DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 6 <-- 6 --> PDF |
PREBIRNI NAČIN GOSPODARENJA U NISKIM PRIVATNIM ŠUMAMA CRNIKE (QUERCUS ILEX) NA OTOKU OLIBU GOSPODARSKA ŠUMA I PAŠNJAK Ing. Dimitrije Bura — Split 1. Položaj, površina, stanovništvo, stoka i historijsko posjedovni odnosi Položaj Otok je Olib u grupi sjevernodalmatinskih jadranskih otoka, na 45°2B´ sjeverne širine i 14°40´ istočne dužine. Dužina razvedene obale iznosi 31,5 km. Najviša kota je 72 metra. U upravnopolitičkom pogledu otok pripada NO općine Sillba, a NO kotara Zadar. Na cijelom otoku postoji jedno nastanjeno mjesto istoga imena. Površina Površina otoka po kulturama i podacima katastra iznosi: Njiva 80 ha 3% Vrtova 49 „ 2% Voćnjaka 60 „ 2,5% 13% Vinograda 137 „ 5% Livada 5 0,5% Pašnjaka 1.300 , 47% Šuma 908 „ 33% 80% Neplodno 199 „ 7% 7o/o Ukupno: 2.740 ha 100% Stanovništvo Prema statističkim podacima za 1954. god. stanje je: Domaćinstava 217 Stanovnika 789 Od toga je 317 muških i 472 ženskih. Treba napomenuti da je brojno stanje stanovnika u opadanju. Godine 1910., bilo je 1331 stanovnik, a 1948. god. 920, dok je danas 789. Najveći broj se iselio u Ameriku. Glavno zanimanje stanovnika je poljoprivreda i to: vinogradarstvo, maslinarstvo i stočarstvo; te šumarstvo, t. ju njega i korišćenje niskih šuma crnike na jedan način, kakav nemamo ni na jednom drugom otoku na Jadranu, Ribarstvom se bave veoma malo, i oni su više poljoprivrednicistočari. Dr. Rubi ć za Olib kaže: »Ima ih 1000 na Olibu, 1000 u Americi i imaju 1000 ovaca. Olibu više koristi 25 ovaca neg ona Pagu 1000, jer se na Pagu ovce ne čuvaju kao na Olibu.« > Od glavnih prihoda računa se da imaju godišnje 15 do 20 vagona vina, 400 do 500 q ulja, 130 do 140 q sira i 120 do 150 vagona drveta. U okviru Poljoprivredne zadruge, koja je osnovana još 1933. god. imaju uzornu siranu u kojoj proizvode poznati i \valitetni Olibski sir. Za šumarstvo je interesantno, da je na Olibu 1935. godine osnovana prva i u Dalmaciji jedina Drvarska zadruga, koja je u to doba udružila sitne posjednike niskih šuma crnike radi izrade i prodaje drveta, namijenjenog prvenstveno za eksport u Italiju, jer Olib svake godine i redovno proda 120 do 150 vagona prvorazrednog ogrjevnog drveta crnike za eksport. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Stoka Prema podacima NO općine Silba brojno stanje stoke u 1954. god. bilo je: Sitna stoka: Ovaca 1000kom. Šilježadi 300 „ Ovnova 60 „ 1360 kom. Krupna stoka: Mazgi i mula ... . 39 kom, Magaradi 109 „ Konja 6 „ 154 kom. Podaci statističkog ureda isu za oko 300 ovaca niži. Historijsko posjedovni odnosi Naziv otoka Olib, po tumačenju izvjesnih pisaca dolazi, od riječi »Alluvium« — naplav, a neki tumače da bi to moglo biti i od riječi »Oliva« — maslina. Na otoku ima oko 18.000 stabala maslina. Prema tragovima i ostacima zidova starih zgrada, grobova i pronađenog starog bizantinskog novca cara Justinijan a I, na otoku su još u VI. stoljeću bili grčki iseljenici. Kasnije je otok nastanjen hrvatskim stanovništvom, što svjedoče brojni nazivi i tragovi glagoljice. Za sadašnje stanovništvo Oliba postoje pisani dokazi, da su godine 1476., »kada je jedna naseobina Hrvata, da izbjegne česte provale Turaka, pod vodstvom župnika Jurja Cetinjanina poibjegla iz okoline rijeke Cetine i nastanila se na Olib.« Pošto su doseljenici bili ljudi pretežno stočari i zemljoradnici, ostao je taj trag nasljeđa do danas,za razliku od susjednih otoka (Silba i dr.) kod kojih se stanovništvo pretežno bavi ribarstvom i pomorstvom. Historijska zbivanja su imala utjecaj na život i posjedovne odnose na Olibu. Godine 1409. mletačka republika kupuje od Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata Zadar, Novigrad, Vranu i Pag sa svim pravima na Dalmaciju i njene otoke. Tako je i Olib 1409. godine pripojen mletačkoj republici, koja ga već 1430. daje u zakup, a 1638. prodaje otok Olib za 20.050 dukata, uz uvjet da drvo na otoku ostane na raspoloženju mletačkoj vojsci, i da se na otoku nes.miju zidati kuće, nego samo koliko je potrebno za težake i stoku. Ova ograničenja su imala pozitivne posljedice u vezi čuvanja i stanja šuma. Kasnije je otok par puta preprodavan i prelazio iz posjeda u posjed pojedinih plemića i veleposjednika. Godine 1900 (13. V.) Olibljanima je, kao svojim kmetovima prodao cijeli otok njegov tadašnji vlasnik Diunat Filippi iz Zadra za 50.000 forinti i u znak sjećanja na taj dan Olibljani su podigli spomenik, Ovom prilikom su uspjeli, da osiguraju i zajam od 12,000 forinti za svoje siromašnije građane, tako da su i ovi mogli otkupiti svoj kmetovski posjed. Tako se Olib riješio feudalnih okova kmetstva na jedan miran način. Ovim činom je riješeno i agrarno pitanje i otok je i danas sav razdijeljen i predstavlja sitan privatni posjed. 2. Geološki, pedološki, klimatski i fitocenološki podaci Geološki podaci Cijeli otok predstavlja više ravničasto do blago brežuljkast teren, sa veoma mirnim padinama prema južnoj i sjevernoj obali. Geološku podlogu otoka čine pretežno kredni i pločasti vapnenci, a samo jedan uski obalni pojas na sjevero-zapadu otoka čine vapnenci donjeg i srednjeg eocena. Slojevi su koso uslojeni (30—40°), rastresiti i nisu debeli. Pedološku podlogu na šumskim i pašnjačkim površinama čini braunizirana crvenica i sama crvenica, koja je na mnogim mjestima (napuštenim vinogradima) antropogenog karaktera. Tlo je plitko do srednje duboko, a dublje samo među slojevima i raspuklinama krečnjaka. