DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 26     <-- 26 -->        PDF

et cela en ete sur les pautrages et en hiver dans les forets. Toutes forets y sont les
taillis furetes de chene vert et on les coupe en rotation de 8 annees qui consiste k
enlever les rejets ayant atteint 5 cm en dimetre ä hauteur d´homme. Le densite du
peuplement est 50«/o ä 70%. Le volume sur pied avant la coupe est 70 a. 85 m3.
L´accroissement moyen est 6 ä 8 m3 par an se rapportant ä la superficie d´un hectare
et au volume de tiges jusqu´ä 1 cm de diametre au bout. Le volume se repartit comme
suit: 70% bois de chauffage et 30% bois d´oeuvre.


Dans la region en question on n´eleve que des moutons. L´etat de la foret et
du paturage n´admet qu´un mouton sur une superficie de 2 hectares. En moyenne
le poids d´un mouton atteint 30 kg, et on en obtient 10 ä 14 kg de fromage gras et
0,50 ä 0,75 kg de laine fine par an.


PRIMJENA AEROFOTOGRAMETRIJE KOD UREĐIVANJA ŠUMA


Ing. Gjukić Dušan — Zagreb


U
U
drugoj polovini 1952. god. stupilo je bivše šumsko gospodarstvo »šamarica
« u Zagrebu u uži kontakt sa Aerofotogrametrij skini odsjekom
Geografskog instituta JNA u Splitu radi nabave aerofotosnimaka (fotograma)
za područje južno od Save do Kupe. To su područje snimili 1952.
godine organi Geografskog instituta, a bilo je i u planu uređajnih radova
za 1953. i 1954. g´odinu. Uvidom u te snimke došli smo do zaključka, da bi
se mogli odlično koristiti i kod radova na uređivanju šuma i to za čisto
geodetske radove, a tako i za dio taksaciomli radova. Za izradu i izdavanje
kontaktnih kopija aerosnimaka obratili smo se putem napred navedenog
odsjeka na Geografski institut JNA u Beogradu radi odobrenja, označivši
važnost i potrebu tih snimaka za šumsko uređaj ne radove. Početkom VII.
mjeseca 1953. godine dobili smo odobrenje za službenu upotrebu kao i
same kontaktne kopije u jednom primjerku uz cijenu od 39 dinara po
komadu. Format snimaka je 18 x 18 cm i to u približnom mjerilu 1 : 20.000.
Prema tome u ovom mjerilu jedna takva snimka obuhvata približno područje
od 13 km2. Obzirom na uzdužna i poprečna preklapanja susjednih
snimaka može se uzeti da je korisna površina svakog takvog snimka oko
3,2 km2.


Da bi se stručno osoblje odjela za taksaciju moglo osposobiti za dešifriranje
avionskih snimaka i najnužnije kartiranje sa instrumentima nižega
reda bilo je potrebno da se upozna sa osnovnom teorijom i zasadama aerofotogrametrij
e. U tu svrhu obratili smo se na Zavod za geodeziju — Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebb (prof. Nikol u Neidhardta )
koji je najpripravnije sastavio program kursa i odredio predavača docenta
zavoda Dr. ing. Zdenka Tomašegovića sa trajanjem kursa od
cea 50 sati. Kurs je održan u 1953. godini.


* Na savjetovanju taksatora NR Hrvatske, koje je održano u Zagrebu od 15.
do 19. II. 1954. kod Uprave za šumarstvo i lovstvo Državnog sekretarijata za poslove
narodne privrede, među inim donesen je i zaključak, da iznesem detaljno u »Šumarskom
listu« iskustvo odjela za uređivanje šuma bivšeg šumskog gospodarstva »Šamarica
« na primjeni aerofotogrametrije bod uređajnih radova, što sada ovime
činim. (1)


ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Nedostaci


1. Sa šumsko-uzgojnog i zaštitnog gledišta može se ovim čistim sastojinama
crnike prigovoriti, što nemaju nikakve primjese drugih vrsta drveća.
Forsiranje samo česmine i uklanjanje iz sastojine svih drugih vrst adrveća
i grmlja, može imati loše posljedice na samo stanište kao i u slučaju kalamiteta.
Primjesa zelenike (Phillyrea latifolia), planike (Arbutus unedo) —
tamo gdje ima uvjeta, te alepskog bora (Pinus halepensis), kao ekonomski
vrednijih vrsta dobro bi došla.
2. Struktura debljinskih stepena (razreda) mogla bi biti povoljnija
u korist debljih, te bi bilo sigurno bolje, da se prvi svakoj sječi ostavi i
nešto debljih izdanaka, jer bi na taj način ostala na jedinici površine veća
temeljnica, pa bi se dobili kasnije deblji i skuplji sortimenti tehničkog
drveta. Ovo bi zahtijevalo produženje ophodnje na 30—40 god., a eventualno
ophodnjice možda na 10 godina. Za ovo bi svakako trebalo prethodno
postaviti nekoliko stalnih pokusnih ploha u cilju ispitivanja najboljih
odnosa.
3. Za uspješan napredak podmlatka i zamjenu starih iscrpljenih panjeva
crnike novim i mlađim stablima izraslim iz sjemena, bilo bi potrebno
bar u jednoj ophodnjici ostaviti sastojinu (parcelu) duži period vremena
pod zabranom, dok se podmladak potpuno ne podigne, jer ga redovno popasu
ovce. Isto tako potrebno bi bilo zabraniti skupljanje listinca (sušnja).
4. U cilju poboljšavanja trave i povećanja krme na pošnjačkim i šumskim
površinama bilo bi potrebno radi daljnjeg razvoja i unapređenja privrede
izvršiti solidnija čišćenja i uklanjanja korova i nepoželjnih grmova
i unijeti izvjesne leguninoze i druge kvalitetnije travne smjese. I za ovaj
rad trebalo bi imati nekoliko stalnih pokusnih ploha i prethodno izvršiti
takve pokuse, kod kojih, obzirom na uložene troškove možemo očekivati
pozitivan novčani bilans, koji bi zainteresovao sitnog posjednika da to čini
na svojim površinama.
Ovaj u cijelosti pozitivan način gospodarenja sa svojim prednostima i
navedenim nedostacima, koje treba posteoeno otkloniti, može biti osnova
za rješavanje nekih principijelnih pitanja i odnosa u vezi načina gospodarenja
u niskim šumama na kršu (prebirni) i na zavođenje reda na pašnjačkim
i šumskim površinama (podjela pašnjaka na ljetne i zimske, pregonski
način paše i utvrđivanje kapaciteta pašnjaka), te organiziranja cijele
akcije na privatnim posjedima! putem zadruga.


LITERATURA:


1. Dr. Rikard Schubert: Geologija Dalmacije — Zadar — 1909.
2. Dr. Rubić: Naši otoci — Split — 1953.
3. Zemljopis Hrvatske — Klima od Dr. Škreb a i dr. —- Zagreb — 1942.
4. Bilteni Hidrometeorološke službe (rukopisi) — Split — 1954.
5. D r. Iv o H o rvat : šumske zajednice Jugoslavije — Zagreb 1950.
6. * * * : Olib (Kratak historijski prikaz) — Preko 1929.
Resume


Le traitement en taillis furete des forets privees de chene vert (Quercus Ilex L.)
(Foret et paturage)
Sur l´ile d´Olib (en Adriatique septentrionel) les forets et les paturages sont
parcelles de la facon que le paturage s´effectue en rotation de la parcelle en parcelle,




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 24     <-- 24 -->        PDF

za kućnu potrebu. Maksimum se računa da ovca može dati u dobrim godinama
14 kg sira.


