DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Prijem u službu u svojstvu honorarnog službenika ima se vršiti ugovorom u kome treba naročito regulirati: — koje -će poslove honorarni službenik vršiti. — koliko će honorarna služba trajati; — radno vrijeme — visina honorara. Ugovorom se mogu odrediti i dulji otkazni rokovi od onih koji su predviđeni u Uredbi o raspoređivanju službenika u vrste i o otkaznim rokovima (SI. 1. 38/52). Sam honorar se može određivati paušalno, u mjesečnom iznosu ili po satu,. Stalnom honorarnom službeniku t. j . službeniku koji nema uvjeta da se postavi za redovnog službenika, visina mjesečnog honorara određuje se prema poslovima i stvarnom radnom vremenu, ali najviše do iznosa koji bi takav službenik imao kao redova n službenik. Samo se visokim stručnjacima može odrediti i veći honorar, ali samo po odobrenju organa narodnog odbora nadležnog za budžet, odnosno državnog sekretara za poslove opće uprave i budžet, koji i inače daju suglasnost za visinu honorara. Na kraju bi napomenuli, da honorarne službenike prima u službu i rješava o visini honorara i otkazu službe starješina nadleštva odnosno ustanove. Dobrinčić Veljko NEKA PITANJA O IZOSTAJANJU SLUŽBENIKA IZ SLUŽBE, ODSUSTVU I PREMJEŠTAJU Prema propisima Zakona o državnim službenicima (ZoDS) službenik ima pravo samo na godišnji odmor dok na druga odsustva nema pravo. Međutim neposredni starješina mož e u opravdanom slučaju odobriti službeniku plaćeno odsustvo po privatnom poslu (čl. 59 ZoDS). Znači, da takav starješina, može ali ne mora da odobri zamoljeno odsustvo i -isključivo se njemu ostavlja da ocijeni opravdanost takvog zahtjeva. Ako ova odsustva ukupno, ne prelaze 7 dana u jednoj kalendar sko j godini, rie će se računati u godišnji odmor, a ako prelaze (8 dana i više) imaju se računati u godišnji odmor t. j . smatra se da je službenik time iskoristio dio svog godišnjeg odmora. Odsustvo preko 7 dana može odobriti jedino starješina nadležan za postavljenje, koji to svoje pravo može prenijeti na neposrednog starješinu službenika (načelnika, šefa) i može se odobriti jedino kao neplaćeno, u kom se slučaju po našem mišljenju ne bi trebalo računati u godišnji odmor budući da službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor. Neposredni dakle starješina ne bi mogao da službeniku odobri više puta u godini odsustvo, čiji bi zbroj iznosio preko 7 dana u godini, u koliko nije posebno na to ovlašten, što međutim kod Šumarija manje više ne će dolaziti u obzir. U iznimnim slučajevima može se službeniku odobriti i plaćeno odsustvo od preko 7 dana u godini, ali samo ako je u interesu službe, što ima da ocijeni starješina. > Službeniku se dakle može s vremena na vrijeme odobravati plaćena odsustva od na pr. 2—3 dana i čim bi ukupan zbroj dana prešao 7, imala bi se sva ta odsustva računati u godišnji odmor. Drugi slučaj jedne dosta raširene zablude je t. zv. spravo« službenika da zbog bolesti ne dođe na dužnost, a da to ne pravda liječničkom svjedodžbom, ako se radi o otsustvu do 3 dana. Prema propisima koji reguliraju ovu materiju (čl. 60 ZoDS) službenik koji je bolešću spriječen da dođe na dužnost, mora o tome obavijestiti svog neposredno g starješinu u roku od 24 sata. U koliko to ne učini izlaže se opasnosti da disciplinski odgovara, bez obzira na to, da li je stvarno obolio ili ne. Razumije se, da će starje šina uvijek odlučivati o pokretanju disciplinskog postupka od slučaja do slučaja, već Ako ovakav nedolazak u službu traje do 3 dana, nadležni starješina može sam provjeravati opravdanost nedolaska i to preko organa personalne službe, dakle ne mora tražiti liječničko uvjerenje. U koliko bi bolest odnosno izostajanje sa rada tra |