DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Prijem u službu u svojstvu honorarnog službenika ima se vršiti ugovorom u kome treba naročito regulirati: — koje -će poslove honorarni službenik vršiti. — koliko će honorarna služba trajati; — radno vrijeme — visina honorara. Ugovorom se mogu odrediti i dulji otkazni rokovi od onih koji su predviđeni u Uredbi o raspoređivanju službenika u vrste i o otkaznim rokovima (SI. 1. 38/52). Sam honorar se može određivati paušalno, u mjesečnom iznosu ili po satu,. Stalnom honorarnom službeniku t. j . službeniku koji nema uvjeta da se postavi za redovnog službenika, visina mjesečnog honorara određuje se prema poslovima i stvarnom radnom vremenu, ali najviše do iznosa koji bi takav službenik imao kao redova n službenik. Samo se visokim stručnjacima može odrediti i veći honorar, ali samo po odobrenju organa narodnog odbora nadležnog za budžet, odnosno državnog sekretara za poslove opće uprave i budžet, koji i inače daju suglasnost za visinu honorara. Na kraju bi napomenuli, da honorarne službenike prima u službu i rješava o visini honorara i otkazu službe starješina nadleštva odnosno ustanove. Dobrinčić Veljko NEKA PITANJA O IZOSTAJANJU SLUŽBENIKA IZ SLUŽBE, ODSUSTVU I PREMJEŠTAJU Prema propisima Zakona o državnim službenicima (ZoDS) službenik ima pravo samo na godišnji odmor dok na druga odsustva nema pravo. Međutim neposredni starješina mož e u opravdanom slučaju odobriti službeniku plaćeno odsustvo po privatnom poslu (čl. 59 ZoDS). Znači, da takav starješina, može ali ne mora da odobri zamoljeno odsustvo i -isključivo se njemu ostavlja da ocijeni opravdanost takvog zahtjeva. Ako ova odsustva ukupno, ne prelaze 7 dana u jednoj kalendar sko j godini, rie će se računati u godišnji odmor, a ako prelaze (8 dana i više) imaju se računati u godišnji odmor t. j . smatra se da je službenik time iskoristio dio svog godišnjeg odmora. Odsustvo preko 7 dana može odobriti jedino starješina nadležan za postavljenje, koji to svoje pravo može prenijeti na neposrednog starješinu službenika (načelnika, šefa) i može se odobriti jedino kao neplaćeno, u kom se slučaju po našem mišljenju ne bi trebalo računati u godišnji odmor budući da službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor. Neposredni dakle starješina ne bi mogao da službeniku odobri više puta u godini odsustvo, čiji bi zbroj iznosio preko 7 dana u godini, u koliko nije posebno na to ovlašten, što međutim kod Šumarija manje više ne će dolaziti u obzir. U iznimnim slučajevima može se službeniku odobriti i plaćeno odsustvo od preko 7 dana u godini, ali samo ako je u interesu službe, što ima da ocijeni starješina. > Službeniku se dakle može s vremena na vrijeme odobravati plaćena odsustva od na pr. 2—3 dana i čim bi ukupan zbroj dana prešao 7, imala bi se sva ta odsustva računati u godišnji odmor. Drugi slučaj jedne dosta raširene zablude je t. zv. spravo« službenika da zbog bolesti ne dođe na dužnost, a da to ne pravda liječničkom svjedodžbom, ako se radi o otsustvu do 3 dana. Prema propisima koji reguliraju ovu materiju (čl. 60 ZoDS) službenik koji je bolešću spriječen da dođe na dužnost, mora o tome obavijestiti svog neposredno g starješinu u roku od 24 sata. U koliko to ne učini izlaže se opasnosti da disciplinski odgovara, bez obzira na to, da li je stvarno obolio ili ne. Razumije se, da će starje šina uvijek odlučivati o pokretanju disciplinskog postupka od slučaja do slučaja, već Ako ovakav nedolazak u službu traje do 3 dana, nadležni starješina može sam provjeravati opravdanost nedolaska i to preko organa personalne službe, dakle ne mora tražiti liječničko uvjerenje. U koliko bi bolest odnosno izostajanje sa rada tra |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 48 <-- 48 --> PDF |
