DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 79 JULI—AUGUST GODINA 1955


TOČNOST ODREĐIVANJA DRVNIH MASA SASTOJINA
POLAGANJEM PRIMJERNIH PRUGA


Ing. Bojanin Stevan — Vinkovci


ustanovimo drvnu masu sastojine, služimo se metodama mjerenja i ocjenji


Da


vanja. Mjerenje se izvodi: a) klupiranjem svih stabala u sastojini; b) klupiranjem
stabala samo na njenom izvjesnom dijelu (primjernim plohama), pa se iz dobivenih
rezultata izračuna drvna masa cijele sastojine. No, ni klupiranje svih stabala u sastojini
ne daje točne rezultate, jer za određivanje drvne mase pored temeljnica, potrebne
su i visine i oblični brojevi. Ta dva elementa nikada ne određujemo pojedinačno
za svako stablo, jer bi takav rad bio preskup, već se mjere samo kod izvjesnog
broja stabala (metoda konkretnih primjernih stabala). Obično u sastojini izmjerimo
potreban broj: visina, formiramo visinsku krivulju, pa drvnu masu dobijemo, pomoću
promjera i visine iz drvnogromadnih tabela (metoda apstraktnih primjernih stabala).
Tim je razumljivije da se i polaganjem primjernih ploha, gdje se sv i potrebni
elementi samo djelomično mjere, dobiju rezultati opterećeni izvjesnom greškom.


Klupiranje svih stabala je naporan i nekoliko puta skuplji posao nego polaganje
primjernih ploha, pa me je to ponukalo, da ispitam točnost rezultata dobivenog ovom
drugom metodom. Kod toga držao sam se utvrđenih činjenica, da u sastojinama male
površine, kao i u onima vrlo rijetkog i nejednoličnog obrasta, polaganje primjernih
ploha ne daje zadovoljavajuće rezultate.


Opisat ću prvo rad na terenu, a zatim metode, kojima sam se služio kod ispitivanja
točnosti toga rada.
Podatke sam prikupio radeći u Odjelu za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva
»Spačva« (Šumarski Inspektorat) u Vinkovcima.


Na osnovu uputstava i propisa za uređenje šuma, obzirom na cilj
gospodarenja, odlučeno je, da se za Gospodarsku jedinicu Južni Dilj »A«
izradi uređajni elaborat prvog tipa. Kod taksacionih predradnji, masa
mladih sastojina ocjenjivana je pomoću prirasno-prihodnih tablica; kod
srednjedobnih — polaganjem primjernih pruga na 5%, a kod starijih na
10°/o od ukupne površine. Izuzetak su bile rijetke sastojine pred dovršnim
si jekom, kod kojih su sva stabla klupirana. Od primjernih ploha su izabrane
primjerne pruge, budući su odgovarale konfiguraciji terena, te što
se njima najbolje mogu obuhvatiti raznolikosti sastojina, čije površine u
uporednim linijama presjecaju. Kao najpogodnija, određena je, širina primjernih
pruga 10 metara.


Primjerne pruge su polagane u jednaki m međusobnim razmacima,
čemu je bio cilj, da se izbjegnu subjektivni utjecaji na raspored primjernih
pruga.