DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 42 <-- 42 --> PDF |
jalištu postigli traženu dimenziju. Krovnu ljepenku izrezali smo u formate 25 x 20 cm i takve listove uvili u tuljak visine 25 cm, profila 5 cm i pričvrstili sa dva prstena tanke žice (si. 1 i 2). Manipulacija ovako izrađenim tuljcima vrlo je jednostavna; lako se izrađuju, ne zauzimaju mnogo prostora, a i transport do radilišta je olakšan, jer se mogu pakovati u snopove sa nešto vreće, da se spriječi osipanje zemlje ili složiti u sanduke. Kod sadnje na terenu skine se ili prereze žica, a nakon što se jama ispuni zemljom može se i tuljak lako izvući te nakon toga zemlju sa strana bolje utisnuti. Analiza cijena koštanja izrade 100 tuljaka pokazala nam je slijedeće: I. Materijal: a) krovna ljepenka m2 4 — 400.— b) žica kg 0.14 — 23.— IL Rad: kvalificiranih radnika sati 5— 130.— + Socijalno osiguranje 43°/« — 56.— Ukupno 609 dinara Summary In the above article the author recommands the apply of tarred cardboard tubes instead of argil pots for the cultivation of some plants the planting of which is delicate regarding their bare rootlets. Jedlowski ing. Dušan ZELENA DUGLAZIJA NA KRASU Registracija dra Klepca referata P. Fourchy-a o dosadašnjim uspijevanjima duglazije u Francuskoj (»Šumarski list« br. 1—2, 1955) treba da bude pobuda, da se ova vrst primijeni za uzgoj i u našem šumskom gospodarstvu. Pored rezultata o uspješnom uzgajanju ove vrste u šumama Francuske, na to nas upućuje i naše postojeće sastojine. A to su sastojine na Pohorju (vidi prikaz J. Urbasa u ediciji »Pola stoljeća šumarstva« »Egzote v gozdnem gospodarstvu Slovenije«), u Slovenačkom Primorju (sastojina Počivalnik kod Postojne, koja je obuhvaćena istraživanjima ljubljanskog šumarskog Instituta) i sastojine u Istri, (koje su registrirane i u »Šumarskom listu« br. 12, 1946, u prikazu ing. Piškorića »četinjače u okolini Rovinja«). Sve ove sastojine pokazuju, da se i duglazija u svim ovim sastojinama pokazala kao vrsta dobrog prirasta. To je J. Urbas zabilježio u svom prikazu, to će se vidjeti i iz referata ljubljanskog Instituta, a to ćemo vidjeti i za sastojine u Rovinju. Samo usputno bilježim radi potpunosti, da je sastojina na Počivalniku u starosti od 52 godine imala masu od 480 m3ha. Jedan od zaključaka P. Fourchy-a jest, da je »zelena duglazija vrlo osjetljiva na edafske faktore, tako da se veliki prirast može postići samo na plodnim, svježim tlima, bogatim vodom«, a drugi da »zelenu duglaziju treba saditi rijetko« (citirano po dru Klepcu). Rovinjske sastojine potvrđuju drugi zaključak, a demantiraju prvi. Da stanište rovinjskih sastojina zelene duglazije nisu svježa tla, a da još manje obiluju vodom, razumljivo je tako reći, samo po sebi. Te se sastojine nalaze u neposrednoj blizini Rovinja (u današnjem rovinjskom parku) i na morskoj obali. Tlo pripada tipu crvenice (degradirane) na podlozi vapnenca, koji i u 50-godišnjoj sastojim mjestimice izbija, na površinu, te ima i stabala kojih korjenje »jaše« kamene blokove, kao što ga »jašu« smrče ili jele u Gorskom kotaru ili u drugim našim smrčevim i jelovim šumama. Ne može se reći, da svježinu tla tokom ljeta održavaju kiše, |