jalo duže od 3 dana starješina se ne smije zadovoljiti kontrolom nego mor a tražiti od službenika da pravda svoj nedolazak liječničkim uvjerenjem. Razumije se da to može biti samo liječnik nadležne ustanove Socijalnog osiguranja i starješina ne bi smio primiti bilo koje drugo uvjerenje kao dokaz opravdanosti izostanka. U praksi se dogodio slijedeći slučaj. Službenik je obavijestio starješinu da je bolestan, dobio je što više bolovanje (»c/c«) od strane nadležnog liječnika, a zatim je viđen gdje obavlja (honorarno) neki posao za jednu drugu ustanovu, odnosno poduzeće. Po našem mišljenju Šumarija je trebala postupiti na slijedeći način, s c-bzi: rom da je službenik dobio bolovanje od nadležnog liječnika, pa starješina više nije imao šta da provjerava. Šumarija bi trebala najprije ispitati može li možda postupak službenika podvesti pod propis čl. 65/a ili 65/c ZoDS t. j . nema li njegovo činjenje u sebi elemente disciplinske neurednosti ili prestupa (na pr. preduzimanje i vršenje radnje koja očigledno podriva u očima građana autoritet i dostojanstvo narodne vlasti, lakše ili teže povrede službene i radne dužnosti i tome si.), pa ga onda kazni.. Ovdje se najprije napominje, da se u ovom slučaju ne može službenika kazniti radi izostanka, budući je stvarno dobio bolovanje (u koliko se naravno ne radi o disciplinskom ili krivičnom djelu liječnika). Ali na službenika se odnosi propis čl. 86 Zakona o socijalnom osiguranju radnika i službenika i njihovih porodica koji kaže »da osiguranik ne stiče," odnosno gubi pravo na materijalno obezbjeđenje za vrijeme bolesti, odnosno bolovanja, ako je namerno sprečavao ozdravljenje odnosno uspostavljenje sposobnosti za rad«. Kako službenik, koji je na bolovanju, ne smije raditi, a u ovom slučaju je radio, to se ima smatrati, da je time namjerno sprečavao ozdravljenje, odnosno uspostavljenje sposobnosti za rad, pa gubi pravo na materijalno obezbjeđenje, jer se ne može zamisliti, da netko prima materijalno obezbjeđenje za slučaj bolesti, a u isto vrijeme radi i zarađuje na drugoj strani tako živi na račun društva. Što više u takvom slučaju Šumarija je bila dužna, da o tome, u slučaju potrebe, obavijesti i organe nadležnog zavoda za socijalno osiguranje. Na kraju bi napomenuli i slučaj premješt a ji a na novu dužnost. Prema propisu čl. 64 ZoDS u slučaju premještaja odnosno postavljenja na drugu dužnost, po službenoj potrebi ili molbi, službenik se mora razriješiti od dotadanje dužnosti najdalje u roku od 15 dana, a na novu se dužnost javiti u roku od 24 sata po razrješenju, ako je premještaj odnosno postavljenje u istom mjestu, a ako nije, najkasnije u roku od 3 dana po razrješenju, ne uračunavajući u ovaj rok vrijeme potrebno za putovanje. (Rok od 16 dana u opravdanim slučajevima na pr. kod predaje blagajne, inventara ili si., se može i produžiti, ali najviše do 30 dana i to po starješini, koji je donio rješenje o premještaju). Službenik, koji se u pomenutim rokovima ne bi javio na dužnost, počinio bi disciplinski prestup iz tč. 23 čl. 65/c ZoDS u koliko izostane dulje od 10 dana, te se tieba protiv njega odmah povesti disciplinski postupak, bez obzira, da li on naknadno ipak stupi na novu dužnost, u kom slučaju ne treba čekati na presudu disciplinskog suda nego službenika odmah uvesti u posao. U koliko se službenik uopće ne javi na dužnost i nakon poziva po donošenju disciplinske presude, treba ponovno povesti disciplinski postupak i zatražiti od suda da donese kaznu otpuštanja iz službe (u koliko, naravno, već ranija presuda, takvu kaznu nije sadržavala. U praksi Šumarije vrlo često griješe, jer u pomenutim slučajevima smatraju da je službenik sam raskinuo radni odnos i ne vode više nikakve brige o njemu što je samo omogućivalo takvim službenicima da svojevoljno napuste službu i odu u bilo koju drugu, zaobišavši sve propise o otkazu. Pomenuti rok od 10 dana po našem mišljenju ne bi trebao biti odlučan, da li će se izostanak smatrati disciplinskom neurednosti ili prestupom, već