DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Seit z F. W. — DVA NOVA NALAZA DVOSPOLNOSTI KOD JASIKE (S. 70—73) Autor referiše o rezultatima istraživanja Runquist a na jednoj švedskoj jasici (androginoj) i upoređuje to sa nalazom isto takvog materijala iz južne Njemačke. Pokazalo se da se kod švedskog nalaza radi o »andro-interseksualnoj«, a kod njemačkog o »gino-dvospolnoj« jasici, a oba primjerka dala su potomke. Uključivanje ovih pojava u općenite seksualne pojave u prirodi nije još moguće, dok se prethodno ne objasne odnosi hromosoma! Lück e H. — POKUSI UZGOJA BORA (PINUS SILVESTRIS) I ARIŠA (LARIX DECIDUA) U DONJOJ SAKSONIJI. (S. 74—77) Autor izvještava o izboru fenotipnih elitnih stabala bora i ariša i o upotrebljenoj metodi kalemljenja kod postavljanja pokusnih plantaža. Nakon sprovođenja ispitivanja nasljednosti planira se postavljanje sjemenske plantaže za proizvodnju elitnog sjemenskog materijala. H a s s e n k a m p W. — HISTORIJSKE NAPOMENE UZ SJEMENSKE PLANTAŽE (S. 77—78.) Autor, u vezi sa tvrđenjem H. Johnss o n-a, da je prvi predlog za osnivanje sjemenskih plantaža podnio F a b r i c i u s 1922 godine, ističe, da je već 1787 god. P. urgsdor f predložio podizanje plantaža za proizvodnju sjemenja stranih vrsta drveća. U daljnjem, izlaže neke podatke iz B u r gd o r f-ovog djela, koji se odnose na neke vrste amerikanskih hrastova (Quercus Primus L. i Quercus rubra L.) Langne r W. — RECIPROČNO RAZLIČITO PONAŠANJE BASTARDA ARIŠA SPRAM JEDNOG OBOLENJA IGLICA (S. 78—81) Autor opisuje različito ponašanje ariša spram jedne još neodređene gljive koja napada iglice, a koje je, po svoj prilici, uzrokovano razlikama u plazmi pojedinih svojti. Japanski ariš pokazao se je rezistentnim, dok je evropski podložan napadu. Križan« između ove dvije vrste bili su otporni u slučaju, ako je japanski ariš bila majka, a obratno, — neotporni, ako je bio otac. Slične rezultate pokazuju započeti pokusi i sa bijelim borom u odnosu spram (gljivom uzrokovanog) osipanja iglica. Schmid t H. — TIPOVI RAZGRANJIVANJA SMRČE (PICEA ABIES L.) I NJIHOVO ZNAČENJE ZA UZGAJANJE (S. 81—91). Autor je istraživao niz osebina dviju formi smrče (»Kammfichte« = var. vimimalis? i »Plattenfichte«= var. strigosa?) na dva, na oranici rasla stabla i utvrdio povećanu produkciju drvne mase kod prve individue. U sastojini ova povećana produkcija ne dolazi u obzir, jer je prva forma ona, koja zauzimlje veći prostor i time daje manji broj individua na jedinici površine. Prema tome, prenošenje zaključaka sa pojedinačno raslih stabala na sastojinu, mora se vršiti sa velikim oprezom. .Sveska 4. Dus f fiel d J. W. — SRODN1ČK1 ODNOSI I KRIŽANJA VRSTA U RODU BOROVA (S. 93—100). Autor daje pregled srodničkih odnosa u podrodu D i p 1 o x y 1 o n roda Pinu s upoieđujući taksonomsku podjelu P i 1 g e r-a i S c h a w-a na osnovu koje izrađuje šematsku tablicu mogućnosti križanja. Pokazalo se je, međutim, da sistematska podjela navedenih autora nije dobra, pa je autor postavio novu šemu (tabelu) srodničkih odnosa na osnovu sprovedenih (uspješnih i bezuspješnih) križanja. Postavljena šema može da posluži kao oslonac kod daljnjih pokusa križanja među vrstama borova. |