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Klimatski podaci Meteoroloških i klimatskih podataka za sam Olib nema, a najbliža mjesta sa meteorološko-klimatskim podacima su Lošinj Mali, koji je od Oliba udaljen prema sjevero-zapadu 30 km, te Zadar, koji je u jugo-istočnom pravcu udaljen 50 km. Klimatski podaci Lošinja Malog- su nešto bliži Olibu, ali radi objektivnosti ocjene u priloženim tabelama iznose se podaci za oba mjesta. Najčešći i najjači vjetar je bura iz sjevernog i sjeveroistočnog pravca 54°/o, a zatim jugo iz južnog- i jugoistočnog- pravca 44%. Iz prednjih podataka, a po Köppenovo j klimatskoj klasifikaciji, otok Olib spada u klimatsko područj´e »Cfsax«, t. j . u područje prelazno toplije, umjereno kišne mediteranske klime, kod koje su oborine podjednako raspoređene cijele godine (Cfs). Ovo područje u klimatskom pogledu karakteriše još to, da maksimum oborina pada dva puta (»x«) i to početkom ljeta i koncem jeseni, a srednja temperatura najtoplijeg" mjeseca (a) je preko 22°. Prelazni karakter, t. j . utjecaj kontinentalne klime osjeća se u zimskim mjesecima povremenim padom temperature ispod 0°, te rijetkim snijegom. U periodu od 1946. do 1953. zabilježeno je ukupno 7 dlana sa padanjem snijega na Lošinju Malom. Fitocenološki podaci U fitocenološkom pogledu otok Olib pripada sredozemnoj regiji i području crnike — Quercetum ilicis. Glavno drveće šuma čine crnika (Quercus ilex). Od ostalih vrsta najčešće se javljaju slijedeće: primorska smrika (Juniperus Oxycedrus), pukinja (J. macrocarpa), tršlja (Pistacia lentiscus), divlja maslina (Olea oleastrum), zelenika (Phillyrea lätifolia), planika (Arbutus unedo), veliki vrijes (Erica arborea), alepski bor (Pinus halepensis), tetivika (Smilax aspera), kozokrvina (Lonicera implexa), bušin (Cistus monspeliensis) i smilje (Helichrysum italicum). 3. Niske šume crnike Opis šuma U početku je rečeno, da površine šuma iznose prema podacima katastra 908 ha. Sve su ove šume gospodarski uredne niske sastojine crnike. One su ograđene i isparcelirane suhozidima visokim 1,5 do 2 metra. Cijeli je otok povezan gustom mrežom širokih (glavnih) i užih (sporednih) puteva — progona za iznos đrveta i progon ovaca, šume jednoga vlasnika i ako se često nalaze u jednom komadu izdijeljene su zidovima na više parcela, radi pregonskog načina paše i radi sječe šuma u ophodnjici od prosječno 8 godina. Opis je sastojina približno sličan, a izražen u obliku i formi taksacionih podataka je: smjesa: crnika 1, starost 1—24 godine pros. 14, visina 2—7 met. srednja 6 met., debljina izdanaka 1—13 cm, srednji prom. 7 cm. Iz jednoga panja izbija 1—30 izdanaka, a najveći broj panjeva je sa 5—10 izdanaka. Sklop je sastojina mjestimično prekinut, jer zapravo način i cilj gospodarenja, koji želi dobiti ogrjevno drvo za prodaju, i ujedno omogućiti pašu ovaca, zahtijeva grupimičan raspored izdanaka crnike sa manjim travnim progalinama. Jedna sastojina je jedna parcela ograđena zidom, a |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 9 <-- 9 --> PDF |
METEOROLOŠKO- HLIM0TSH1 PODOCI ZU LOŠIH) Mail I ZOOM TOBLia TEMPERRTURO ZR0HQ U C &REDHJO MJESEČNO . GOOISNJQ i atiPUTuoa ^~~~~-~^l*JESEC DMPLI 7. li. i». iy. V VI. VII. VIII. 1« X. (1. XII GOOlŠHJR ruoa MJESTO ^^~\^ LOŠINJ MOLI Zi T6 9.7 13. 1 tr.s 21.5 244 23,/ 19,9 16.2. /i, 9 9° ti.l ir.i zaoaa 6/ 7,3 9,4 is.r .16,* 223 25.0 2*,4 2-1.2. /6.6 11.1 7 7 ti>. 3 13 i EKSTREMI TEMPERRTURE (PPSOLUTHI MPX.IMIN) U C" (V3L.& - -osa) 7. jj. |7J, fv. V. 5j. vTi. V»i X § iü GOO. MJiiro IX MUHilMUM J7.5 /Ć4 /9.4 25,2 30.4 34,3 36.5 34.4. 32.4 IT.O /9,S 173 J&, 5 i oil NJ MOLI MINIMUM -8,5 -2.5 -/,«. 6.3 7.7 // 2, ISO 12.2, SS..O b.O 2.0 O.O -S.5 15.7 272 MDmlMUM 772 2qa HA M.5 hbj yt,4 35.0 hQO 22,& 18.& A6,-* zaoop MINIMUM -li.O --5.3 -4.8 3.7 4.0 /ÖO lb.5 il.O 9,2 o.o .0,9 -2,8 -il.O OBORINE U *%* SRE0NJE MJESEČNE I G00I3HJE UOLICIHE " —— ~~~~--~-^MJE$EC I Ü «i. IV y vi´ vTi VHI. ix. X. i´. xTi GOD MJESTO ^^~~~~^—^\ ´ LOŠINJ MOLI e.o 56 90 73 feO 7/ 35 6 7 lOZ 148 117 10Z 1 OOB ZOOOR 7-0 65 S9 57 faf 56 35 34 88 ioe 98 taz 6 39 BROJ U/ŠN/H DQNRI O&ORiNE PO GOD OOBI (<9-*a - -osi) " ___G0O DOBI PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMO 51 MJESTO ~ ______ za ZO 3fo 2.7 ili 1 OSINI MOLI OBORINO 240 2 28 173 3&7 ioo& 1/ -"/«a. BROI H13NIU Zl i6> 3/ 33 101 Z^oa» DONU O&ORING i 83 IZb 2 94 " 237 839 RELATIV NR VLQGR ZRQUO U % SKEOn/a MJESEČNO I GOOIŠNJ0 -1946--195i Ü I LOŠINJ MOLI 78 7ß 73 7fo 74 70 fa7 &9 75 75 7S 79 1 74. 72 7/ 73 M. TV 76 74 1 Ti Uijrsro~~~^i^tc i. H. ? _ IV. V ? 1 Kl! fe" Uf. T] 0. J GOO. ZflOfl»? 73 73 68 1-6* 73 sii |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 10 <-- 10 --> PDF |
stabla (izdanci) grupirani uz rubove parcela, a u sredini su proplanci za ispašu. Obrast iznosi 0,5—0,7. Stabla (izdanci) su pravi, srednje granati i zdravi. Sama struktura i omjer debljinskih stepena vidi se u priloženim tabelama primjernih ploha. Podmlatka crnike ima dosta, ali on se samo djelimično sačuva i ostavlja, pošto cilj gospodarenja nije isključivo proizvodnja drveta već i paša. Sastojina niske prebirne šume crnike prije čišćenja (klaštrenja) i glavne sječe Štete na šumama ima malo i to od posolice na sjevernoj strani otoka, a od insekata primjećuje se manji napad od Coraebusa bifasciatus — hrastova prstenara. Drvna masa sastojina po 1 ha do 1 cm debljine iznosila je na primjernim plohama i u sastojinama prije sječe na jednoj 71 m3, a na drugoj 85 m3. Od ove drvne mase otpada na krupno ogrjevno drvo do 3 cm promjera na tanjem kraju 70%, a na sitno ogrjevno drvo od 3 do 1 cm promjera na 160 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 11 <-- 11 --> PDF |
