u drugom razredu brzog odnosno
putničkog vlaka, odnosno prvom razredu broda.


Ovdje se napominje, da naknada putnih troškova pripada samo za prijevoz
najjeftinijim saobraćajnim sredstvom, osim kad bi se svjedoku u slučaju korištenja
takvog sredstva trebalo naknaditi i druge troškove osim prijevoza, a ovi bi zajedno
iznosili više od troška koji bi se inače morao naknaditi za korištenje skupljeg
saobraćajnog sredstva. Na pr. ako bi se službeniku šumarije ako putuje putničkim
vlakom moralo naknaditi osim troška za voznu kartu još i troškove za hranu
i prenoćište, a to bi sve skupa iznosilo više nego kad bi ovaj putovao brzim vlakom
u kom slučaju ne bi morao trošiti za. hranu i prenoćište (povoljnija veza), službenik
treba da putuje brzim vlakom, dakle skupljim saobraćajnim sredstvom, jer je to ipak
jeftinije, nego da ide putničkim ali, da uz to i troši za hranu i eventualno spavanje.
Svjedocima međutim neće pripasti naknada za troškove prijevoza ako su za putovanje
koristili kreditiranu vožnju javnim saobraćajnim sredstvom ili ako imaju pravo na
besplatnu vožnju.


Troškovi za hranu i prenoćište obuhvaćaju stvarn e i nužn o učinjene
izdatke za vrijeme boravka izvan mjesta boravišta i to samo ako je svjedok morao
da provede izvan mjesta više od šest sati a visina se troška određuje na temelju
podataka nadležnog narodnog odbora o srednjim cijenam za hranu i prenoćište.


Rješenje o naknadi pomenutih troškova donosi onaj državni organ pred kojim
se vrši svjedočenje a protiv tom rješenju dozvoljena je žalba ako službenik smatra
da mu -visina troška nije pravilno odmjerena. Pravo na naknadu troškova svjedoci
gube ako ovu naknadu ne zatraže najkasnije u roku od 24 sata po završeno m
saslušanju. U pozivu a i nakon saslušanja svjedoke se ima upozoriti na rok u kojem
mogu staviti zahtjev za naknadu troškova, a ujedno će se i pozvati da podnesu
dokazala kojima pravdaju učinjene izdatke. U koliko je svjedok u takovom stanju
stanju (bolest), da mu je potreban pratilac onda će i pratilac imati pravo na naknadu
troškova.


199