Na Olibu se ne drže ovce, koje ne daju prosječno 10 kg sira godišnje. Ovi podaci
slažu se sa proizvodnjom sira sirane poljoprivredne zadruge u Olibu, koja svake
godine proizvede 130 140 q sira odličnog kvaliteta. U sirani rade 4 radnika i 1 knjigovođa
i svi režijski troškovi pokriju se sa »puinom« (ostatak iza punomasnog sira).
Sirana izrađuje prosječno od 6 litara ovčjeg mlijeka 1 kg sira.


5. Zaključak
Analizirajući prednje izlaganje o prebirnom načinu gospodarenja u
niskim privatnim šumama crnike i paše u tim šumama i na pašnjacima,
a za seljaka-posjednika podesan i sa najmanje troška rentabilan i trajan
način, koji omogućava uzgoj stoke (ovaca) i korišćenje prinosa šume,
mogle bi se istaći neke pozitivne činjenice i iznijeti izvjesni nedostaci, koje
bi trebalo postepeno otkloniti.


Pozitivne činjenice


1. Prebirni način gospodarenja na šumskim kraškim terenima sam po
sebi je veoma pozitivna činjenica, jer teren sa sječom nikada sasvim ne
ogoli i ne dolazi do erozije tla, a zadržavaju se stalni mikroelementi, koji
općenito pozitivno djeluju na razvoj sastojine. U zoni Quercetum ilicis i u
ovim klimatskim uslovima taj način je u svakom slučaju progresivan put
u odnosu na gole sječe i nomadski način paše, kako se to vrši na ostalim
terenima ove zone.
2. Izdijeljenost šuma na veći broj parcela (barem 8) i njihovo ograđivanje
zidom visokim 1,5—2 m, tako da svaka parcela predstavlja jednu
sastojinu, ima sa uređaj nog gledišta i obzirom na način iskorišćenja drveta
i paše velike prednosti. To omogućava točan redosljed sječa i zabrana, garantira
pomlađivanje sastojine nakon sječe, osigurava potrajnost gospodarenja
i prinosa (etata), te pregonski način korišćenja paše. Dosta gusti
raspored zidova uz parcele i uz progone, ima još jednu veliku zaštitnu
ulogu ne samo za šume, već i za susjedne pašnjake, pošto zidovi štite teren
od erozije i to naročito od jakih vjetrova (bure i juga).
3. Prebirnim načinom gospodarenja sa ophodnjicom od 8 godina i
ophodnjom 24 godine, našao je seljak-stočar, u najkraćem roku Sortiment
drveta, koji može veoma dobro unovčiti, a da mu pri tome ostane dovoljno
sitne granjevine za vlastitu potrebu, kao i mogućnost, da šumu iskoristi za
zimski pašnjak i lisnik.
4. Razdiobom pašnjačkih površina na zimske i ljetne pašnjake i ispašom
točno ustanovljenog maksimalnog broja ovaca prema kapacitetu pašnjaka,
jedino je ispravan put k intenzivnom gospodarenju.
5. Primjer otoka Olib ukazuje, da je za ispašu jedne ovce na kršu
potrebno prosječno 2 ha pašnjačke i šumske površine, i da je to odnos,
koji nedovodi do ogoljenja i erozije tla.
6. Uzorna disciplina, red u pregonskoj paši, ispravna sječa šume, red
u zabranama, odličan alat i stručnost pri šumskim radovima, dobre ovce,
dobar i kvalitetan sir, stalan prinos i dobro unovčenje svih proizvoda ima
se pripisati visokoj zadružnoj svijesti Olibljana, koji su zadrugu osnovali
još 1933. godine.
174




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 23     <-- 23 -->        PDF

napredak ovce i janjeta baš tada potrebna najbolja i najveća paša i zaštita,
a´ to daje dobar šumski pašnjak. Interesantno je napomenuti, da na
otoku Olibu nema ranih janjaca, kao što je to na Silbi, Pagu i drugim
otocima. Oni tvrde, da su rani janjci slabi i da ovce oslabe radi zime, slabe
paše i dojenja janjaca u najstuđenijem periodu godine (XII—I) i da se
sa nešto većom cijenom ranih jaganjaca ne može pokriti razlika, koju oni
imaju od boljih i težih kasnih jaganjaca i veće količine mlijeka (sira) od
dobro očuvanih i kasno ojanjenih ovaca. Oni tvrde, da što se kasnije ojanji
ovca, da su jaganjci bolji i mliječnost veća.


Obzirom na dvostruku korist, koje daju ovakve šume-pašnjaci u zadnjoj
deceniji, stalna je tendencija pretvaranja pašnjaka i napuštenih vinograda
u niske šume crnike opisanog oblika. One služe za proizvodnju
ogrjevog drveta i ispašu ovaca i za njihove prilike su najrentabilnije, jer
dovode u sklad pašu sa dobrim, redovnim i sigurnim .prinosom od prodaje
drveta, što kod drugih kultura, kao što je maslina i vinograd radi posolice
na ovom otoku nije svake godine sigurno.


Disciplina i tradicija paše


Ovaj uzorni način ispaše ovaca ima svoj korijen u nasljednim običajima,
koje su njihovi preci donijeli kao stočari sa kopna. Ograđivanje parcela,
čišćenje progona i pašnjaka od drača, grmlja i kamenja, tako je
uzorno organizirano i stanovnici to samodisciplinovano vrše i čiste, te se
takmiče čiji će dio progna (puta) biti što uredniji i čija šuma što bolje
očišćena (okljaštrena) i pravilno i nisko posječena. Svak je dužan da na
potezu svoje parcele dovede sve u red. Posebnih čobana ili čuvara nema,
krađa nema i vlada uzorno poštenje, jer nitko ovce ne zatvara i posebno
ne čuva i one su cijele godine na pašnjacima ili u šumi. To ne znači, da
svako svoje pašnjake, šume i ovce ne nadgleda. Postoji kod njih običaj,
da se nakon obilaska neke parcele, kao znak da je vlasnik tu bio i pregledao,
otkine grančica crnike i stavi na laz parcele, kao znak »obilazim«.


Pregona se strogo pridržava i rijetko se događa da bi netko svoje ovce ili jaganjce
ugonio na tuđe parcele. Postoji jedan običaj još iz davnine, da kad se tuđa
ovca zateče u svom pašnjaku ili šumi, da se vlasniku ovce kao opomena objesi šupalj
kamen (kojih ovdje ima dosta) na stablo blizu laza, što znači »visit će ti ovca
ovako, ako je drugi put nađem«. Ako neko stalno ugoni ovcu sa jagnjetoim u tuđu
parcelu i ako na opomenu ne prestane to činiti,, onda mu se ovci zapara vrh vimena,
tako da ovca neda jagnjetu više sasnit i nakon toga nema više nii dobrog jagnjeta
ni mlječne ovce. Primjene ovih drakonskih i nepisanih zakona, te kažnjavanje prekršitelja
diiseipliine paše danas više nema, ali ih je ranije bilo i oni su sigurno pozitivno
djelovali, da danas u tom pogledu discipline paše i poštivanja tuđega vlasništva
vlada uzoran red.