tanjem kraju 30%. Iz krupnog ogrjevnog drveta moglo bi se izvaditi oko 15% za držalice i 15% za rudno drvo, t. j . oko 30% tehnike. Drvna masa do 3 cm na tanjem kraju prodaje se kao ogrjevno drvo na domaćem i stranom (talijanskom) tržištu i samo nešto za držalice, a drvna masa od 3 do 1 cm promjera (sitna granjevina) služi za podmirenje kućnih (lokalnih) potreba na ogrjevu. Način gospodarenja sa šumama Način kako seljaci otoka Oliba već decinijima gospodare u niskim šupama crnike mogao bi se u šumarsko-stručnom pogledu okategorizirati kao prebirni način gospodarenja u niskim šumama. Sastojim niske prebirne šume crnike nakon čišćenja (klaštrenja) od donjih bočnih grana i prije glavne sječe. Siječe se (prebire) u pravilu svake 8 godine; neki put i na boljim bonitetima svake 6 godine, a na slabijim i svake 10 godine. Prilikom sječe vade se izdanci deblji od 5 cm prsnog promjera na više. Ako na nekom panju nema dovoljno izdanaka ispod 5 cm prsnog promjera, onda se ostavlja i jedan dio izdanaka od 5 cm i debljih za sječu na koncu iduće ophod^ nj ice. Nakon sječe ostaju samo dobri tanji izdanci sa zdravim terminalnim pupom. Sam postupak sječe ima dvije faze: a) čišćenje — kljaštrenje izdanaka od bočnih grana do visine, koju čovjek može doseći; |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 12 <-- 12 --> PDF |
b) glavna sječa izdanaka iznad 5 cm prsnog promjera. čišcenje-kljaštrenje donjih bočnih grana izdanaka vrši se svake 8 godine na svim izdancima već od mjeseca augusta one godine u kojoj će se sječa vršiti na dotičnoj parceli. Najbolje je čišćenje vršiti u novembru i kasnije, jer kod ranijeg čišćenja izbiju novi pupovi i izbojci, koje stoka (ovce) ozlijede, p??to se za cijelo vrijeme čišćenja i sječe, t. j . u zadnjoj Sastojina niske prebirne šume crnike nakon glavne sječe. godini ovce intenzivno napasuju, a zimi još ih hrane lisnikom, koji se od sječe dobije. Čišćenje bočnih grana ima još cilj, da se ovce lakše kreću i da im na granama ne ostane vuna. Ovo kljaštrenje vrši se kosirima i sjekirom sa rezom odozdo prema gore. Glavna sječa izdanaka iznad 5 cm prsnog promjera obavlja se od novembra do marta, a najviše u januaru, jer kako oni kaku: »u mjesecu siječnju se šuma siječe, jer se taj mjesec zato tako i zove«. Na sjevernoj strani otoka, koja je izloženija djelovanju bure i posolice, sječa se vrši tek |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 13 <-- 13 --> PDF |
u martu, nakon prestanka opasnosti posolice, koja zna uništiti sve izbojke ako se sjeća ranije izvrši. Za vrijeme glavne sječe, t. j . zimi ovce se uvode u sumu da jedu list crnike sa oborenih stabala (izdanaka). Obaranje stabala vrsi se nisko pri panju sikirom, kosim glatkim rezom, kojega izvode sa velikom lakoćom, stručno i uzorno. Kod tanjih izdanaka rez je jednostrano kos, a kod debljih dvostrano kos i gladak. Da bi ovaj niski rez što Brojni i zdravi izdanci kod niske prebirne šume crnike na otoku Olibu. lakše izveli, držalica je sjekire zakrivljena, a alat veoma oštar. U kamenitom terenu podmeću iza ili uz izdanak komad drveta, da se oštrica sjekire ne ošteti. Mora se naglasiti, da im je tip alata veoma dobar, odlično uzdržavan i pravilno oštren. Pri kljaštrenju i glavnoj sječi drvo se sortira u dva sortimenta odnosno na tri dijela, i to: 1. krupno ogrjevno drvo sa tehnikom (držalice) do 3 cm promjera na tanjem kraju namijenjeno za prodaju na domaćem i stranom tržištu, izrađuje se kao oblica odnosno sječenica sjekirom u dužini od 0,75 do 1 metar |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 14 <-- 14 --> PDF |
2. sitno ogrjevno drvo (sitna granjevina) od 3 do 1 cm promjera na tanjem kraju, izrađuje se za vlastitu kućnu upotrebu kosirom u dužini od 0,5 do 1 metar; 3. Kiće — tanke grane ispod 1 cm promjera sa lišćem. Jedan dio kića daje se ovcama da ga pojedu, a ono što ostane jednim dijelom se spali na progalinama u sastojini, a jedan dio se naslaže po ogradnim zidovima, da Pravina, gladak i kos rez sjekirom pri sječi u niskoj prebirnoj šumi crnike. tu istrune i kao humus dospije u podnožje inače dosta širokih ogradnih zidova, oko kojih je i najveći broj stabala sa najboljim izdancima, jer baš vlaga ispod zidova i humus istrulog lišća daje žilama najbolje uslove za rast stabla. Na mjestima, gdje se spali jedan dio kića sa lišćem i na kome mjestu ostane znatno pepela, zemljište se uskopa i na tom žarištu zasije sjeme kupusa, koji tu veoma dobro uspijeva i kasnije se kao rasad presadi u vrtove. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Nakon sječe za 2 godine ovce se ne puštaju u sastojinu (parcelu), koja je sječena. Iznimno, to se čini druge godine nakon sječe, i to samo na par sati pod kontrolom čobana, kada se puste ovce i mladi jaganjci u III. i IV. mjesecu da popasu samo travu. Jednom u 8 godina skuplja se u boljim sastojinama listinac (sušanj). Osim toga svake godine skuplja se u XI. i XII. mjesecu žir za tov krmaka. Učinak radapri sječi Sa opisanim dobrim alatom računa se, da u zimskim mjesecima, kada stvarno radno vrijeme traje oko 6 sati, jedan dobar radnik posječe oko 50—60 q ili 5—6 m3 drveta, koje je prethodno očišćeno od bočnih grana. One porodice, koje nemaju dovoljno radne snage (udovice i starci) izdaju sječu sa iznosom drveta do obale u napolicu. Iznos drveta do obale vrši se samarnim