DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 58 <-- 58 --> PDF |
prorjeđivanja nije dovoljno voditi računa samo o momentanoj potrebi pojedinih stabala. Proreda se u jednoj te istoj sastojini ne vrši svake godine, nego se ponavlja nakon nekoliko godina. Zato šumar treba da znade, nakon koliko godina treba ponoviti proredu, da li nakon 2, 3 ili 5 godina. Na nesreću — kaže H i 1 e y — nema publiciranog djela, koje bi moglo šumaru poslužiti kao putokaz u tom-smjeru.1 Autor kaže sam za sebe, da je svojevremeno mislio, da će moći okularno procijeniti, da li je neka proreda izvršena dobro ili loše. Iskustva, što ih je imao prilikom prorjeđivanja japanskog ariša i običnog jasena dovela su ga do spoznaje, da bi trebalo poznavati bro j stabala , koji mora ostati u sastojini poslije prorede. Premda prirasno-prihodne tablice sadrže numeričke podatke o sastojinama u pojedinim starostima, ipak uzgajači šuma nisu do danas izražavali .svoje metode prorjeđivanja numerički. Bilo bi poželjno — ističe H 11 e y — da se svaki autor, koji opisuje ili preporuča neku metodu prorjeđivanja, izražava ne samo kvalitativno nego i kvantitativno (numerički) , t. j . da navede koliko je stabala posječeno, koliko ih je ostalo poslije prorede, koliki je intenzi tet prorjeđivanja i t. d, i t. d. Nove ideje o proredama, koje su primjenjene u Danskoj i J. Africi, prodrle su i u Englesku. Tako je 1945. izdana prva, a 1951. druga engleska instrukcija o prorjeđivanju. Ova posljednja instrukcija daje podatke o broju stabala, koji mora ostati poslije prorede u sastojinama različitih vrsta drveća i različitih starosti. Intenzitetiredbi prorjeđivanja s njemačkim prema toj instrukciji upravo prirasno-prihodnim tablicama. su revolucionarn i u uspoTabela 1* H Hrast Bukva Jasen met. a 9,0 3.500 3.500 2.750 10,5 2.750 3.000 2.250 12,0 2 250 2.750 1.750 13,5 1.625 2.125 1.125 15,0 1.125 1.750 750 16,5 750 1.250 437 18,0 500 1.000 275 19,5 375 687 250 21,0 250 500 225 22,5 200 400 212 24,0 150 325 200 25,5 125 250 — 27,0 100 200 — 28,5 87 175 — 30,0 75 150 — Engleska instrukcija od 1951. godine pruža šumaru u praksi numeričk u direktiv u o prorjeđivanju. Za glavne vrste drveća izrađene su posebne tablice, 1 Usput ističemo, da smo taj problem pokušali riješiti prije nego je izašla H ileyev a knjiga, u članku »Nekoliko formula za intenzitet sječe«, »Šumarski list« br. 8—9 od 1953. * Tabelu 1 sam preračunao na naše mjere. Originalna tabela iskazuje podatke u akrima i feetima i za ostale vrste drveća. |