Prinosi od ovaca


Ovce su križanci.


Umjetno oplođenje nije vršeno.


Prosječno brutto težine sü: ovan 40 kg, ovca 30 kg i janje 10 kg. Vune se godišnje
dobije 0,50 do 0,75 kg po ovci, a najviše 1 kg. Uzrok je tome blaga klima i
i stalan boravak vani i u šumi, gdje ipak na granama i grmlju ostane dosta vune.
Muža, odnosno mlječnost ovaca, traje oko 4 mjeseca i to od 15. III. do 15. VII.
Jedna ovca u sezoni daje prosječno oko 70 lit. mlijeka, t. j . 10 kg sira i nešto mlijeka


173




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 22     <-- 22 -->        PDF

gaženja (ako je mokro vrijeme) ili do čupanja korijenja i ispasivanja do
ogoljenja. On nastoji da ovce popasu ono što je izraslo i da se sačuva
izbojna snaga trave, čim je vidio da je sve popašeno ili da bi radi vremenskih
prilika ili dužeg zadržavanja na toj parceli, trava bila sasvim ugažena
i oštećena, on pregoni ovce na drugu parcelu, pa zatim na treću i t. d., da
bi se kroz izvjesno vrijeme ponovo vratio na prvu parcelu, kada je na njoj
trava ponovo izrasla. Ovaj pregonski (turnuski) način paše svakako je
dobar i omogućava maksimalno iskorišćavanje kapaciteta pašnjaka, bez
većeg i skupljeg meliorativnog zahvata, a pri tome spriječava eroziju i
degradaciju. Ne ulazeći u ocjenu, da bi se izvjesnim meliorativnim mjerama
na ovim pašnjačkim površinama mogao povećati kapacitet krme i kvalitet
travnih smjesa i grmova, te koliki bi bio novčani brutto d netto efekat
obzirom na potrebne investicione i druge troškove u odnosu na povećanje
prinosa, mora se priznati, da ovaj način uz minimalne troškove (podizanje
ograde i čišćenje trnja) daje maksimum prinosa, čuva tlo od erozije i predstavlja
sigurno dobar, seljaku prihvatljiv i rentabilan prelazni oblik gospodarenja
k intenzivnijem — meliorativnom načinu gospodarenja na pašnjačkim
površinama.


Od meliorativnih radova na pašnjačkim površinama, seljaci na Olibu
danas vrše: krčenje i spaljivanje trnja, bodljikavih grmova i trajnica, radi
toga što na njima ostaje vuna od ovaca. Jedino intenzivnije vade (čupaju)
iza kiša bušinac (Cistus), jer on guši i sprečava rast za pašu vrednijih
trava.


Kad se usporedi ovaj uredni pregonski način sa neorganiziranim nor
madskim načinom ispaše, koji vodi do ogoljenja, i kada se zna, da je broj
stoke usklađen sa kapacitetom pašnjaka, onda je to veliki progres i sigurno
dobar prelazni tip i način gospodarenja, koga bi u cijelosti ili nešto modificiranog,
mogli u sličnim uslovima primjeniti na mnogim terenima na kršu.
Principjelno, pregonski način paše i određivanje kapaciteta pašnjačkih
površina je prva etapa u progresu gospodarenja na kraškim pašnjačkim
površinama i tome bi trebalo čim prije pristupiti i na drugim mjestima.


Paša u šumi — šume pašnjaci


Šume su isto tako izdijeljene na parcele i u njima se vrši pregonska
paša, kao i na pašnjacima, samo što se to obavlja uglavnom u zimskom
periodu. Obrast sastojina od 0,5—0,7 sa travnim progalinama daje ovcama
dobru pašu. Trava u šumi sporije i kasnije sazori nego na otvorenim pašnjacima,
pa se ona stoga i ostavlja za zimu.


One parcele, koje se u dotičnoj godini sijeku, ispasuju se već u ljetnom
periodu počevši od augusta, kada se počinje vršiti kljaštrenje — čišćenje
bočnih grana. Ove bočne grane djelimično se upotrebljavaju u to
doba za ishranu krupne stoke. Zimi se na ovim parcelama vrši sukcesivno
obaranje stabala svaka tri do četiri dana, tako da ovce imaju uvijek svježe
lišće, jer je zimski brst (lisnik) i žir obzirom na slabiju zimsku pašu glaivna
hrana ovcama.


Dvije godine nakon sječe na odgovarajućoj parceli (sastojim) najstrože
je zabranjena paša, dok se izdanci dovoljno ne razviju u visinu i
debljinu, da im više ne prijeti opasnost od ovaca


Najbolje parcele šume, t. j . one sa najboljom travom, ostavljaju se za
zimsku pašu nakon što se ovce ojanje, a to je za februar i mart; jer je za




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 21     <-- 21 -->        PDF

U ljetne pašnjake spadaju: pašnjaci, maslinjaci i one šume (sastojine),
koje u dotičnoj godini dolaze na red za sječu. Ljetna paša´ traje od


15.
marta do 1. novembra.
U zimske pašnjake spadaju šume i paša traje od 1. novembra do 15.
marta.
Izuzete od paše su površine šuma, koje su u zadnjoj i predzadnjoj gogoni
bile sječene.
Kako je već ranije rečeno sve površine šuma i pašnjaka su isp?*rcelirane
unutar jednog privatnog posjeda na više manjih diejlova i ograđene
suhozidom sa »lazama« (ulazima), koji se lako razidaju i ozidaju ili se na
njih stavi granje mjesto vratnica.


Kapacitet pašnjaka


Svaki posjednik podešava brojno stanje ovaca prema veličini i bonitetu
svojih pašnjačkih i šumskih površina. Ljeti su ovce, t. j . od proljeća
do jeseni pretežno na pašnjacima i u maslinjaeima, a zimi u šumi i to iz
dva razloga, što se trava u šumi bolje održi i što zimi ovce nalaze u šumi
veću zaštitu od bure i drugih vremenskih nepogoda. Treba napomenuti, da
su ovce cijele godine napolju i nemaju posebnih ovčarnika.


Postavljeno je pitanje pojedinim vlasnicima ovaca, zašto ne povećaju
brojno stanje i dobiven je odgovor: »ovca ne daje mlijeko na vime, već na
grkljan.« Jedan od njih je rekao, da ima 8 ovaca i da je pokušao povećati
taj broj na 11, ali pošto je ispašu vršio na istoj površini, nije dobio niti
kilogram sira ili vune više, nego što je ranije dobivao od 8 ovaca, pa se
opet vratio na stari oprobani broj, koji odgovara kapacitetu, t. j . količini
krme na njegovim pašnjačkim površinama.


