DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 60 <-- 60 --> PDF |
se prirast gomilao na najvrijednijim i najljepšim (elitnim) stablima. Niske prorede smatraju se zastarjelima i štetnima! S obzirom na hrast (tabela 1), engleske su prorede u neku ruku sredina između vrlo jakih njemačkih (Wiedemann) i danskih (Möller) proreda. Za obični jasen Hile y izričito kaže ovo: Jasen širokih godova bolje je kvalitete nego jasen uskih godova. Stoga treba prorede vršiti tako, da godovi budu po prilici 5 mm široki. Da bi se to postiglo, jasenici moraju biti dovoljno rijetki kako bi pojedina stabla razvila jake krošnje.2 To js razlog, da je engleska instrukcija od 1951. godine predvidjela tako mali broj jasenovih stabala po jedinici površine. Na omotu Hileyev e knjige prikazana je 34-godišnja jasenova sastojina u Dartingtonu,.. koju ovdje reproduciramo (vidi sliku 1). U toj sastojini ima 310 stabala po ha. Od toga su 220 jasenova, a 90 javorova stabla. Njihova srednja visina iznosi 18,6 m, a srednji prsni promjer im se kreće oko 26 cm za obični jasen, a oko 23 cm za gorski javor. Premda je kultura u Dartingtonu vrlo uspjela, Hile y drži, da bi se još veći uspjeh mogao postignuti jačo m proredom. On predlaže, da bi u 37. godini, t. j . kod prosječne visine dominantnih stabala od 21,0 metar, trebalo ostati oko 100 jasenovih stabala, a ne 225, kako to instrukcija od 1951. predviđa. Na taj bi se način povećao debljinski prirast na iznos oko lem godišnje. Hiley je još radikalniji nego instrukcija od 1951.! Što se tiče turnusa prorjeđivanja, ti moraju biti kratki i to: 3—4 godine u mladim sastojinama, 5—6 u srednjedobnim, a oko 10 godina u odraslim sastojinama, koje su blizu sječnoj zrelosti. Danas se u Engleskoj osjeća jaka tendencija za jak e prorede . Tome su pridonijeli pokusi C r a i b-a, H i 1 e y-a i drugih, Craib je vršio pokuse s A c aciom mollissimom u Južnoj Africi. Jakim proredama on je postigao u toku od 30 godina stabla debela 45 cm u prsnoj visini. Slični su pokusi izvedeni u Keniji s «presom (Cupressus lusitanica) i borom (Pinus patulata). Jakim proredama i piljenjem postranih grana dobivena su cipresova stabla prsnog promjera od 32,5 cm za vrijeme od 26 godina. Vrlo je zanimljiv pokus sa smrekom (Norway spruce), koji je poznat pod imenom »The Bowmont experiment«. Pokus se sastoji u tom, što su primjenjene 4 različite prorede (4 različita intenziteta prorjeđivanja: vrlo slabe, slabe, umjerene i jake prorede). Nakon statističke obrade rezultata, pokazalo se, da je sveukupna produkcija drvne mase veća kod jake nego kod slab e prorede . Uzgred ističemo, da je taj rezultat (makar bio i statistički signifikantan!) u kontradikciji s rezultatima, koji su dobiveni u Njemačkoj,3 Švicarskoj"1 i Francuskoj,5 gdje se danas smatra, da intenzitet prorjeđivanja ne utječe na sveukupnu produkciju drvne mase. Cijela H i 1 e y e v a knjiga prožeta je uglavnom ovom idejom: »uzgojiti u Engleskoj što prije krupne šume, odnosno debela stabla.« Predratna situacija, kad Engleska nije mogla iz domaćih šuma pokrivati ni 5°/o svojih potreba, poučila je Engleze, da preorjentiraju svoju šumarsku politiku u smjeru što brže produkcije debelih sortimenata. Nove su potrebe promijenile stari način uzgajanja i uređivanja šuma, što je potpuno opravdano, jer je uređivanju šuma osnovni cilj, da šumsku produkciju prilagodi potrebama čovjeka. Završavajući prikaz ove knjige, pitamo se, ne bi li možda trebalo analizirati neke metode rada u našem šumarstvui i vidjeti, da ii one danas zadovoljavaju. Dr. Dušan Klepac 2 Do istog je zaključka došao dr. B e n i ć, koji je pored toga utvrdio, da je jasen uzgojen u rijetkom sklopu manje osržen nego onaj u gustom sklopu. 3 Wiedemann : Die Rotbuche, Hanover 1931. 1 Badoux : Contribution ä l´etude d´eclaircie, Annales de l´lnstitut federal, Zürich 1946. 5 Viney : Multinlicite des facteurs de production, Revue forestiere francaise, 1955, No. 2. |