konjima, mulama i magarcima. Prodaja i uskladištenje drva Ogrjevno drvo crnike prodaje se na kg. Radi ovoga je i način slaganja i uskladištenja drveta u šumi i na stovarištima (obali) takav, da se vlaga u drvetu do prodaje što više zadrži i tako dobije veća težina. Drva se slažu na hrpe slično žežnicama (kope) i često se još i granjem pokriju. No do ljeta, kada se vrši glavna prodaja, ipak se drvo dobro prosuši. Prošle 1954. godine postigli su cijenu od 7 dinara za 1 kg ogrjevnog drveta prodanog u Italiju. Olibska drva su u Italiji poznata, tako da u mjestima na Jadranskoj obali Italije postoje trgovi (obale), koje nose naziv Oliba, jer se na njima prodaje olibsko drvo. Naime, radi svoje relativne blizine i mogućnosti otpreme drveta u Italiju sa manjim motornim jedrenjacima, Olib je u povoljnom položaju i uvijek postiže veoma dobre cijene za ogrjevno drvo na ovom tržištu. Jedan dio drveta prodaje se (daje u zamjenu) susjednim otocima (Pagu i dr.) u zamjenu za sijeno i suhu djetelinu. Ta zamjena vrši se u omjeru 1 : 5 do 1 : 6, t. j. za 1 kg suhe djeteline daje se 5 do 6 kg ogrjevnog drveta. Ovo sijeno upotrebljavaju Olibjani kao dodatak za prehranu krupne stoke, t. j . za konje, mazge i magarce, kada vrše iznos drveta iz šume. Prinos (prirast) Anketiranjem i na temelju podataka dobivenih u poljoprivrednoj zadruzi računa se, da se na jednom gonjaju (stara mjera za zemlju) = 2.000 m2 u šumi crnike svake osme godine na dobrom bonitetu dobije oko 100 qdrveta za prodaju (krupni ogrjev), a na slabijim oko 50 q ili prosječno oko 70 q. Prema tome na 1 ha prinos bi bio 70 q x 5 = 350 q : 8 god. = 44 q godišnje ili 4.400 kg : 750 = 5,86 m3 krupnog ogrjeva. Ako tome dodamo još 30% sitnog ogrjeva (sitne granjevine), koju oni upotrebljavaju za vlastitu upotrebu, onda to iznosi: 5,86 m3 + 1,75 m3 = 7,61 m3. Podaci za sječivi prirast (prinos) po 1 ha na primjernim plohama iznose: na jednoj 6,75 m3, a na drugoj 8,00 m3 na 1 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Podaci mjerenja na primjernim plohama Radi upoređenja i ocjene anketiranih i prikupljenih podataka izvršeno je mjerenje na dvije primjerne plohe. Jedna primjerna ploha je izabrana na južnoj ekspoziciji i istočnoj strani otoka, a druga na sjevernoj ekspoziciji i zapadnoj strani otoka. Na obje površine se uzorno gospodari i predstavljaju tip boljih sastojina niskih šuma crnike. Mjereni su (klupirani) svi izdanci od 1 cm prsnog promjera na više. Sa svake primjerne plohe uzeti su uzorci (modeli) od svakog debljinskog stepena. Za uzorak su uzeti oni izdanci, koji su imali zdrav i neoštećen vrh. Ovi uzorci su izrađeni u Sortimente, kako ih inače na otoku rade i svaki je zasebno izvagan u kg. Uzorci svakoga sortimenta su ksilometrirani i ustanovljena je specifična težina drveta u sirovom stanju, koja iznosi: a) za 1 m3 krupnog ogrjeva do 3 cm promjera na tanjen kraju (od 1247—1064 kg) 1.155 kg b) za lm 3 sitnog ogrjevnog drveta od 3 do le m promjera na tanjem kraju , 1,110 kg c) prosječno za lm 3 do le m promjera na tanjem kraju . 1.140 kg d) za 1 m3 kića-grana ispod 1 cm promjera sa lišćem . . 787 kg Na temelju ovih mjerenja izrađena je tabela težina i zapremine za svaki promjer izdanaka (debljinskog stepena), kao aritmetička sredina izvršenih uzoraka (modela) i to je sređeno u tabeli II. Zapremina u m3 je ustanovljena dijeljenjem težine drveta sa specifičnom težinom. U priloženim tabelama III. i IV. iznjeti su podaci mjerenja sa primjernih ploha te obračun težine, drvne mase, sječive mase, prirasta, starosti i temeljnice po 1 ha sa stanjem na koncu ophodnjice, t. j . prije sječe. (Vidi tabelu IL, III. i IV.) 3. Paša i pašnjačke površine Podjela pašnjačkih površina na ljetne i zimske pašnjake U početku je rečeno, da je brojno stanje stoke: sitne stoke: ovaca 1360´ komada krupne stoke: konja, mazgi, magaraca 154 „ Ova stoka pase na cijeloj površini od 2.740 ha, i to jednim utvrđenim redom i načinom, koji nemamo ni na jednom drugom otoku ili terenu u Dalmaciji. Pošto je cijeli otok razdijeljen i predstavlja privatni posjed to nomadskog načina paše nema, kao što je to slučaj na drugim mjestima, gdje se na općenarodnoj imovini (bivšim općinskim šumama) paša vrši. Svaki vlasnik ima nešto obradivog zemljišta, koje mu služi za vrt, njivu i vinograd. Na ovim površinama se ispaša vrši djelomično, i to nakon dizanja usjeva. Kako ove površine čine samo oko 10% od ukupne površine otoka, to se glavna paša vrši na pašnjacima, maslinjacima i u šumama. Ove površine, koje služe za ispašu stoke, t. j . pašnjaci, maslinjaci i šume, dijele Olibljani na dva dijela, i to: ljetne i zimske pašnjake. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 17 <-- 17 --> PDF |
167 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 18 <-- 18 --> PDF |