Za ustanovljenje kapaciteta pašnjačkih površina uopće, t. j . brojnog
stanja ovaca, koje se mogu napasti i napredovati na kraškim pašnjacima i
šumama, interesantno je izvuci zaključak za Olib, koji je po objektivnoj
ocjeni uspio, da broj ovaca dovede u sklad sa kapacitetom pašnjaka i da
pritom nema znakova erozije i vidne degradacije tla, kao što je to na pr.
slučaj na drugim otocima ili terenima - (Pag i Si.). Na Olibu otpada prosječno
oko 2 ha pašnjačke i šumske površine na 1 ovcu. Prema tome mišljenje,
koje se u gotovo svim zvaničnim i drugim planovima dosada usvojilo,
da se na kraškim pašnjacima i šumskim površinama može uspješno
napasivati na 1 ha 1 ovca bez nekih posebnih meliorativnih zahvata, treba
korigirati. Da je to točno, govori i činjenica, da ispaša na kraškim terenima,
gdje se na 1 ha površine prosječno drži 1 sitno grlo (ovca), dovodi
pašnjačku i šumsku površinu do ogoljavanja i degradacije.


Način paše — pregoni (turnusi)


Paša na pašnjacima


Paša na pašnjacima vrši se na taj način, da se ovce ugone kroz laze
u ograđene parcele i tu drže prema godišnjoj dobi, vremenskim prilikama,
urodu trave i broju ovaca, jedno izvjesno vrijeme (nekoliko dana, a neki
put samo par sati) da popasu travu i dio bočnih izbojaka grmlja. Vlasnik
(čoban) vodi računa, da se trava ne uništi, t. j . da ne dođe do suvišnog




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 20     <-- 20 -->        PDF

#´*:L&


Aerosnimak sjeverozapadnog dijela otoka Olib. Velik broj ozidanih parcela pašnjačkih
i šumskih površina uslovljava pregonski (turnuski) način ispaše. Mjerilo cea 1:35.00.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 19     <-- 19 -->        PDF

THI5EL.R IV.


NISKB SUMR CRHIKE ~ OUERCUS HEX


REZULTRTI njERzuja JW PRIMJERNOJ PLOHI I PODUČI ZP 4 ha
OTOH: OL IB PO VRS INR PI ONE = 89»nf*
PRIMJERNU PlOHP: B roj Z . UML ffJE ´ PPHTOR = 44, 19at M 4 ha
BROJ PPHJEVP 1 irnaam 647


1 2 5 4 5 6 7 8 9
-IO M 42 15 S.


HDZtV ^~~\^*


l4 78 97 4lJ> as 70 58 56 51 .33 X 5 i. 61?


BROJ IZOPHDHR


HHUPHOC OGRJE


.133 695 6 79 4.004 992 74S 166 661 227 512 6S 6.570


VU 1 TIPWHL 00 i -


SIT HOG OGRJEV


9 156 as 12.5 484 275 525 259 562 570 63 404 25 5.59?
00 S DO 1 cwi


HICR :


tt


*
GHQNB fSPOO re* e si 184 151 501 2,51 571 281 285 244 >$ 9.2 17 2.522
u/ida
Mi
K UHUPNO 15 2

TEMELJNICU «2* 00 002 00} 015 0/7 0-20 022
048 OZO 048 0-04 006 004 450


6STPROST-
GODINU 8 8 8 a 16 46 IS 46 46 46 24 Zl zi a


PODPCl ZQ f tia.


5JICIVO MOSR IZHRD 1


Nazi v
U H6i U "i ´ y_1\


St «> /


KRUPNI OGRJEV 1 TEHNIKU DO 5 t"i


71 SSZ 6< SO J.6 j 5Z


Nf) TRUJEM HRRIU (su rei , 4455 )


[6+


SITNI OGRJEV OD 5 DO 1 c*x Nf)


Z6 &JiZ Zi . zo 10 )
ZO


TPNJEM HRRJU (SP TEŽ 4140 )


HICE . GRPNE ISPOD -4c~z PROPIJERR


za&lz . SS SO zJ*
za


1 UŠĆE (AP.Tti.* 78?)


UHUPNO


12.6
-U6 4ZO 400 ee -100
: 1
PODRCI Zd 1 ha.


DRVNI) PIRBH DO 1 va N/t TPNJEM HRRJU
TEMELJNICU PROS COO. SJEČI VI PRIRRST
PRIJE . SJEČE


SOR.TIPlE.riT 1 m* -A


m
KRUPNI OGRJEV 1 TEHNIHR


64 i*. ISi? &J,
8 -3 m


DO 5 CM NR TRNJEM URBJU
»ITHI OORJEV 00i-4cm.


HRPOMENR TEHNIČKO DRVO U KRUPNOM OGRJEVU TJ.


ZA za


NO TRNJEM HRRJU


U OGRJEVU HRMJEHJEHOM ZU PROOOJU NR OOMPĆEM 1
&TROHOM TRŽIŠTU MOGLO E>l SE I2VR0ITI OKO 15 ´/~
UHUPNO es -fOO OPŽRLICR 1 15% PUONOO ORVETU


OPIS PRIMJERNE PLOHE : ZORRVRN , EHSPOZICIJf) SJEVERNU, NPD VISINO ,fP. n , CRNIHP 1, OßRRST Q.J


08TB1I POOPĆI U TEI18TO.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 18     <-- 18 -->        PDF

til Sua ŠUMP CRNIKE - QU ERC US ILEX


MEZULTRTI Mjcncum NO. PRIMJERHOJ niom i PODOCI zo 1 ha.


OTOR.Oilß , POVRŠINO ´ 113» -nt
PRIMJERNO PLOHU . Brpj´1-,. PRI HRIZU " FRHTOR = 5,**06 za 1M
BROJ PRHJtVO l STRBRLR : 1362


r~~-~~-^PHNRZlV
PRomjcR
^\_e« i -t Z s * s e 7 a 9 10 11 11 13 X
BROJ I2DQHRUO 22* 3oe -)77 139 113 12* S3 90 S* i t 11 * 2 1.362
HRVfHOl OGRJEVU
ITEUHIKE M3a*\ --*2S 6*6 a 93 1.773 1.*19 1.791 liti 1036 62-i 250 136 10329
biTNoe 06Ritva\
OS 3 DO 1 tr»
15? b12 26S 153 2b? *S* *ts 6*e 6 32 563 187 61 J.1 J,. 331
Kiča
6RRNIHP001 J.I&ĆE
1im\ 69 zu> Jifi 303 39 5 63 2 531 702 -4 96 371 216 73 3* * 39*
UKUPNO 2*6 ezs 1026 1306 1125 2 «89 2*15 3.lil 2*62 1.970 1.027 J,oi Hl 19.AsL


l0M


0-09 0 12 0-16 023 0 35 CT32 0*5 029 021 0 10 0 05 003 250


-c-


STPROST - CODI NO 6 a e e 16 16 16 ie 16 16 ie ie ie 4*


PODOCI 2ft 1 ha


JbJECIVO JIOSO


U HG U -^2*


naziv


tZHOO Stm pp m* ´/.


HRUPNI OGRJEV / TEHNIHO DO 3 t*a
] HR TRNJEM HROJU (SP TE2 = 1155 ) 5} za-* A3 *6 SZ


"´I54


SlTHI OGRJEV OD i cm DO 1

f


24.
L5 1 22 2t ZO
-*5 )
HR TRNJEn HHQJU HP TtŽ, -1110 )


HICE . bRDHJE ISPOD 1im PaOPIJERR


lllšČE fs´.f«. » ie/)


Ä5.9ofe 30 So
21 28


UMUPNO


-)o5 öXl -l15 1oo



PODOCI ZO 1 ha.


