DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 10     <-- 10 -->        PDF

v = odstupanje temeljnice po ha iz pojem
dinih prim, pruga od srednje temelj-
M = ± nice (G*);


l/fol


l"-"J p = °/o primjerne pruge


Rezultati su prikazani u slijedećoj tabeli:


T, t, %pruge prim. r LF -J, _j_ m . m o/„ _+_ m2 M cf0
Pnm. pruge. br. a-LPVVJ


1, 2, 3, 4, 5, 6, 8g3 0 45r330 2,38 12,823 0,801 4,317


1, 3, 5, 7, 9 4,749 19,140 2,18 11,745 1,005 5,412
2, 4, 6, 8 4,081 26,190 2,95 15,894 1,460 7,867
1, 4, 7 3,438 25,728 3,44 18,556 1,856 10,011
2, 5, 8 2,811 2,685 1,160 6,250 0,692 3,727
3, 6, 9 2,581 18,917 3,075 16,567 1,914 10,311


Srednja pogreška aritmetičke sredine (M) računata je u ovom primjeru i
po Lindenbergovoj formuli:


M


2(n-l) ;?:BM>--«


1 = dužina primjerne pruge n = broj primjernih pruga


Pri računanju po ovoj formuli uzete su u obzir sve pruge i rezultat je,
M = 5,98%, dok smo po prethodnoj formuli dobili M = 4,38%; razlika,
dakle, iznosi svega cea 1,5%.


Rezultati računanja srednje pogreške aritmetičke sredine za prednja
tri primjera prikazani su grafički na slikama broj 2, 3, 4. Za apscise su
uzeti %-ci primjernih pruga, a za ordinate njima odgovarajuće srednje
pogreške M.


Grafički je prikazan i rezultat po formuli M = ± TK=, , ´po kojoj se


KLPJ


dobivena m vrijednost iz jednog postotka primjernih pruga dijeli kvadratnim
korjenjma raznih postotaka primjernih pruga, pa se dobiju razne vrijednosti
za M. Iz podataka odjela 7e dobili smo rezultat, koji smo prikazali
grafički na slici br. 1. Iz te slike (grafikona) izlazi, da s povećanjem
postotka primjernih pruga dobijemo uvijek manji iznos za M, što je samo
teoretska postavka. Kada smo međutim srednje pogreške aritmetičke sredine
računali tako, kao da smo na terenu stvarno polagali cea 2, 3, 4, 10%
i t. d. primjernih pruga, nismo dobili pravilnu krivulju, nego više ili manje
izlomljenu liniju, što se vidi iz slika (grafikona) br. 2, 3, 4. Tu nailazimo
i na slučajeve, da smo skoro istim postotkom primjernih pruga dobili različite,
a nekada i s manjim postotkom točnije rezultate. No i tu uglavnom
postoji tendencija opadanja srednje pogreške uz povećani postotak primjernih
pruga. Ovu pojavu možemo razmotriti na slikama (grafikonima)
br. 5, 6, 7. Kao apscise smo uzeli udaljenosti mjesta od jednoga kraja sastojine
na kojima su položene primjerne pruge, a kao ordinate temeljnice
primjernih pruga preračunate na iznos po ha. Izlomljene linije pokazuju
kretanje veličine temeljnica na raznim mjestima u sastojini, a pravom
linijom, koja siječe izlomljenu, predstavljena je stvarna, odnosno srednja