til Sua ŠUMP CRNIKE - QU ERC US ILEX MEZULTRTI Mjcncum NO. PRIMJERHOJ niom i PODOCI zo 1 ha. OTOR.Oilß , POVRŠINO ´ 113» -nt PRIMJERNO PLOHU . Brpj´1-,. PRI HRIZU " FRHTOR = 5,**06 za 1M BROJ PRHJtVO l STRBRLR : 1362 r~~-~~-^PHNRZlV PRomjcR ^\_e« i -t Z s * s e 7 a 9 10 11 11 13 X BROJ I2DQHRUO 22* 3oe -)77 139 113 12* S3 90 S* i t 11 * 2 1.362 HRVfHOl OGRJEVU ITEUHIKE M3a*\ --*2S 6*6 a 93 1.773 1.*19 1.791 liti 1036 62-i 250 136 10329 biTNoe 06Ritva\ OS 3 DO 1 tr» 15? b12 26S 153 2b? *S* *ts 6*e 6 32 563 187 61 J.1 J,. 331 Kiča 6RRNIHP001 J.I&ĆE 1im\ 69 zu> Jifi 303 39 5 63 2 531 702 -4 96 371 216 73 3* * 39* UKUPNO 2*6 ezs 1026 1306 1125 2 «89 2*15 3.lil 2*62 1.970 1.027 J,oi Hl 19.AsL l0M 0-09 0 12 0-16 023 0 35 CT32 0*5 029 021 0 10 0 05 003 250 -c- STPROST - CODI NO 6 a e e 16 16 16 ie 16 16 ie ie ie 4* PODOCI 2ft 1 ha JbJECIVO JIOSO U HG U -^2* naziv tZHOO Stm pp m* ´/. HRUPNI OGRJEV / TEHNIHO DO 3 t*a ] HR TRNJEM HROJU (SP TE2 = 1155 ) 5} za-* A3 *6 SZ "´I54 SlTHI OGRJEV OD i cm DO 1 f 24. L5 1 22 2t ZO -*5 ) HR TRNJEn HHQJU HP TtŽ, -1110 ) HICE . bRDHJE ISPOD 1im PaOPIJERR lllšČE fs´.f«. » ie/) Ä5.9ofe 30 So 21 28 UMUPNO -)o5 öXl -l PODOCI ZO 1 ha. DHVHR MRSR DO 1 c-m NO T PN JE PI URO JU T eni UHic a pno3 eoo SJEČI vi PRIRRST \ 50RTIPIENTI m´ PRIJE SjrČE v <"3J /. «,* HRUPNI 06PJEV 1 TEHNIHR J.9 69 DO J t« HR TRHJtn HRRJU SUHI OGRJEV OD 3-11*1 NRPOPIEHR TEHHICHO DRVO U HRVPHOM OCRJEVU IJU AZ 3,1 HR TRHJEM HP.RJU 06RJEVU NRmjEHJEHOM ZR PRODBJV HR DOTRČE!* 1 STRUNOM TRŽI4TU M0CJ.0 31 &E IZVODITI OMO 4S ´/ UHUPHO yi loo DRinuca i is% RUDNOG ORVETD OPIS PHIWJERNE PlOHE . 2»»PV/)N , EHSPOZ/CJJf) JUŽNO, NOD VISINO ..ObTRLI PODOCI U T EH ST u. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 19 <-- 19 --> PDF |
THI5EL.R IV. NISKB SUMR CRHIKE ~ OUERCUS HEX REZULTRTI njERzuja JW PRIMJERNOJ PLOHI I PODUČI ZP 4 ha OTOH: OL IB PO VRS INR PI ONE = 89»nf* PRIMJERNU PlOHP: B roj Z . UML ffJE ´ PPHTOR = 44, 19at M 4 ha BROJ PPHJEVP 1 irnaam 647 1 2 5 4 5 6 7 8 9 -IO M 42 15 S. HDZtV ^~~\^* l4 78 97 4lJ> as 70 58 56 51 .33 X 5 i. 61? BROJ IZOPHDHR HHUPHOC OGRJE .133 695 6 79 4.004 992 74S 166 661 227 512 6S 6.570 VU 1 TIPWHL 00 i - SIT HOG OGRJEV 9 156 as 12.5 484 275 525 259 562 570 63 404 25 5.59? 00 S DO 1 cwi HICR : tt * GHQNB fSPOO re* e si 184 151 501 2,51 571 281 285 244 >$ 9.2 17 2.522 u/ida Mi K UHUPNO 15 2 TEMELJNICU «2* 00 002 00} 015 0/7 0-20 022 048 OZO 048 0-04 006 004 450 6STPROST- GODINU 8 8 8 a 16 46 IS 46 46 46 24 Zl zi a PODPCl ZQ f tia. 5JICIVO MOSR IZHRD 1 Nazi v U H6i U "i ´ y_1\ St KRUPNI OGRJEV 1 TEHNIKU DO 5 t"i 71 SSZ 6< SO J.6 j 5Z Nf) TRUJEM HRRIU (su rei , 4455 ) [6+ SITNI OGRJEV OD 5 DO 1 c*x Nf) Z6 &JiZ Zi . zo 10 ) ZO TPNJEM HRRJU (SP TEŽ 4140 ) HICE . GRPNE ISPOD -4c~z PROPIJERR za&lz . SS SO zJ* za 1 UŠĆE (AP.Tti.* 78?) UHUPNO 12.6 -U6 4ZO 400 ee -100 : 1 PODRCI Zd 1 ha. DRVNI) PIRBH DO 1 va N/t TPNJEM HRRJU TEMELJNICU PROS COO. SJEČI VI PRIRRST PRIJE . SJEČE SOR.TIPlE.riT 1 m* -A m KRUPNI OGRJEV 1 TEHNIHR 64 i*. ISi? &J, 8 -3 m DO 5 CM NR TRNJEM URBJU »ITHI OORJEV 00i-4cm. HRPOMENR TEHNIČKO DRVO U KRUPNOM OGRJEVU TJ. ZA za NO TRNJEM HRRJU U OGRJEVU HRMJEHJEHOM ZU PROOOJU NR OOMPĆEM 1 &TROHOM TRŽIŠTU MOGLO E>l SE I2VR0ITI OKO 15 ´/~ UHUPNO es -fOO OPŽRLICR 1 15% PUONOO ORVETU OPIS PRIMJERNE PLOHE : ZORRVRN , EHSPOZICIJf) SJEVERNU, NPD VISINO ,fP. n , CRNIHP 1, OßRRST Q.J 08TB1I POOPĆI U TEI18TO. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 20 <-- 20 --> PDF |
#´*:L& Aerosnimak sjeverozapadnog dijela otoka Olib. Velik broj ozidanih parcela pašnjačkih i šumskih površina uslovljava pregonski (turnuski) način ispaše. Mjerilo cea 1:35.00. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 21 <-- 21 --> PDF |
U ljetne pašnjake spadaju: pašnjaci, maslinjaci i one šume (sastojine), koje u dotičnoj godini dolaze na red za sječu. Ljetna paša´ traje od 15. marta do 1. novembra. U zimske pašnjake spadaju šume i paša traje od 1. novembra do 15. marta. Izuzete od paše su površine šuma, koje su u zadnjoj i predzadnjoj gogoni bile sječene. Kako je već ranije rečeno sve površine šuma i pašnjaka su isp?*rcelirane unutar jednog privatnog posjeda na više manjih diejlova i ograđene suhozidom sa »lazama« (ulazima), koji se lako razidaju i ozidaju ili se na njih stavi granje mjesto vratnica. Kapacitet pašnjaka Svaki posjednik podešava brojno stanje ovaca prema veličini i bonitetu svojih pašnjačkih i šumskih površina. Ljeti su ovce, t. j . od proljeća do jeseni pretežno na pašnjacima i u maslinjaeima, a zimi u šumi i to iz dva razloga, što se trava u šumi bolje održi i što zimi ovce nalaze u šumi veću zaštitu od bure i drugih vremenskih nepogoda. Treba napomenuti, da su ovce cijele godine napolju i nemaju posebnih ovčarnika. Postavljeno je pitanje pojedinim vlasnicima ovaca, zašto ne povećaju brojno stanje i dobiven je odgovor: »ovca ne daje mlijeko na vime, već na grkljan.« Jedan od njih je rekao, da ima 8 ovaca i da je pokušao povećati taj broj na 11, ali pošto je ispašu vršio na istoj površini, nije dobio niti kilogram sira ili vune više, nego što je ranije dobivao od 8 ovaca, pa se opet vratio na stari oprobani broj, koji odgovara kapacitetu, t. j . količini krme na njegovim pašnjačkim površinama. Za ustanovljenje kapaciteta pašnjačkih površina uopće, t. j . brojnog stanja ovaca, koje se mogu napasti i napredovati na kraškim pašnjacima i šumama, interesantno je izvuci zaključak za Olib, koji je po objektivnoj ocjeni uspio, da broj ovaca dovede u sklad sa kapacitetom pašnjaka i da pritom nema znakova erozije i vidne degradacije tla, kao što je to na pr. slučaj na drugim otocima ili terenima - (Pag i Si.). Na Olibu otpada prosječno oko 2 ha pašnjačke i šumske površine na 1 ovcu. Prema tome mišljenje, koje se u gotovo svim zvaničnim i drugim planovima dosada usvojilo, da se na kraškim pašnjacima i šumskim površinama može uspješno napasivati na 1 ha 1 ovca bez nekih posebnih meliorativnih zahvata, treba korigirati. Da je to točno, govori i činjenica, da ispaša na kraškim terenima, gdje se na 1 ha površine prosječno drži 1 sitno grlo (ovca), dovodi pašnjačku i šumsku površinu do ogoljavanja i degradacije. Način paše — pregoni (turnusi) Paša na pašnjacima Paša na pašnjacima vrši se na taj način, da se ovce ugone kroz laze u ograđene parcele i tu drže prema godišnjoj dobi, vremenskim prilikama, urodu trave i broju ovaca, jedno izvjesno vrijeme (nekoliko dana, a neki put samo par sati) da popasu travu i dio bočnih izbojaka grmlja. Vlasnik (čoban) vodi računa, da se trava ne uništi, t. j . da ne dođe do suvišnog |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 22 <-- 22 --> PDF |