DHVHR MRSR DO 1 c-m NO T PN JE PI URO JU T eni UHic a pno3 eoo SJEČI vi PRIRRST \


50RTIPIENTI m´ PRIJE SjrČE v <"3J


/.
«,*
HRUPNI 06PJEV 1 TEHNIHR


J.9 69 DO J t« HR TRHJtn HRRJU


SUHI OGRJEV OD 3-11*1
NRPOPIEHR TEHHICHO DRVO U HRVPHOM OCRJEVU IJU


AZ 3,1


HR TRHJEM HP.RJU
06RJEVU NRmjEHJEHOM ZR PRODBJV HR DOTRČE!* 1
STRUNOM TRŽI4TU M0CJ.0 31 &E IZVODITI OMO 4S ´/


UHUPHO yi loo DRinuca i is% RUDNOG ORVETD


OPIS PHIWJERNE PlOHE . 2»»PV/)N , EHSPOZ/CJJf) JUŽNO, NOD VISINO ..ObTRLI PODOCI U T EH ST u.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 17     <-- 17 -->        PDF

167




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Podaci mjerenja na primjernim plohama


Radi upoređenja i ocjene anketiranih i prikupljenih podataka izvršeno
je mjerenje na dvije primjerne plohe. Jedna primjerna ploha je izabrana
na južnoj ekspoziciji i istočnoj strani otoka, a druga na sjevernoj ekspoziciji
i zapadnoj strani otoka. Na obje površine se uzorno gospodari i predstavljaju
tip boljih sastojina niskih šuma crnike. Mjereni su (klupirani)
svi izdanci od 1 cm prsnog promjera na više. Sa svake primjerne plohe
uzeti su uzorci (modeli) od svakog debljinskog stepena.


Za uzorak su uzeti oni izdanci, koji su imali zdrav i neoštećen vrh. Ovi
uzorci su izrađeni u Sortimente, kako ih inače na otoku rade i svaki je
zasebno izvagan u kg.


Uzorci svakoga sortimenta su ksilometrirani i ustanovljena je specifična
težina drveta u sirovom stanju, koja iznosi:
a) za 1 m3 krupnog ogrjeva do 3 cm promjera na tanjen
kraju (od 1247—1064 kg) 1.155 kg
b) za lm 3 sitnog ogrjevnog drveta od 3 do le m promjera
na tanjem kraju , 1,110 kg


c) prosječno za lm 3 do le m promjera na tanjem kraju . 1.140 kg


d) za 1 m3 kića-grana ispod 1 cm promjera sa lišćem . . 787 kg


Na temelju ovih mjerenja izrađena je tabela težina i zapremine za
svaki promjer izdanaka (debljinskog stepena), kao aritmetička sredina
izvršenih uzoraka (modela) i to je sređeno u tabeli II. Zapremina u m3 je
ustanovljena dijeljenjem težine drveta sa specifičnom težinom.


U priloženim tabelama III. i IV. iznjeti su podaci mjerenja sa primjernih
ploha te obračun težine, drvne mase, sječive mase, prirasta, starosti
i temeljnice po 1 ha sa stanjem na koncu ophodnjice, t. j . prije sječe.
(Vidi tabelu IL, III. i IV.)


3. Paša i pašnjačke površine
Podjela pašnjačkih površina na ljetne i zimske
pašnjake


U početku je rečeno, da je brojno stanje stoke:


sitne stoke: ovaca 1360´ komada
krupne stoke: konja, mazgi, magaraca 154 „
Ova stoka pase na cijeloj površini od 2.740 ha, i to jednim utvrđenim
redom i načinom, koji nemamo ni na jednom drugom otoku ili terenu u
Dalmaciji.
Pošto je cijeli otok razdijeljen i predstavlja privatni posjed to nomadskog
načina paše nema, kao što je to slučaj na drugim mjestima, gdje se
na općenarodnoj imovini (bivšim općinskim šumama) paša vrši.
Svaki vlasnik ima nešto obradivog zemljišta, koje mu služi za vrt,
njivu i vinograd. Na ovim površinama se ispaša vrši djelomično, i to nakon
dizanja usjeva. Kako ove površine čine samo oko 10% od ukupne površine
otoka, to se glavna paša vrši na pašnjacima, maslinjacima i u šumama. Ove
površine, koje služe za ispašu stoke, t. j . pašnjaci, maslinjaci i šume, dijele
Olibljani na dva dijela, i to: ljetne i zimske pašnjake.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Nakon sječe za 2 godine ovce se ne puštaju u sastojinu (parcelu), koja
je sječena. Iznimno, to se čini druge godine nakon sječe, i to samo na par
sati pod kontrolom čobana, kada se puste ovce i mladi jaganjci u III. i IV.
mjesecu da popasu samo travu.


Jednom u 8 godina skuplja se u boljim sastojinama listinac (sušanj).
Osim toga svake godine skuplja se u XI. i XII. mjesecu žir za tov krmaka.


Učinak radapri sječi


Sa opisanim dobrim alatom računa se, da u zimskim mjesecima, kada
stvarno radno vrijeme traje oko 6 sati, jedan dobar radnik posječe oko
50—60 q ili 5—6 m3 drveta, koje je prethodno očišćeno od bočnih grana.


One porodice, koje nemaju dovoljno radne snage (udovice i starci)
izdaju sječu sa iznosom drveta do obale u napolicu. Iznos drveta do obale
vrši se samarnim konjima, mulama i magarcima.


Prodaja i uskladištenje drva


Ogrjevno drvo crnike prodaje se na kg. Radi ovoga je i način slaganja
i uskladištenja drveta u šumi i na stovarištima (obali) takav, da se vlaga
u drvetu do prodaje što više zadrži i tako dobije veća težina. Drva se
slažu na hrpe slično žežnicama (kope) i često se još i granjem pokriju.
No do ljeta, kada se vrši glavna prodaja, ipak se drvo dobro prosuši. Prošle
1954. godine postigli su cijenu od 7 dinara za 1 kg ogrjevnog drveta
prodanog u Italiju. Olibska drva su u Italiji poznata, tako da u mjestima
na Jadranskoj obali Italije postoje trgovi (obale), koje nose naziv Oliba,
jer se na njima prodaje olibsko drvo. Naime, radi svoje relativne blizine
i mogućnosti otpreme drveta u Italiju sa manjim motornim jedrenjacima,
Olib je u povoljnom položaju i uvijek postiže veoma dobre cijene za
ogrjevno drvo na ovom tržištu.


Jedan dio drveta prodaje se (daje u zamjenu) susjednim otocima
(Pagu i dr.) u zamjenu za sijeno i suhu djetelinu. Ta zamjena vrši se u
omjeru 1 : 5 do 1 : 6, t. j. za 1 kg suhe djeteline daje se 5 do 6 kg ogrjevnog
drveta. Ovo sijeno upotrebljavaju Olibjani kao dodatak za prehranu
krupne stoke, t. j . za konje, mazge i magarce, kada vrše iznos drveta iz
šume.


