DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 66 <-- 66 --> PDF |
jednog ili drugog roditelja — bez intermedijarnih formi. Istraživanja oblika kore kao vanjske oznake kvaliteta drveta pokazala su da ova kategorija, nije ovisna samo od staništa, nego u velikoj mjeri i o genetskoj konstrukciji individue. Pomanjkanje breze sposobne za šelklade na pješčanim tlima dokazuje i ovisnost kvaliteta drveta od staništa. Autor u daljnjem izlaganju navodi značaj breze za izradu furnira i potrebu daljnjeg istraživanja ove posebne »rase« na područjima Njemačke. lilies Z. M. — POKUSI SA KOLHICINOM KOD ARIŠA I SMRČE (S. 36—39) Djelovanjem kolhicina na sjemenje vrsta Larix decidua, L. leptolepis i Pice a excels a nastale su biljke i himere sa tetraploidnim stanicama. Istraženi su visci korijena i izbojaka, pa su nađene i biljke sa tetraploidnim stanicama na korijenu i diploidnim na vršku izbojka, Izgled normalnih izbojakä dozvoljava pretpostavku da već dvogodišnje biljke reguliraju (smanjuju) broj hromosoma, ali da ovi još nisu poprimili svoj iskonski habitus. Zbog toga je potrebno stalno praćenje pokusa. Na kraju ove sveske (S. 58—60) nalaze se skraćeni izvodi iz referata koji su održani na drugom radnom sastanku Zajednice za šumarsku genetiku u München-u. Ti referati nose naslove: Greh n J.: O održavanju klijavosti kod topolovog sjemena. lilie s Z. H.: Izbor i umjetno stvaranje poliploidnih ariša i smrča. Kiellande r C. L.: Srednjeevropske smrče na švedskim pokusnim plohama. Krahl-Urban. : Naslijedne osebine i izbor elitnih stabala kod hrasta i bukve. Langne r W.: Pokusi sa križanjem raznih vrsta smrča. Langne r W.: Uzgoj bijelog bora otpornog spram osipa iglica. Mülle r D.: Istraživanja i razlikovanje topolovih klonova. Rohmede r E. — Istraživanja o rasporedu spolova kod cvjetova gorskog jasena. Rubne r K.: Gornjobavarska rasa crne johe. Schlenker G.: Uzgoji u sekciji L e u c e roda P o p u 1 u s. Schmid t H.: Održavanje autohtone visinske smrče putem kalem-plantaža. Ster n K.: Uzgoj Duglazije otporne protiv Adelopusa. Neki od ovih referata objavljeni su u narednim sveskama u cjelini, pa ćemo ih tamo također prikazati. Sveska 3. Grehn J. — O POJAVAMA CIJEPANJA I FOTOPERIODIČKIM UPLIVIMA KOD KRIŽANJA UNUTAR SEKCIJE POPULUS LEUCE DUBY (S. 61—69) Autor je izvršio križanja dvaju različitih ženskih primjeraka P o p u 1 u s <. a n e s c e s sa muškim primjercima P. tremul a iz različitih geografskih širina. Ona su mu dala populacije potomstva koje su se cijepale u jasno rastavljene grupe normalnih i patuljastih biljaka. I ukrštavanje muške Populu s nigr a dalo< je isto cijepanje. Patuljasto potomstvo nastalo je kao jedina forma u ukrštavanju Populus tremula — Populus tremula, kod kojih je jedan roditelj bio iz sjeverne Švedske, a kao uzrok se tu može uzeti fotoperiodična ovisnost prilagođavanja na prilike dugog dana. Patuljasto potomstvo u križanjima Populu s canescen s vjerovatno treba dovesti u vezu sa neposrednim djelovanjem »gena uzrasta«. Grupe normalnih biljaka pokazivale su (kroz heterozis) povećan rast i bitno poboljšane forme, naspram do sada većinom upotrebljavanih izdanaka, tako da daljni pokusi u ovom pravcu mogu imati za šumarstvo veliko značenje. 216 |