DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Heitmülle r H H. — ISPITIVANJA DJELOVANJA SINTETIČKIH HETEROAUKSINA NA ZAKORJENJAVANJE REZNICA ŠUMARSKOG DRVEĆA (S. 100—107). Pokusi sa reznicama duglazije, smrče, ariša, bijelog- bora, jele, bukve, brijesta ; gorskog javora pri namakanju u otopine različitih sintetičkih heteroauksina pokazali su pozitivne rezultate. Reznice nekih vrsta su se zakorijenile i bez tretiranja sa heteroauksinima, što po autorovom mišljenju govori o sadržaju hormona u t!u. Pojedine sintetske materije dejstvuju bolje na neke određene vrste, a na neke opet slabije. Sami heterauksini najbolje djeluju u srednjim koncentracijama, u srednjem trajanju tretiranja. Razlike u temperaturama prilikom tretiranja neodrvenjelih reznica lišćara i razlike u vezi sa osvjetljenjem za vrijeme prethodnog postupka došle su do znatnog izražaja. Postojanje listova na reznicama pospješuje zakorijenjavanje. Kod lišćara kao i kod četinjara terminalni i drugi pupovi su bezuslovni za stvaranje korijena. Kod ariša povezalo se je stvaranje korijena i novih pupova. Starost reznica kao i starost matičnog stabla upliviše na zakorijenjavanja. Jednogodišnje reznice brže se i lakše zakorijenjavaju, a isto tako i one sa mlađeg drveća. Nema razlike u zakorijenjavanju reznica sa grančica prvog, drugog ili trećeg reda. Kod smrče je utvrđeno da se bolje zakorijenjavaju reznice iz visine krošnje od 30 m od onih iz visine od 40 m. Dulje reznice (do 20 cm) bolje se i brže zakorijenjavaju nego kraće (do 10 cm). Pokusi su pokazali da se sve reznice tretirane sa sintetičkim heteroaksinima bolje razvijaju nego istodobni sijanci ili reznice koje nisu tretirane. Autor na kraju daje pregled najpovolnije koncentracije heteroauksina i vremena tretiranja za svaku pojedinu vrstu koja je uzeta i pokus. Iz citirane literature se vidi da se ovim pitanjem bavio veći broj istraživača. Goth e H. — JEDAN POKUS KRIŽANJA LARIX EUROPAEA D. C. PROVENIJENCE SCHLITZ I LARIX LEPTOLEPIS GORD. (PRVO SAOPŠTENJE) (S. 108—110). Ariš (Lari x decidu a Mili.) na području šumske uprave Schlitz poznat je po svojim posebnim šumsko-uzgojnim kvalitetama. Autor je vršio pokuse križanja ove rase sa japanskim arišem (Larix leptolepis Gord.) Pokazalo se je da su češeri L. e u r o 1 e p i s-a veći nego kod evropskog ariša. Oplodnja sa polenom strane vrste je bolja i uspješnija nego sa polenom iste vrste. Samooplodnja ostala je sterilna L. eurolepis i L lepteuropaea pokazali su kao jednogodišnje biljke brži rast i razvoj, dakle pojavu heterozisa u Fi generaciji. Potomci samooplodnje L 1 e p 1 o 1 e p i s zaostali su u rastu iza ostalih potomaka. Pokusi izvršeni istovremeno u Institutu za šumsko sjemenarstvo u München-u (Dr. Rohmeder ) pokazuju slične rezultate. Runquist E i Stefansson. ORI.TENTACIONI POKUSI SA OŽILJAVANJEM REZNICA SMRČE I BORA CS. 111—114). Autori su u Švedskoj vršili pokuse zakorijenjavanja reznica pomoću hormonalnih preparata (heteroauksina). Pokazalo se je, da ovi preparati nisu univerzalno sredstvo za postignuće cilja. Ako postoje smetnje u faktorima sredine, onda ni ovi preparati ne dolaze do izražaja. Prema tome, važna je metodika tretiranja i od nje ovisi uspjeh, ali se ni ona ne može uopštavati i različna je za svaku pojedinu vrstu. Za smrču i bor (bijeli!) postoje u literaturi samo malobrojni podaci, pa su autori u svojim pokusima nastojali osvjetliti ovaj problem. Za smrču su tri serije pokusa pokazale uspješno zakorijenjavanje reznica, ali je još ostalo neobjašnjeno, pod kojim optimalnim uslövima nastupa pozitivno djelovanje hormonalnih preparata. Isti pokusi vršeni su i sa reznicama (bijelog) bora (sa odrvenjelim i neodrvenjelim), koje su potjecale sa biljaka iz staklenika, pa se još treba ispitati, da li se isti rezultati postizavaju i kod reznica sa biljaka iz prirode. |