Prinos (prirast)


Anketiranjem i na temelju podataka dobivenih u poljoprivrednoj zadruzi
računa se, da se na jednom gonjaju (stara mjera za zemlju) = 2.000
m2 u šumi crnike svake osme godine na dobrom bonitetu dobije oko 100 qdrveta za prodaju (krupni ogrjev), a na slabijim oko 50 q ili prosječno oko
70 q. Prema tome na 1 ha prinos bi bio 70 q x 5 = 350 q : 8 god. = 44 q
godišnje ili 4.400 kg : 750 = 5,86 m3 krupnog ogrjeva. Ako tome dodamo
još 30% sitnog ogrjeva (sitne granjevine), koju oni upotrebljavaju za vlastitu
upotrebu, onda to iznosi: 5,86 m3 + 1,75 m3 = 7,61 m3.


Podaci za sječivi prirast (prinos) po 1 ha na primjernim plohama
iznose: na jednoj 6,75 m3, a na drugoj 8,00 m3 na 1 ha.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 11     <-- 11 -->        PDF

tanjem kraju 30%. Iz krupnog ogrjevnog drveta moglo bi se izvaditi oko
15% za držalice i 15% za rudno drvo, t. j . oko 30% tehnike.


Drvna masa do 3 cm na tanjem kraju prodaje se kao ogrjevno drvo
na domaćem i stranom (talijanskom) tržištu i samo nešto za držalice, a
drvna masa od 3 do 1 cm promjera (sitna granjevina) služi za podmirenje
kućnih (lokalnih) potreba na ogrjevu.


Način gospodarenja sa šumama


Način kako seljaci otoka Oliba već decinijima gospodare u niskim šupama
crnike mogao bi se u šumarsko-stručnom pogledu okategorizirati kao
prebirni način gospodarenja u niskim šumama.


Sastojim niske prebirne šume crnike nakon čišćenja (klaštrenja) od donjih bočnih
grana i prije glavne sječe.


Siječe se (prebire) u pravilu svake 8 godine; neki put i na boljim
bonitetima svake 6 godine, a na slabijim i svake 10 godine. Prilikom sječe
vade se izdanci deblji od 5 cm prsnog promjera na više. Ako na nekom
panju nema dovoljno izdanaka ispod 5 cm prsnog promjera, onda se ostavlja
i jedan dio izdanaka od 5 cm i debljih za sječu na koncu iduće ophod^
nj ice. Nakon sječe ostaju samo dobri tanji izdanci sa zdravim terminalnim
pupom.


Sam postupak sječe ima dvije faze:
a) čišćenje — kljaštrenje izdanaka od bočnih grana do visine, koju
čovjek može doseći;




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 10     <-- 10 -->        PDF

stabla (izdanci) grupirani uz rubove parcela, a u sredini su proplanci za
ispašu. Obrast iznosi 0,5—0,7. Stabla (izdanci) su pravi, srednje granati
i zdravi. Sama struktura i omjer debljinskih stepena vidi se u priloženim
tabelama primjernih ploha.


Podmlatka crnike ima dosta, ali on se samo djelimično sačuva i ostavlja,
pošto cilj gospodarenja nije isključivo proizvodnja drveta već i paša.


Sastojina niske prebirne šume crnike prije čišćenja (klaštrenja) i glavne sječe


Štete na šumama ima malo i to od posolice na sjevernoj strani otoka,
a od insekata primjećuje se manji napad od Coraebusa bifasciatus — hrastova
prstenara.


Drvna masa sastojina po 1 ha do 1 cm debljine iznosila je na primjernim
plohama i u sastojinama prije sječe na jednoj 71 m3, a na drugoj 85
m3. Od ove drvne mase otpada na krupno ogrjevno drvo do 3 cm promjera
na tanjem kraju 70%, a na sitno ogrjevno drvo od 3 do 1 cm promjera na


160




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 9     <-- 9 -->        PDF

METEOROLOŠKO- HLIM0TSH1 PODOCI ZU LOŠIH) Mail I ZOOM TOBLia


TEMPERRTURO ZR0HQ U C
&REDHJO MJESEČNO . GOOISNJQ i atiPUTuoa


^~~~~-~^l*JESEC


DMPLI


7. li. i». iy. V VI. VII. VIII. 1« X. (1. XII GOOlŠHJR
ruoa


MJESTO ^^~\^
LOŠINJ MOLI Zi T6 9.7 13. 1 tr.s 21.5 244 23,/ 19,9 16.2. /i, 9 9° ti.l ir.i
zaoaa 6/ 7,3 9,4 is.r .16,* 223 25.0 2*,4 2-1.2. /6.6 11.1 7 7 ti>. 3 13 i


EKSTREMI TEMPERRTURE (PPSOLUTHI MPX.IMIN) U C"
(V3L.& - -osa)


7. jj. |7J, fv. V. 5j. vTi. V»i X § iü GOO.
MJiiro IX
MUHilMUM J7.5 /Ć4 /9.4 25,2 30.4 34,3 36.5 34.4. 32.4 IT.O /9,S 173 J&, 5
i oil NJ MOLI
MINIMUM -8,5 -2.5 -/,«. 6.3 7.7 // 2, ISO 12.2, SS..O b.O 2.0 O.O -S.5


15.7 272
MDmlMUM 772 2qa HA M.5 hbj yt,4 35.0 hQO 22,& 18.& A6,-*
zaoop
MINIMUM -li.O --5.3 -4.8 3.7 4.0 /ÖO lb.5 il.O 9,2 o.o .0,9 -2,8 -il.O