gaženja (ako je mokro vrijeme) ili do čupanja korijenja i ispasivanja do ogoljenja. On nastoji da ovce popasu ono što je izraslo i da se sačuva izbojna snaga trave, čim je vidio da je sve popašeno ili da bi radi vremenskih prilika ili dužeg zadržavanja na toj parceli, trava bila sasvim ugažena i oštećena, on pregoni ovce na drugu parcelu, pa zatim na treću i t. d., da bi se kroz izvjesno vrijeme ponovo vratio na prvu parcelu, kada je na njoj trava ponovo izrasla. Ovaj pregonski (turnuski) način paše svakako je dobar i omogućava maksimalno iskorišćavanje kapaciteta pašnjaka, bez većeg i skupljeg meliorativnog zahvata, a pri tome spriječava eroziju i degradaciju. Ne ulazeći u ocjenu, da bi se izvjesnim meliorativnim mjerama na ovim pašnjačkim površinama mogao povećati kapacitet krme i kvalitet travnih smjesa i grmova, te koliki bi bio novčani brutto d netto efekat obzirom na potrebne investicione i druge troškove u odnosu na povećanje prinosa, mora se priznati, da ovaj način uz minimalne troškove (podizanje ograde i čišćenje trnja) daje maksimum prinosa, čuva tlo od erozije i predstavlja sigurno dobar, seljaku prihvatljiv i rentabilan prelazni oblik gospodarenja k intenzivnijem — meliorativnom načinu gospodarenja na pašnjačkim površinama. Od meliorativnih radova na pašnjačkim površinama, seljaci na Olibu danas vrše: krčenje i spaljivanje trnja, bodljikavih grmova i trajnica, radi toga što na njima ostaje vuna od ovaca. Jedino intenzivnije vade (čupaju) iza kiša bušinac (Cistus), jer on guši i sprečava rast za pašu vrednijih trava. Kad se usporedi ovaj uredni pregonski način sa neorganiziranim nor madskim načinom ispaše, koji vodi do ogoljenja, i kada se zna, da je broj stoke usklađen sa kapacitetom pašnjaka, onda je to veliki progres i sigurno dobar prelazni tip i način gospodarenja, koga bi u cijelosti ili nešto modificiranog, mogli u sličnim uslovima primjeniti na mnogim terenima na kršu. Principjelno, pregonski način paše i određivanje kapaciteta pašnjačkih površina je prva etapa u progresu gospodarenja na kraškim pašnjačkim površinama i tome bi trebalo čim prije pristupiti i na drugim mjestima. Paša u šumi — šume pašnjaci Šume su isto tako izdijeljene na parcele i u njima se vrši pregonska paša, kao i na pašnjacima, samo što se to obavlja uglavnom u zimskom periodu. Obrast sastojina od 0,5—0,7 sa travnim progalinama daje ovcama dobru pašu. Trava u šumi sporije i kasnije sazori nego na otvorenim pašnjacima, pa se ona stoga i ostavlja za zimu. One parcele, koje se u dotičnoj godini sijeku, ispasuju se već u ljetnom periodu počevši od augusta, kada se počinje vršiti kljaštrenje — čišćenje bočnih grana. Ove bočne grane djelimično se upotrebljavaju u to doba za ishranu krupne stoke. Zimi se na ovim parcelama vrši sukcesivno obaranje stabala svaka tri do četiri dana, tako da ovce imaju uvijek svježe lišće, jer je zimski brst (lisnik) i žir obzirom na slabiju zimsku pašu glaivna hrana ovcama. Dvije godine nakon sječe na odgovarajućoj parceli (sastojim) najstrože je zabranjena paša, dok se izdanci dovoljno ne razviju u visinu i debljinu, da im više ne prijeti opasnost od ovaca Najbolje parcele šume, t. j . one sa najboljom travom, ostavljaju se za zimsku pašu nakon što se ovce ojanje, a to je za februar i mart; jer je za |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 23 <-- 23 --> PDF |
napredak ovce i janjeta baš tada potrebna najbolja i najveća paša i zaštita, a´ to daje dobar šumski pašnjak. Interesantno je napomenuti, da na otoku Olibu nema ranih janjaca, kao što je to na Silbi, Pagu i drugim otocima. Oni tvrde, da su rani janjci slabi i da ovce oslabe radi zime, slabe paše i dojenja janjaca u najstuđenijem periodu godine (XII—I) i da se sa nešto većom cijenom ranih jaganjaca ne može pokriti razlika, koju oni imaju od boljih i težih kasnih jaganjaca i veće količine mlijeka (sira) od dobro očuvanih i kasno ojanjenih ovaca. Oni tvrde, da što se kasnije ojanji ovca, da su jaganjci bolji i mliječnost veća. Obzirom na dvostruku korist, koje daju ovakve šume-pašnjaci u zadnjoj deceniji, stalna je tendencija pretvaranja pašnjaka i napuštenih vinograda u niske šume crnike opisanog oblika. One služe za proizvodnju ogrjevog drveta i ispašu ovaca i za njihove prilike su najrentabilnije, jer dovode u sklad pašu sa dobrim, redovnim i sigurnim .prinosom od prodaje drveta, što kod drugih kultura, kao što je maslina i vinograd radi posolice na ovom otoku nije svake godine sigurno. Disciplina i tradicija paše Ovaj uzorni način ispaše ovaca ima svoj korijen u nasljednim običajima, koje su njihovi preci donijeli kao stočari sa kopna. Ograđivanje parcela, čišćenje progona i pašnjaka od drača, grmlja i kamenja, tako je uzorno organizirano i stanovnici to samodisciplinovano vrše i čiste, te se takmiče čiji će dio progna (puta) biti što uredniji i čija šuma što bolje očišćena (okljaštrena) i pravilno i nisko posječena. Svak je dužan da na potezu svoje parcele dovede sve u red. Posebnih čobana ili čuvara nema, krađa nema i vlada uzorno