DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Svaki onaj, koji zna neki termin na bilo kojem od 5 navedenih jezika, može ga lako naći u riječniku na ostalim jezicima, jer je u alfabetkom indeksu uz izraz na do tičnom jeziku označena stranica na kojoj se može naći prijevod na ostalih 5 jezika. Kod izrade riječnika, osim njemačkih specijalista, sudjelovali su i strani stručnjaci. Androić J. ŠAPAR: DIE ENTWICKLUNG DES TANNENJUNGWUCHSES IN DEN PLENTERWÄLDERN KROATIENS (Razvoj jelovog pomlatka u prebirnim šumama Hrvatske), Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen, 105 Jg. 1954 No 11 (592—613) i No 12 (712—725). U nizu radova iz oblasti uzgoja prebirnih šuma, koje je autor do sada objavio, ovo je neosporno jedna od najvažnijih naučnih studija koliko po težini problema toliko i po zamašnosti rezultata. Zadatak je vrlo težak, jer u opsežnoj literaturi o prebirnim šumama gotovo i nema djela ni u domaćoj ni u stranoj književnosti, koje bi tretiralo ovaj problem. Stoga nije čudo, da je i ugledna švicarska revija otvorila svoje stranice ovoj publikaciji. Autora su za ovaj studij pokrenula u glavnom tri razloga: a) Biološki i uzgojno najvažniji dio prebirnih šuma čine stabla najtanjih i srednjih debljinskih klasa. A upravo je podizanje i podržavanje ovih stabala jedna od najslabijih strana prebirnog gospodarenja naročito s obzirom na okolnost, da ovaj pomladni dio sastojine biva stalno uništavan kod prebirnih sječa. b) U sastojinama, u kojima je prebirna struktura nedovoljno oblikovana ili poremećena intervencijom eksploatacionih sječa, glavni se problem gospodarenja sastoji u stvaranju i podržavanju gospodarske potrajnosti za dalju budućnost. c) Sve su dosadan je studije o dinamici prebirne šume, kolikogod su opsežne i mnogobrojne, donijele vrlo male rezultate istraživanja o razvoju novog naraštaja. A ipak čitava sastojinska struktura i tekstura kao i njezina potrajnost zavise od oblikovanja i razvitka pomlatka. To je naročito važno za današnje četinjave šume u Jugoslaviji, kojih ne samo da ima razmjerno mali procenat (30%) već su u velikom dijelu izložene prodiranju bukve, kojoj indirektno pogoduju zahvati gospodarske prirode. Na osnovu navedenih činjenica autor je u svom radu postavio zadatak, da istraži stanje i razvoj jelovog pomlatka u prebirnim šumama a posebno uslove, u kojima se taj pomladak može najbolje razvijati. Materija je u radnji podijeljena u 10 poglavlja (uvod, područje istraživanja, prethodni nalazi i konstatacije, metode snimanja, utjecaj starosti, utjecaj strukture sastojinskog obrasta, razvoj pomlatka kod progaljenog zastora, utjecaj kvalitete zemljišta, razvoj sistema korijenja i zaključci). Neophodno je potrebno, da čitav rad bude objavljen i na hrvatskom jeziku, jer u ovo malo redaka nije moguće obuhvatiti niti najvažnije njegove postavke, koje bi za našu operativu bile od velikog interesa. Ograničit ćemo se stoga samo na prikaz onih poglavlja, u kojima najjasnije izbijaju temeljne autorove misli. Autor se odmah u početku zaustavlja kod problema i uloge vremensko g faktora. Taj problem doduše nije nov, ali do danas nauka nema decidiranih rezultata. U većini se dosadanjih istraživanja uloga vremena obrađuje na bazi razlike rasta između jednodobne i prebirne šume a ponekad i kod studija strukturnih diferiranja drveta prebirne i jednodobne šume. Međutim uzevši općenito, utjecaj je vremenskog faktora istražen premalo. Odatle većina praktičara i teoretičara a među njima i Ammo n (1952) drže, da starost u prebirnoj šumi uopće nije bitan faktor. Razlog nam je poznat; on leži pojavi zastarčenja nižih debljinskih i uopće potisnutih klasa. Radi toga autor problem starosti i svodi na utjecaj zastarčenja kod razvoja jelovog pomlatka te na promatranje razvijanja jelovog pomlatka razne starosti, naročito u vezi sa stabljimičnim odnosno grupimičnim sastavom te s raznim oblicima zastora krošanja. U razradi utjecaja starosti na razvoj zastrtih skupina autor se služi svojim vlastitim izmjerama na terenu studija (Gorski Kotar), čije podatke iznosi u posebnoj tabeli. Iz podataka izlazi, đa se starost jelovog pomlatka za stabalne visine 4—5ra 212 |