OBORINE U *%*


SRE0NJE MJESEČNE I G00I3HJE UOLICIHE


" ——


~~~~--~-^MJE$EC I


Ü «i. IV y vi´ vTi VHI. ix. X. i´. xTi GOD
MJESTO ^^~~~~^—^\ ´
LOŠINJ MOLI e.o 56 90 73 feO 7/ 35 6 7 lOZ 148 117 10Z 1 OOB


ZOOOR 7-0 65 S9 57 faf 56 35 34 88 ioe 98 taz 6 39


BROJ U/ŠN/H DQNRI O&ORiNE PO GOD OOBI


(<9-*a - -osi)


" ___G0O DOBI


PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMO 51


MJESTO ~ ______
za ZO 3fo 2.7 ili


1 OSINI MOLI


OBORINO


240 2 28 173 3&7 ioo&
1/ -"/«a.


BROI
H13NIU Zl i6> 3/ 33 101


Z^oa» DONU


O&ORING


i 83 IZb 2 94 " 237 839


RELATIV NR VLQGR ZRQUO U %


SKEOn/a MJESEČNO I GOOIŠNJ0 -1946--195i


Ü
I LOŠINJ MOLI 78 7ß 73 7fo 74 70 fa7 &9 75 75 7S 79 1 74.
72 7/ 73 M. TV 76 74 1 Ti


Uijrsro~~~^i^tc i. H. ? _ IV. V ? 1 Kl! fe" Uf. T] 0. J GOO.


ZflOfl»? 73 73 68 1-6* 73
sii




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Klimatski podaci


Meteoroloških i klimatskih podataka za sam Olib nema, a najbliža
mjesta sa meteorološko-klimatskim podacima su Lošinj Mali, koji je od
Oliba udaljen prema sjevero-zapadu 30 km, te Zadar, koji je u jugo-istočnom
pravcu udaljen 50 km. Klimatski podaci Lošinja Malog- su nešto bliži
Olibu, ali radi objektivnosti ocjene u priloženim tabelama iznose se podaci
za oba mjesta.


Najčešći i najjači vjetar je bura iz sjevernog i sjeveroistočnog pravca
54°/o, a zatim jugo iz južnog- i jugoistočnog- pravca 44%.


Iz prednjih podataka, a po Köppenovo j klimatskoj klasifikaciji,
otok Olib spada u klimatsko područj´e »Cfsax«, t. j . u područje prelazno
toplije, umjereno kišne mediteranske klime, kod koje su oborine podjednako
raspoređene cijele godine (Cfs). Ovo područje u klimatskom pogledu
karakteriše još to, da maksimum oborina pada dva puta (»x«) i to početkom
ljeta i koncem jeseni, a srednja temperatura najtoplijeg" mjeseca (a)
je preko 22°. Prelazni karakter, t. j . utjecaj kontinentalne klime osjeća se
u zimskim mjesecima povremenim padom temperature ispod 0°, te rijetkim
snijegom. U periodu od 1946. do 1953. zabilježeno je ukupno 7 dlana
sa padanjem snijega na Lošinju Malom.


Fitocenološki podaci


U fitocenološkom pogledu otok Olib pripada sredozemnoj regiji i području
crnike — Quercetum ilicis. Glavno drveće šuma čine crnika (Quercus
ilex). Od ostalih vrsta najčešće se javljaju slijedeće: primorska smrika
(Juniperus Oxycedrus), pukinja (J. macrocarpa), tršlja (Pistacia lentiscus),
divlja maslina (Olea oleastrum), zelenika (Phillyrea lätifolia), planika
(Arbutus unedo), veliki vrijes (Erica arborea), alepski bor (Pinus
halepensis), tetivika (Smilax aspera), kozokrvina (Lonicera implexa), bušin
(Cistus monspeliensis) i smilje (Helichrysum italicum).


3. Niske šume crnike
Opis šuma
U početku je rečeno, da površine šuma iznose prema podacima katastra
908 ha. Sve su ove šume gospodarski uredne niske sastojine crnike.
One su ograđene i isparcelirane suhozidima visokim 1,5 do 2 metra. Cijeli
je otok povezan gustom mrežom širokih (glavnih) i užih (sporednih) puteva
— progona za iznos đrveta i progon ovaca, šume jednoga vlasnika i
ako se često nalaze u jednom komadu izdijeljene su zidovima na više parcela,
radi pregonskog načina paše i radi sječe šuma u ophodnjici od prosječno
8 godina.
Opis je sastojina približno sličan, a izražen u obliku i formi taksacionih
podataka je: smjesa: crnika 1, starost 1—24 godine pros. 14, visina 2—7
met. srednja 6 met., debljina izdanaka 1—13 cm, srednji prom. 7 cm. Iz
jednoga panja izbija 1—30 izdanaka, a najveći broj panjeva je sa 5—10
izdanaka. Sklop je sastojina mjestimično prekinut, jer zapravo način i cilj
gospodarenja, koji želi dobiti ogrjevno drvo za prodaju, i ujedno omogućiti
pašu ovaca, zahtijeva grupimičan raspored izdanaka crnike sa manjim
travnim progalinama. Jedna sastojina je jedna parcela ograđena zidom, a




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Stoka


Prema podacima NO općine Silba brojno stanje stoke u 1954. god. bilo je:


Sitna stoka: Ovaca 1000kom.


Šilježadi 300 „


Ovnova 60 „ 1360 kom.


Krupna stoka: Mazgi i mula ... . 39 kom,
Magaradi 109 „
Konja 6 „ 154 kom.


Podaci statističkog ureda isu za oko 300 ovaca niži.


Historijsko posjedovni odnosi
Naziv otoka Olib, po tumačenju izvjesnih pisaca dolazi, od riječi »Alluvium«


— naplav, a neki tumače da bi to moglo biti i od riječi »Oliva« — maslina. Na otoku
ima oko 18.000 stabala maslina.
Prema tragovima i ostacima zidova starih zgrada, grobova i pronađenog starog
bizantinskog novca cara Justinijan a I, na otoku su još u VI. stoljeću bili grčki
iseljenici. Kasnije je otok nastanjen hrvatskim stanovništvom, što svjedoče brojni
nazivi i tragovi glagoljice. Za sadašnje stanovništvo Oliba postoje pisani dokazi, da
su godine 1476., »kada je jedna naseobina Hrvata, da izbjegne česte provale Turaka,
pod vodstvom župnika Jurja Cetinjanina poibjegla iz okoline rijeke Cetine i nastanila
se na Olib.« Pošto su doseljenici bili ljudi pretežno stočari i zemljoradnici, ostao
je taj trag nasljeđa do danas,za razliku od susjednih otoka (Silba i dr.) kod kojih
se stanovništvo pretežno bavi ribarstvom i pomorstvom.


Historijska zbivanja su imala utjecaj na život i posjedovne odnose na Olibu.
Godine 1409. mletačka republika kupuje od Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata
Zadar, Novigrad, Vranu i Pag sa svim pravima na Dalmaciju i njene otoke. Tako je
i Olib 1409. godine pripojen mletačkoj republici, koja ga već 1430. daje u zakup,
a 1638. prodaje otok Olib za 20.050 dukata, uz uvjet da drvo na otoku ostane na
raspoloženju mletačkoj vojsci, i da se na otoku nes.miju zidati kuće, nego samo koliko
je potrebno za težake i stoku. Ova ograničenja su imala pozitivne posljedice u vezi
čuvanja i stanja šuma. Kasnije je otok par puta preprodavan i prelazio iz posjeda
u posjed pojedinih plemića i veleposjednika.


Godine 1900 (13. V.) Olibljanima je, kao svojim kmetovima prodao cijeli otok
njegov tadašnji vlasnik Diunat Filippi iz Zadra za 50.000 forinti i u znak sjećanja
na taj dan Olibljani su podigli spomenik, Ovom prilikom su uspjeli, da osiguraju
i zajam od 12,000 forinti za svoje siromašnije građane, tako da su i ovi mogli
otkupiti svoj kmetovski posjed. Tako se Olib riješio feudalnih okova kmetstva na
jedan miran način. Ovim činom je riješeno i agrarno pitanje i otok je i danas sav
