DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 65 <-- 65 --> PDF |
manje od roditeljskog para. Što se tiče habitusa pojedinih križanaca, oni se nalaze između obih roditeljskih, ali pojedini primjerci približavaju se, sad više jednom, sad više drugom. Isto tako i oblik debla, boja kore, boja iglica i oblik češera. Ariši na pokusnom polju su vrlo rano cvjetali (već u 4 god. života), a najobilnije je cvjetala jedna bastardna sorta. Bastardi stvaraju i klijavo sjeme. Sa obilnijim rodom češera povezano je smanjivanje debljinskog prirasta, ali ne i visinskog. U starijoj dobi ova se razlika gubi. Izgleda da bastardi cvjetaju nešto ranije nego roditelji. Ugibanje biljaka kod bastarda je najmanje, a najveći kod japanskog ariša, Nađene razlike u brzini rasta počivaju, pokraj ovisnosti od vanjskih faktora i pokraj sudjelovanja svih mogućih ostalih osobina, svakako na više jednoznačno djelujućih faktora. Uporedbom potomstva iz individualnog križanja i od slobodno ocvijetalih stabala kao i iz cijelog niza drugih opažanja proizlazi, da se u sastojini svako stablo oplođuje pretežno od svog susjeda, da se dakle ne može govoriti o nekoj smjesi »oplođavajućeg polena«. Genetski uzroci »luksuriranja« bastarda traže se obično u većoj heterozigotnosti bastarda, naprama čistim vrstama. Najveći razvoj bastarda očekuje se kod križanja čistih vrsta iz prostorno rastavljenih, sličnih područja. Ako ovaj preduslov nije ispunjen, smatra se da dolaze do izražaja faktori zadržavanja (Hemmungsfaktoren) koji se multipliciraju i čine? da se pod tim okolnostima smanjuje rast bastarda ispod rasta roditelja. Autor smatra da se iz pokusa, koji su zasada vršeni samo sa prvom generacijom, produženih sa izabranim individuama, kao i križanjem raznih provenienca i međusobnog spajanja »incuhtlinija«, mogu očekivati veći rezultati i u teoretskom i u praktičnom značenju. Kohmede r E. — POTOMSTVO JEDNE 14-GODIŠNJE I JEDNE 170-GODIŠNJE SMRČE (S. 19—21) Autor je utvrdio, da je potomstvo jedne 14-godršnje smrče (koja je počela rano rađati,uslijed ograničenog prostora žilja) na kraju druge godine za 41°/o prešlo visinu potomstva jedne naročito krupne 170-godišnje smrče. Do pete godine smanjile su se razlike do 7%>, a u sedmoj godini potomstvo stare smrče nešto je preraslo potomstvo mlade. Praktično, u to doba oba potomstva bila su jednakog rasta. Obje smrče su dale snažan i zdrav podmladak, (pa se prema tome kod dvogodišnjeg potomstva još ne može zaključivati uzrast i daljni razvoj). Oba potomstva razlikovala su se u rezistenciji spram suše tla, u sposobnosti da sa malim zalihama vlage u tlu ostanu u životu. Nakon suša u 1947 propalo je 94%> potomstva stare, naprotiv samo 73°/V potomstva mlade smrče. Seit z F. W. — ODNOSI BROJA HROMOSOMA KOD POJEDINIH VRSTA DRVEĆA (S. 22—32) Na osnovu brojne literature autor je sabrao i obradio podatke o broju hromosomakod velikog broja šumskog drveća, 0 broju hromosoma (2n) kod pojedinih vrsta daje tabelarni pregled sređen prema sistematskom nizu. Na kraju rada se nalazi i 156 izvora iz savremene literature. Sveska 2. Behrndt G. — O UZGOJU BREZE (S. 33—35) Breza je vrlo važna i značajna vrsta šumskog drveća sjevernih zemalja, pa jeautor ovoj vrsti posvetio dugogodišnja istraživanja i pokuse na području Istočne Pruske. Istraživanja su bila usmjerena na naročitu odliku breze, koja se je pokazala »avionska« zbog toga, što joj se je drvo upotrebljavalo u avionskoj industriji. Pitanje bastardiranja među vrstama Betula verrucosa i B. pu be sens pokazalo se je vrlo komplikovano u prirodi, a postojala su i suprotna mišljenja o mogućnosti bastarđTranja između ovih vrsta, Pokusi J o h n s s o n-a pokazali su da se ove dvijevrste ipak mogu križati i da i kod njih postoje križanci koji se fenotipski vezuju za 215 |