DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1955 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Stoka


Prema podacima NO općine Silba brojno stanje stoke u 1954. god. bilo je:


Sitna stoka: Ovaca 1000kom.


Šilježadi 300 „


Ovnova 60 „ 1360 kom.


Krupna stoka: Mazgi i mula ... . 39 kom,
Magaradi 109 „
Konja 6 „ 154 kom.


Podaci statističkog ureda isu za oko 300 ovaca niži.


Historijsko posjedovni odnosi
Naziv otoka Olib, po tumačenju izvjesnih pisaca dolazi, od riječi »Alluvium«


— naplav, a neki tumače da bi to moglo biti i od riječi »Oliva« — maslina. Na otoku
ima oko 18.000 stabala maslina.
Prema tragovima i ostacima zidova starih zgrada, grobova i pronađenog starog
bizantinskog novca cara Justinijan a I, na otoku su još u VI. stoljeću bili grčki
iseljenici. Kasnije je otok nastanjen hrvatskim stanovništvom, što svjedoče brojni
nazivi i tragovi glagoljice. Za sadašnje stanovništvo Oliba postoje pisani dokazi, da
su godine 1476., »kada je jedna naseobina Hrvata, da izbjegne česte provale Turaka,
pod vodstvom župnika Jurja Cetinjanina poibjegla iz okoline rijeke Cetine i nastanila
se na Olib.« Pošto su doseljenici bili ljudi pretežno stočari i zemljoradnici, ostao
je taj trag nasljeđa do danas,za razliku od susjednih otoka (Silba i dr.) kod kojih
se stanovništvo pretežno bavi ribarstvom i pomorstvom.


Historijska zbivanja su imala utjecaj na život i posjedovne odnose na Olibu.
Godine 1409. mletačka republika kupuje od Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata
Zadar, Novigrad, Vranu i Pag sa svim pravima na Dalmaciju i njene otoke. Tako je
i Olib 1409. godine pripojen mletačkoj republici, koja ga već 1430. daje u zakup,
a 1638. prodaje otok Olib za 20.050 dukata, uz uvjet da drvo na otoku ostane na
raspoloženju mletačkoj vojsci, i da se na otoku nes.miju zidati kuće, nego samo koliko
je potrebno za težake i stoku. Ova ograničenja su imala pozitivne posljedice u vezi
čuvanja i stanja šuma. Kasnije je otok par puta preprodavan i prelazio iz posjeda
u posjed pojedinih plemića i veleposjednika.


Godine 1900 (13. V.) Olibljanima je, kao svojim kmetovima prodao cijeli otok
njegov tadašnji vlasnik Diunat Filippi iz Zadra za 50.000 forinti i u znak sjećanja
na taj dan Olibljani su podigli spomenik, Ovom prilikom su uspjeli, da osiguraju
i zajam od 12,000 forinti za svoje siromašnije građane, tako da su i ovi mogli
otkupiti svoj kmetovski posjed. Tako se Olib riješio feudalnih okova kmetstva na
jedan miran način. Ovim činom je riješeno i agrarno pitanje i otok je i danas sav
razdijeljen i predstavlja sitan privatni posjed.


2. Geološki, pedološki, klimatski i fitocenološki podaci
Geološki podaci


Cijeli otok predstavlja više ravničasto do blago brežuljkast teren, sa
veoma mirnim padinama prema južnoj i sjevernoj obali. Geološku podlogu
otoka čine pretežno kredni i pločasti vapnenci, a samo jedan uski obalni
pojas na sjevero-zapadu otoka čine vapnenci donjeg i srednjeg eocena.
Slojevi su koso uslojeni (30—40°), rastresiti i nisu debeli.


Pedološku podlogu na šumskim i pašnjačkim površinama čini braunizirana
crvenica i sama crvenica, koja je na mnogim mjestima (napuštenim
vinogradima) antropogenog karaktera. Tlo je plitko do srednje duboko, a
dublje samo među slojevima i raspuklinama krečnjaka.