razdijeljen i predstavlja sitan privatni posjed.


2. Geološki, pedološki, klimatski i fitocenološki podaci
Geološki podaci


Cijeli otok predstavlja više ravničasto do blago brežuljkast teren, sa
veoma mirnim padinama prema južnoj i sjevernoj obali. Geološku podlogu
otoka čine pretežno kredni i pločasti vapnenci, a samo jedan uski obalni
pojas na sjevero-zapadu otoka čine vapnenci donjeg i srednjeg eocena.
Slojevi su koso uslojeni (30—40°), rastresiti i nisu debeli.


Pedološku podlogu na šumskim i pašnjačkim površinama čini braunizirana
crvenica i sama crvenica, koja je na mnogim mjestima (napuštenim
vinogradima) antropogenog karaktera. Tlo je plitko do srednje duboko, a
dublje samo među slojevima i raspuklinama krečnjaka.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 6     <-- 6 -->        PDF

PREBIRNI NAČIN GOSPODARENJA U NISKIM PRIVATNIM ŠUMAMA


CRNIKE (QUERCUS ILEX) NA OTOKU OLIBU


GOSPODARSKA ŠUMA I PAŠNJAK


Ing. Dimitrije Bura — Split


1. Položaj, površina, stanovništvo, stoka i historijsko posjedovni odnosi
Položaj
Otok je Olib u grupi sjevernodalmatinskih jadranskih otoka, na 45°2B´ sjeverne
širine i 14°40´ istočne dužine. Dužina razvedene obale iznosi 31,5 km. Najviša
kota je 72 metra. U upravnopolitičkom pogledu otok pripada NO općine Sillba, a NO
kotara Zadar. Na cijelom otoku postoji jedno nastanjeno mjesto istoga imena.
Površina
Površina otoka po kulturama i podacima katastra iznosi:


Njiva 80 ha 3%
Vrtova 49 „ 2%
Voćnjaka 60 „ 2,5% 13%
Vinograda 137 „ 5%
Livada 5 0,5%
Pašnjaka 1.300 , 47%
Šuma 908 „ 33% 80%
Neplodno 199 „ 7% 7o/o


Ukupno: 2.740 ha 100%


Stanovništvo
Prema statističkim podacima za 1954. god. stanje je:


Domaćinstava 217
Stanovnika 789


Od toga je 317 muških i 472 ženskih. Treba napomenuti da je brojno stanje
stanovnika u opadanju. Godine 1910., bilo je 1331 stanovnik, a 1948. god. 920, dok je
danas 789. Najveći broj se iselio u Ameriku. Glavno zanimanje stanovnika je poljoprivreda
i to: vinogradarstvo, maslinarstvo i stočarstvo; te šumarstvo, t. ju njega i
korišćenje niskih šuma crnike na jedan način, kakav nemamo ni na jednom drugom
otoku na Jadranu, Ribarstvom se bave veoma malo, i oni su više poljoprivrednicistočari.


Dr. Rubi ć za Olib kaže: »Ima ih 1000 na Olibu, 1000 u Americi i imaju 1000
ovaca. Olibu više koristi 25 ovaca neg ona Pagu 1000, jer se na Pagu ovce ne čuvaju
kao na Olibu.« >


Od glavnih prihoda računa se da imaju godišnje 15 do 20 vagona vina, 400 do
500 q ulja, 130 do 140 q sira i 120 do 150 vagona drveta.
U okviru Poljoprivredne zadruge, koja je osnovana još 1933. god. imaju uzornu
siranu u kojoj proizvode poznati i \valitetni Olibski sir.


Za šumarstvo je interesantno, da je na Olibu 1935. godine osnovana
prva i u Dalmaciji jedina Drvarska zadruga, koja je u to doba udružila
sitne posjednike niskih šuma crnike radi izrade i prodaje drveta, namijenjenog
prvenstveno za eksport u Italiju, jer Olib svake godine i redovno
proda 120 do 150 vagona prvorazrednog ogrjevnog drveta crnike za eksport.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 14     <-- 14 -->        PDF

2. sitno ogrjevno drvo (sitna granjevina) od 3 do 1 cm promjera na
tanjem kraju, izrađuje se za vlastitu kućnu upotrebu kosirom u dužini od
0,5 do 1 metar;
3. Kiće — tanke grane ispod 1 cm promjera sa lišćem. Jedan dio kića
daje se ovcama da ga pojedu, a ono što ostane jednim dijelom se spali na
progalinama u sastojini, a jedan dio se naslaže po ogradnim zidovima, da
Pravina, gladak i kos rez sjekirom pri sječi u niskoj prebirnoj šumi crnike.


tu istrune i kao humus dospije u podnožje inače dosta širokih ogradnih
zidova, oko kojih je i najveći broj stabala sa najboljim izdancima, jer baš
vlaga ispod zidova i humus istrulog lišća daje žilama najbolje uslove za
rast stabla. Na mjestima, gdje se spali jedan dio kića sa lišćem i na kome
mjestu ostane znatno pepela, zemljište se uskopa i na tom žarištu zasije
sjeme kupusa, koji tu veoma dobro uspijeva i kasnije se kao rasad presadi
u vrtove.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 13     <-- 13 -->        PDF

u martu, nakon prestanka opasnosti posolice, koja zna uništiti sve izbojke
ako se sjeća ranije izvrši. Za vrijeme glavne sječe, t. j . zimi ovce se uvode
u sumu da jedu list crnike sa oborenih stabala (izdanaka). Obaranje stabala
vrsi se nisko pri panju sikirom, kosim glatkim rezom, kojega izvode
sa velikom lakoćom, stručno i uzorno. Kod tanjih izdanaka rez je jednostrano
kos, a kod debljih dvostrano kos i gladak. Da bi ovaj niski rez što


Brojni i zdravi izdanci kod niske prebirne šume crnike na otoku Olibu.


lakše izveli, držalica je sjekire zakrivljena, a alat veoma oštar. U kamenitom
terenu podmeću iza ili uz izdanak komad drveta, da se oštrica sjekire
ne ošteti. Mora se naglasiti, da im je tip alata veoma dobar, odlično
uzdržavan i pravilno oštren.


Pri kljaštrenju i glavnoj sječi drvo se sortira u dva sortimenta odnosno


na tri dijela, i to:


1. krupno ogrjevno drvo sa tehnikom (držalice) do 3 cm promjera na
tanjem kraju namijenjeno za prodaju na domaćem i stranom tržištu, izrađuje
se kao oblica odnosno sječenica sjekirom u dužini od 0,75 do 1 metar


ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 12     <-- 12 -->        PDF

b) glavna sječa izdanaka iznad 5 cm prsnog promjera.


čišcenje-kljaštrenje donjih bočnih grana izdanaka vrši se svake 8 godine
na svim izdancima već od mjeseca augusta one godine u kojoj će se
sječa vršiti na dotičnoj parceli. Najbolje je čišćenje vršiti u novembru i
kasnije, jer kod ranijeg čišćenja izbiju novi pupovi i izbojci, koje stoka
(ovce) ozlijede, p??to se za cijelo vrijeme čišćenja i sječe, t. j . u zadnjoj


Sastojina niske prebirne šume crnike nakon glavne sječe.


godini ovce intenzivno napasuju, a zimi još ih hrane lisnikom, koji se od
sječe dobije. Čišćenje bočnih grana ima još cilj, da se ovce lakše kreću i
da im na granama ne ostane vuna. Ovo kljaštrenje vrši se kosirima i sjekirom
sa rezom odozdo prema gore.


Glavna sječa izdanaka iznad 5 cm prsnog promjera obavlja se od novembra
do marta, a najviše u januaru, jer kako oni kaku: »u mjesecu siječnju
se šuma siječe, jer se taj mjesec zato tako i zove«. Na sjevernoj
strani otoka, koja je izloženija djelovanju bure i posolice, sječa se vrši tek