poštenje, jer nitko ovce ne zatvara i posebno ne čuva i one su cijele godine na pašnjacima ili u šumi. To ne znači, da svako svoje pašnjake, šume i ovce ne nadgleda. Postoji kod njih običaj, da se nakon obilaska neke parcele, kao znak da je vlasnik tu bio i pregledao, otkine grančica crnike i stavi na laz parcele, kao znak »obilazim«. Pregona se strogo pridržava i rijetko se događa da bi netko svoje ovce ili jaganjce ugonio na tuđe parcele. Postoji jedan običaj još iz davnine, da kad se tuđa ovca zateče u svom pašnjaku ili šumi, da se vlasniku ovce kao opomena objesi šupalj kamen (kojih ovdje ima dosta) na stablo blizu laza, što znači »visit će ti ovca ovako, ako je drugi put nađem«. Ako neko stalno ugoni ovcu sa jagnjetoim u tuđu parcelu i ako na opomenu ne prestane to činiti,, onda mu se ovci zapara vrh vimena, tako da ovca neda jagnjetu više sasnit i nakon toga nema više nii dobrog jagnjeta ni mlječne ovce. Primjene ovih drakonskih i nepisanih zakona, te kažnjavanje prekršitelja diiseipliine paše danas više nema, ali ih je ranije bilo i oni su sigurno pozitivno djelovali, da danas u tom pogledu discipline paše i poštivanja tuđega vlasništva vlada uzoran red. Prinosi od ovaca Ovce su križanci. Umjetno oplođenje nije vršeno. Prosječno brutto težine sü: ovan 40 kg, ovca 30 kg i janje 10 kg. Vune se godišnje dobije 0,50 do 0,75 kg po ovci, a najviše 1 kg. Uzrok je tome blaga klima i i stalan boravak vani i u šumi, gdje ipak na granama i grmlju ostane dosta vune. Muža, odnosno mlječnost ovaca, traje oko 4 mjeseca i to od 15. III. do 15. VII. Jedna ovca u sezoni daje prosječno oko 70 lit. mlijeka, t. j . 10 kg sira i nešto mlijeka 173 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 24 <-- 24 --> PDF |
za kućnu potrebu. Maksimum se računa da ovca može dati u dobrim godinama 14 kg sira. Na Olibu se ne drže ovce, koje ne daju prosječno 10 kg sira godišnje. Ovi podaci slažu se sa proizvodnjom sira sirane poljoprivredne zadruge u Olibu, koja svake godine proizvede 130 140 q sira odličnog kvaliteta. U sirani rade 4 radnika i 1 knjigovođa i svi režijski troškovi pokriju se sa »puinom« (ostatak iza punomasnog sira). Sirana izrađuje prosječno od 6 litara ovčjeg mlijeka 1 kg sira. 5. Zaključak Analizirajući prednje izlaganje o prebirnom načinu gospodarenja u niskim privatnim šumama crnike i paše u tim šumama i na pašnjacima, a za seljaka-posjednika podesan i sa najmanje troška rentabilan i trajan način, koji omogućava uzgoj stoke (ovaca) i korišćenje prinosa šume, mogle bi se istaći neke pozitivne činjenice i iznijeti izvjesni nedostaci, koje bi trebalo postepeno otkloniti. Pozitivne činjenice 1. Prebirni način gospodarenja na šumskim kraškim terenima sam po sebi je veoma pozitivna činjenica, jer teren sa sječom nikada sasvim ne ogoli i ne dolazi do erozije tla, a zadržavaju se stalni mikroelementi, koji općenito pozitivno djeluju na razvoj sastojine. U zoni Quercetum ilicis i u ovim klimatskim uslovima taj način je u svakom slučaju progresivan put u odnosu na gole sječe i nomadski način paše, kako se to vrši na ostalim terenima ove zone. 2. Izdijeljenost šuma na veći broj parcela (barem 8) i njihovo ograđivanje zidom visokim 1,5—2 m, tako da svaka parcela predstavlja jednu sastojinu, ima sa uređaj nog gledišta i obzirom na način iskorišćenja drveta i paše velike prednosti. To omogućava točan redosljed sječa i zabrana, garantira pomlađivanje sastojine nakon sječe, osigurava potrajnost gospodarenja i prinosa (etata), te pregonski način korišćenja paše. Dosta gusti raspored zidova uz parcele i uz progone, ima još jednu veliku zaštitnu ulogu ne samo za šume, već i za susjedne pašnjake, pošto zidovi štite teren od erozije i to naročito od jakih vjetrova (bure i juga). 3. Prebirnim načinom gospodarenja sa ophodnjicom od 8 godina i ophodnjom 24 godine, našao je seljak-stočar, u najkraćem roku Sortiment drveta, koji može veoma dobro unovčiti, a da mu pri tome ostane dovoljno sitne granjevine za vlastitu potrebu, kao i mogućnost, da šumu iskoristi za zimski pašnjak i lisnik. 4. Razdiobom pašnjačkih površina na zimske i ljetne pašnjake i ispašom točno ustanovljenog maksimalnog broja ovaca prema kapacitetu pašnjaka, jedino je ispravan put k intenzivnom gospodarenju. 5. Primjer otoka Olib ukazuje, da je za ispašu jedne ovce na kršu potrebno prosječno 2 ha pašnjačke i šumske površine, i da je to odnos, koji nedovodi do ogoljenja i erozije tla. 6. Uzorna disciplina, red u pregonskoj paši, ispravna sječa šume, red u zabranama, odličan alat i stručnost pri šumskim radovima, dobre ovce, dobar i kvalitetan sir, stalan prinos i dobro unovčenje svih proizvoda ima se pripisati visokoj zadružnoj svijesti Olibljana, koji su zadrugu osnovali još 1933. godine. 174 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Nedostaci 1. Sa šumsko-uzgojnog i zaštitnog gledišta može se ovim čistim sastojinama crnike prigovoriti, što nemaju nikakve primjese drugih vrsta drveća. Forsiranje samo česmine i uklanjanje iz sastojine svih drugih vrst adrveća i grmlja, može imati loše posljedice na samo stanište kao i u slučaju kalamiteta. Primjesa zelenike (Phillyrea latifolia), planike (Arbutus unedo) — tamo gdje ima uvjeta, te alepskog bora (Pinus halepensis), kao ekonomski vrednijih vrsta dobro bi došla. 