DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 50 <-- 50 --> PDF |
U praksi se često događa da službenik kao svjedok bude pozvan u isto mjesto za isti dan ili za dva ili više narednih dana po raznim predmetima kod jednog ili više državnih organa. U takvim slučajevima svjedok je dužan da o tome obavijesti nadležni organ koji će nastojati da se saslušanje obavi po svim predmetima u jedan dan, a putni i ostali troškovi će se naknaditi u jednostrukom iznosu računajući cjelokupno vrijeme provedeno u cilju svjedočenja po svim predmetima. Samu isplatu troškova izvršit će organ kod koga se obavilo zadnje saslušanje (svjedočenje). Pravo na naknadu troškova može se priznati i svjedocima koji nisu bili pozvani a koji su saslušani, kao i prisilno dovedenim svjedocima, al i ne mora . Troškove inače uvijek isplaćuje organ pred kojim je svjedočenje izvršeno, a isprave i potvrde na temelju kojih se određuje visina naknade troškova ne podliježu plaćanju takse. Na kraju ćemo napomenuti da se citirana Uredba ima primjenjivati i nakon donošenja Zakonika o krivičnom postupku, a u smislu čl. 15 Uvodnog zakona za zakonik o krivičnom postupku (SI. list FNRJ broj 40—1953), koji kaže da se postojeće uredbe narodnih republika o naknadi troškova svjedocima, vještacima i t. d. primjenjuju i nakon stupanja na snagu Zakonika o krivičnom postupku, dok potanje propise o visini i naknadi troškova krivičnog postupka ne donese Savezno izvršno vijeće. Dobrinčić Veljko JEDNO TUMAČENJE ČL. 246 KRIVIČNOG ZAKONIKA I ČL. 42 OPĆEG ZAKONA O ŠUMAMA U čl. 246 stav 2 Krivičnog zakonika se kaže: »Tko u namjeri da sebi ili.drugom pribavi protupravnu imovinsku korist obori u šumi ili izvan šume jedno ili više stabala i time nanese štetu koja prelazi dvije hiljade dinara, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.« U čl. pak 42 toč. 4 Općeg zakona o šumama (izmjenjen Zakonom o saglašavanju posebnih propisa o prekršajima u saveznim zakonima sa odredbama osnovnog zakona o prekršajima, objavljenim u »SI. listu FNRJ« broj: 46/51) se navodi to isto, pa se kaže, da će se novčanom kaznom do 5.000.— dinara ili zatvorom do petnaest dana, kazniti osoba za prekršaj t. j . ako u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist. .. nanese štetu koja ne prelazi dvije hiljade dinara. U praksi se sad postavilo pitanje, da li je bitno, da počinitelj krivičnog djela (koje predstavlja posebnu vrstu krađe, dakle je moguće jedino na štetu tuđe šume) i odnese stablo ili se krivično djelo odnosno prekršaj smatra izvršenim već samim obaranjem stabla. Smisao odredbi navedenih propisa je da se 1 samo obaranje stabala u namjeri prisvajanja smatra krivičnim djelom ako naneta šteta prelaz i 2.000.— dinara, a prekršajem, ako je naneta šteta do 2.000.— dinara. Prema tome šumarije će postupati protiv krivaca bez obzira da li je krivac i ostvario svoju namjeru i odnio (prisvojio) oboreno stablo. Bitno je da kod krivca postoji namjera protivpravnog prisvajanja, pribavljanja protivpravne imovinske koristi u momentu obaranja stabla. Odnošenje (prisvajanje) oborenih stabala imat će uticaja jedino kod utvrđenja visine građansko — pravnog potraživanja oštećenog (šumarije). Ovdje ćemo napomenuti da se iznos od dvije hiljade dinara uzima s obzirom na vrijednost drveta prema cijenama u vremenu donošenja Krivičnog zakonika. Eventualne dakle promjene cijenama za naknadu šumskih šteta ne mogu se uzimati u obzir prilikom ocjene, da li se radi o krivičnom djelu ili prekršaju (posve isto kao što se samo prisvajanje oborenog stabla ne može uzimati u obzir prilikom pomenute ocjene), neg_o samo za utvrđivanje visine građansko — pravnog potraživanja. Kako smo međutim o tome već ranije opširnije pisali, to se nećemo dalje upuštati u razmatranje tog pitanja. Dobrinčić Veljko Napomena: Krivični zakonik je proglašen Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ br. 332 od 2 ožujka 1951. (Službeni list FNRJ« br. 13. od 9. ožujka 1951.). 200 |