DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Autor je u toku svojih istraživanja opazio, da kod pomlatka naročito u prelaznom stadiju u srednje debljinske klase prosječne vrijednosti snimanja ne mogu uvijek dovoljno točno izraziti zbiljno stanje. Ova okolnost upućuje na činjenicu, da u ovom stadiju konkretne šume postoje izvanredno komplicirani uslovi rasta. To upućuje na potrebu što moguće pažljivijeg postupka s najtanjim i poodraslim najmlađim članovima sastojine. , Ing. S. Frančišković ZEITSCHRIFT FÜR FORSTGENETIK UND FORSTPFLANZENZÜCHTUNG I. 1951 J. D. SAUERLÄNDER´S VERLAG FRANKFURT AM MAIN Pod uredništvom Dr. W. L a n g n e r-a, a kao organ njemačke radne zajednice za šumarsku genetiku i gajenje šumarskog bilja, izišao je iz štampe još polovinom 1951 godine prvi broj ove, za šumarstvo nove i vrlo značajne publikacije. U uvodu za prvi broj, ovog časopisa, urednik iznosi razloge zbog kojih je on pokrenut i označuje glavne smjernice razvoja i zadatke. Polazeći od konstatacije, da je nauka o uzgoju šuma do danas bila prisiljena da eksperimentira sa drvećem kao objektom, a da se često uopće nije obazirala na njihove unutrašnje osobine, to je dolazilo često do nesporazuma, kada su se mnoge, mjestimično uhodane šumsko-uzgojne metode pokazale bez uspjeha prenesene na drugo mjesto (jer-se je radilo o genetski sasvim drugom materijalu), naglašena je osnovna važnost izučavanja genetike u šumarstvu. Poznavanje osobina svakog pojedinog drveta, »jer od ovih osobina ne ovisi samo individualni razvoj nego i zajednički život u sastojim«, nasljednih osnova kod šumskog drveća kao i naizmjenični međusobni odnosi ovih osobina i njihova ovisnost od okoline, ne može se smatrati kao neko specijalno područje u okviru nauke o uzgoju šuma, nego pretstavlja doista najvažnije preduslove za rad na modernom uzgoju šuma. Tu ne mjenja ništa činjenica, da se je i do sada uzgoj šuma vršio bez dovoljno jasne slike o genetskim vezama među drvećem jer je uostalom i uzgoj stoke i uzgoj poljoprivrednog bilja u ranijem svom razvoju polazio također od intuitivnog saznanja genetskih osnova materijala i na temelju toga izrađivao svoj radni sistem. Međutim, nauka kreće točak napretka naprijed i šumarstvo mora također povesti računa o onim tekovinama, koje je dala mnogo razvijenija nauka o uzgoju poljoprivrednog bilja ili nauka o uzgoju stoke. Prema tome, časopis na tom području treba da izvrši među šumarima jednu važnu misiju, a ta je, da ih upozna sa rezultatima i dostignućima sa područja genetike šumskog drveća. Drugo težište časopisa leži na tretiranju uzgoja šumarskog bilja, a to je zapravo opet primjena ili praktična upotreba genetičkih saznanja. Zapravo je ´nemoguće odrediti tačnu granicu gdje prestaje šumarska genetika, a gdje je početak uzgoja šumskog bilja, jer »uzgoj i razumjevanje toga uzgoja, traži tačno poznavanje nasljednih osobina i mogućnosti njihove promjene«. S ovim uvodom časopisu je ocrtan radni djelokrug", a sada da vidimo sadržaje pojedinih priloga. Tom. I. (1951—1952.) Sadržaj radova u pojedinim sveskama je slijedeći: Sveska 1. Langne r W.: POKUSI SA KRIŽANJEM IZMEĐU LARIX EUROPAEA D. a i L. LEPTOLEPIS GORD (S. 2—18 i SVESKA 2. S. 40—56) Evropski i japanski ariš daju se lako međusobno (u svakom pravcu) križati. Potomstvo čistih individualnih križanja i križanja između obje različite vrste pokazuju genetske razlike u visinskom i debljinskom prirastu. Bastardi su bržeg rasta, naročito debljinskog, a ta brzina rasta nije ograničena samo na mladost. Povećanje prirasta je veće na slabijem tlu. Na promjene staništa reagira križanac lepteuropae a 214 |