DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Schimitsehek prof. Dr. Erwin: DIE BESTIMMUNG VON INSEKTENSCHÄDEN IM WALDE NACH SCHADENSBILD UND SCHÄDLING 1955. 196 Seiten mit 290 Abbildungen. Verlag Paul Parey Hamburg und Berlin. 19,80 DM. Knjiga, koju je napisao prof. Schimitsehek, pod naslovom koji u prevodu glasi: »Određivanje šteta od insekata u šumi prema načinu oštećivanja i štetniku«, ima za cilj da, kako ističe sam autor praktičarima omogući odrediti uzročnika štete prema načinu oštećivanja i gdje je to potrebno da se odredi štetnik prema stadiju u kojem cn štetu pričinja. Tabele za određivanje štetnika izrađene su prema tome, da li se šteta pojavljuje u šumskim vrtovima, kulturama ili odraslim sastojinama s jedne strane, a zatim prema pojedinim vrstama drveća. Unutar ovakvog razdjeljenja izvršena je daljnja podjela materije prema tome, da li se šteta pojavljuje na iglicama ili lišću, na izbojcima, granama, stablu, korjenju, cvijeću ili sjemenju. Naročita je pažnja posvećena štetnicima topola i vrba s obzirom na značenje koje ove vrsti drveća imaju danas u šumarstvu. Obuhvaćeni su također i štetnici na voćkama. Posebna tabela obuhvaća najvažnije štetnike u oborenom, prerađenom i obrađenom drvu. Isto tako posebna tabela posvećena je poznavanju najvažnijih grupa ličinki štetnih kukaca. Ovakva podjela u knjizi zaista je omogućila praktičarima, da se lako snalaze u veoma obilnoj materiji, i da izbjegnu često veoma teški put determinacije štetnika samo prema morfološkim oznakama. Ovo je tim značajnije što praktičari nemaju uvijek pri ruci entomološku literaturu, koja se nalazi samo u bibliotekama Instituta ili fakulteta. Poznata je stvar, da je pravomeno otkrivanje štete i uzročnika od velike važnosti za suzbijanje štetnika. A knjiga prof. Schimitscheka omogućava to svakome praktičaru i na prilično jednostavan način. Vrijednost same knjige povećana je i velikim brojem veoma uspjelih, većinom orginalnih fotografija (290) štetnika ili slika oštećivanja. Iako su u knjizi obuhvaćeni gotovo svi važniji štetnici, koji dolaze u Srednjoj Evropi u ravnicama, prigorju i brdima, ipak naši stručnjaci ne će u njoj moći naći neke štetnike, kao na pr. jelov moljac (Argyresthia fundella F. R.), koja je u posljednje vrijeme uzrokovala slušenje cijelih sastojina jele u Gorskom Kotaru ili čempresov krasnik (Buprestis cupressi), koji pričinjava svake godine velike štete u Hrv. Primorju i Dalmaciji. Potpuno nam je shvatljivo, da je veoma teško točno odrediti biološke datume insekata, jer ovi variraju u prostoru i vremenu, a naročito je ovo teško odrediti za neke štetnike, kao na pr. borovog četnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff), za koju je autor naveo, da je vrijeme brštenja august do jeseni i u proljeće do maja, što bi odgovaralo prilikama u Švicarskoj i Sjevernoj Italiji. Kod nas ovaj štetnik brsti u nekim godinama do siječnja, a u nekim do travnja. Kako je glavna svrha ove knjige određivanje štetnika, ona će korisno poslužiti svakom praktičaru. Androić RISA VON LITSCHAUER: Vocabularium potyglottum vitae silvarum (Waldbiologisches Fachwörterbuch auf der Grundlage der wissenschaftlichen Nomenklatur.) Verlag Paul Parey-Hamburg und Berlin, 1955. 126 stranica. Svakome od nas, a naročito naučnim radnicima ukazala se često potreba, da pozna stručne izraze na jednom ili više svjetskih jezika. No dobro je poznato, koliko je bilo poteškoća za prevod na naš jezik sa nekog stranog jezika ili obrnuto, kad se radilo o nekom stručnom terminu. Za njemačke šumarske stručnjake napisao je knjigu pod gornjim naslovom Risa von Litschauer. U riječniku se mogu naći stručni izrazi iz područja entomologije, fitopatologije, ornitologije, šumarske zoologije i botanike (dendrologije). Sadržaj je podijeljen u 2 dijela. Prvi dio sadrži znanstvenu nomenklaturu alfabetskim redom po tekućim brojevima u 5 podjeljenih kolona u 6 jezika: latinski, njemačkom, engleskom, francuskom, španjolskom i ruskom. Gdje postoje sinonimi oni su također označeni i poredani tako, da na prvo mjesto dolaze oni termini, koji se u dotičnom jeziku najčešće upotrebljavaju. Drugi dio sadrži izraze poredane alfabetskim redom za svaki jezik posebno, što samome riječniku daje posebno vrijednost. 211 |