2. Struktura debljinskih stepena (razreda) mogla bi biti povoljnija u korist debljih, te bi bilo sigurno bolje, da se prvi svakoj sječi ostavi i nešto debljih izdanaka, jer bi na taj način ostala na jedinici površine veća temeljnica, pa bi se dobili kasnije deblji i skuplji sortimenti tehničkog drveta. Ovo bi zahtijevalo produženje ophodnje na 30—40 god., a eventualno ophodnjice možda na 10 godina. Za ovo bi svakako trebalo prethodno postaviti nekoliko stalnih pokusnih ploha u cilju ispitivanja najboljih odnosa. 3. Za uspješan napredak podmlatka i zamjenu starih iscrpljenih panjeva crnike novim i mlađim stablima izraslim iz sjemena, bilo bi potrebno bar u jednoj ophodnjici ostaviti sastojinu (parcelu) duži period vremena pod zabranom, dok se podmladak potpuno ne podigne, jer ga redovno popasu ovce. Isto tako potrebno bi bilo zabraniti skupljanje listinca (sušnja). 4. U cilju poboljšavanja trave i povećanja krme na pošnjačkim i šumskim površinama bilo bi potrebno radi daljnjeg razvoja i unapređenja privrede izvršiti solidnija čišćenja i uklanjanja korova i nepoželjnih grmova i unijeti izvjesne leguninoze i druge kvalitetnije travne smjese. I za ovaj rad trebalo bi imati nekoliko stalnih pokusnih ploha i prethodno izvršiti takve pokuse, kod kojih, obzirom na uložene troškove možemo očekivati pozitivan novčani bilans, koji bi zainteresovao sitnog posjednika da to čini na svojim površinama. Ovaj u cijelosti pozitivan način gospodarenja sa svojim prednostima i navedenim nedostacima, koje treba posteoeno otkloniti, može biti osnova za rješavanje nekih principijelnih pitanja i odnosa u vezi načina gospodarenja u niskim šumama na kršu (prebirni) i na zavođenje reda na pašnjačkim i šumskim površinama (podjela pašnjaka na ljetne i zimske, pregonski način paše i utvrđivanje kapaciteta pašnjaka), te organiziranja cijele akcije na privatnim posjedima! putem zadruga. LITERATURA: 1. Dr. Rikard Schubert: Geologija Dalmacije — Zadar — 1909. 2. Dr. Rubić: Naši otoci — Split — 1953. 3. Zemljopis Hrvatske — Klima od Dr. Škreb a i dr. —- Zagreb — 1942. 4. Bilteni Hidrometeorološke službe (rukopisi) — Split — 1954. 5. D r. Iv o H o rvat : šumske zajednice Jugoslavije — Zagreb 1950. 6. * * * : Olib (Kratak historijski prikaz) — Preko 1929. Resume Le traitement en taillis furete des forets privees de chene vert (Quercus Ilex L.) (Foret et paturage) Sur l´ile d´Olib (en Adriatique septentrionel) les forets et les paturages sont parcelles de la facon que le paturage s´effectue en rotation de la parcelle en parcelle, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 26 <-- 26 --> PDF |
et cela en ete sur les pautrages et en hiver dans les forets. Toutes forets y sont les taillis furetes de chene vert et on les coupe en rotation de 8 annees qui consiste k enlever les rejets ayant atteint 5 cm en dimetre ä hauteur d´homme. Le densite du peuplement est 50«/o ä 70%. Le volume sur pied avant la coupe est 70 a. 85 m3. L´accroissement moyen est 6 ä 8 m3 par an se rapportant ä la superficie d´un hectare et au volume de tiges jusqu´ä 1 cm de diametre au bout. Le volume se repartit comme suit: 70% bois de chauffage et 30% bois d´oeuvre. Dans la region en question on n´eleve que des moutons. L´etat de la foret et du paturage n´admet qu´un mouton sur une superficie de 2 hectares. En moyenne le poids d´un mouton atteint 30 kg, et on en obtient 10 ä 14 kg de fromage gras et 0,50 ä 0,75 kg de laine fine par an. PRIMJENA AEROFOTOGRAMETRIJE KOD UREĐIVANJA ŠUMA Ing. Gjukić Dušan — Zagreb U U drugoj polovini 1952. god. stupilo je bivše šumsko gospodarstvo »šamarica « u Zagrebu u uži kontakt sa Aerofotogrametrij skini odsjekom Geografskog instituta JNA u Splitu radi nabave aerofotosnimaka (fotograma) za područje južno od Save do Kupe. To su područje snimili 1952. godine organi Geografskog instituta, a bilo je i u planu uređajnih radova za 1953. i 1954. g´odinu. Uvidom u te snimke došli smo do zaključka, da bi se mogli odlično koristiti i kod radova na uređivanju šuma i to za čisto geodetske radove, a tako i za dio taksaciomli radova. Za izradu i izdavanje kontaktnih kopija aerosnimaka obratili smo se putem napred navedenog odsjeka na Geografski institut JNA u Beogradu radi odobrenja, označivši važnost i potrebu tih snimaka za šumsko uređaj ne radove. Početkom VII. mjeseca 1953. godine dobili smo odobrenje za službenu upotrebu kao i same kontaktne kopije u jednom primjerku uz cijenu od 39 dinara po komadu. Format snimaka je 18 x 18 cm i to u približnom mjerilu 1 : 20.000. Prema tome u ovom mjerilu jedna takva snimka obuhvata približno područje od 13 km2. Obzirom na uzdužna i poprečna preklapanja susjednih snimaka može se uzeti da je korisna površina svakog takvog snimka oko 3,2 km2. Da bi se stručno osoblje odjela za taksaciju moglo osposobiti za dešifriranje avionskih snimaka i najnužnije kartiranje sa instrumentima nižega reda bilo je potrebno da se upozna sa osnovnom teorijom i zasadama aerofotogrametrij e. U tu svrhu obratili smo se na Zavod za geodeziju — Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebb (prof. Nikol u Neidhardta ) koji je najpripravnije sastavio program kursa i odredio predavača docenta zavoda Dr. ing. Zdenka Tomašegovića sa trajanjem kursa od cea 50 sati. Kurs je održan u 1953. godini. * Na savjetovanju taksatora NR Hrvatske, koje je održano u Zagrebu od 15. do 19. II. 1954. kod Uprave za šumarstvo i lovstvo Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede, među inim donesen je i zaključak, da iznesem detaljno u »Šumarskom listu« iskustvo odjela za uređivanje šuma bivšeg šumskog gospodarstva »Šamarica « na primjeni aerofotogrametrije bod uređajnih radova, što sada ovime činim. (1) |