taj- rok treba dovesti u vezu sa svim ostalim okolnostima pod kojima se izvršio disciplinski prestup i onda suditi da li se to stvarno radi o prestupu ili o lakšoj povredi službene dužnosti, prema tome, da li se u konkretnom slučaju radi o službeniku kome je to prvi prestup ili o službeniku koji inače voli da izbjegava dužnosti. Dobrinčić Veljko |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 49 <-- 49 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI IZ ZAPISNIKA 2. REDOVNE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA ŠUMARSKOG DRUŠTVA, ODRŽANA 7. III. 1955. Ing. Supek komemorira umrlog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta dra Levakovića. Prisutni odbornici odaju mu počast minutom šutnje. Ing. Grohovac izlaže prijedlog Projektnog zavoda o savjetovanju šumara-građevinara u okviru Šumarskog društva. Zaključeno je, da se savjetovanje održi 21. III. 1955. Na prijedlog ing. Šerbetića odlučuje se poslati u Beograd predstavnika društva radi intervencije u predmetu ovlaštenja šumarskih inženjsera, da mogu projektirati i izvoditi građevinske radove u šumarstvu. Zatim se prelazi na dnevni red. Nakon čitanja zapisnika prošle sjednice, odbor je uzeo u razmatranje odvajanje Šumarskog fakulteta od Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Nakon duže diskusije zaključuje se, da se Šumarsko društvo angažira u pitanju odvajanja, te da se argumentirani prijedlog podnese Izvršnom vijeću, NR Hrvatske. U slijedećoj točki dnevnog reda određeni su članovi slijedećih komisija: 1. za privredu i tehničke propise: ing. Vjekoslav Cvitovec; 2. za kadrove i školstvo: dr. Androić, ing. Supek i ing. Šaver; S. za međunarodne veze: ing. Novaković Mladen; 4. za usklađivanje proizvodnje i potrošnje drveta: ing. Matija Butković. U podkomisije: 1. za platni sistem: ing.´Stjepan Lulić; 2. za metodologiju statistike i evidencije šum. privrede: ing. Mirko Špiranec. U komisiju za pripremanje savjetovanja o stručnim problemima i to: 1. o financijsko-ekonomskim pitanjima: ing. Zvonimir Potočić; 2. o brzorastućim vrstama drveća: ing. Ivan Podhorski; 3. o zaštiti šuma: ing. Ivo Spajić; 4. o obnovi i gajenju šuma: ing. Petar Dragišić. Savjetovanje će se održati za pitanja pod toč. 1. u Beogradu 1955., pod toČ. 2. u Novom Sadu 1955., pod toč. 3. u Ljubljani 1956. i pod toč. 4. u Zagrebu 1956. Zatim su predloženi slijedeći stručnjaci za ekskurziju u Francusku: ing. Vinko Lacković, ing. Krešo Vučetić, ing. Branko Milas, ing. Stjepan Lulić, ing. Ferdo Šulentić, ing. Jaroslav Huša, a za specijalizaciju u vještačkim pločama ing. Franjo Štajduhar. Iz zapisnika 3. redovne sjednice Upravnog odbora Šumarskog društva NRH od 12. IV. 1955. Glavna točka dnevnog reda bila je: »Savjetovanje o Kršu«, koje bi se imale održati tokom ove godine... Cilj savjetovanja, koje će imati savezni karakter, može se razabrati iz slijedećih referata, koji su predviđeni: 1. opći prikaz genese i sadašnjeg stanja Krša; 2. poljoprivreda na Kršu; 3. ribarstvo; 4. šumarstvo sa koreferatima (melioracije, bujičarstvo i ostali problemi); 5. industrija i rudarstvo; stanje i mogućnosti sa naročitim osvrtom primjene na strukturu stanovništva, radi indirektnog zaustavljanja procesa degradacije tla na Kršu; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 50 <-- 50 --> PDF |
6. elektroprivreda; moigućnosti korištenja vodnih snaga, te ekonomski značaj u vezi sa pošumljavanjem; 7. vodoprivreda; 8. saobraćaj; vodeni i kopneni; 9. turizam i ugostiteljstvo. Savjetovanje bi se trebalo održati van turističke sezone (oktobar, novembar). IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH Savez Šumarskih društava FNRJ u Beogradu primio je od Državnog sekretarijata za poslve narodne privrede FNRJ dopis slijedećeg sadržaja: »Uredbom o građevinskom projektovanju (SI. list FNRJ br. 12/12 i 6/54) predviđeno je čl. 1. st. 3. i čl. 2. st. 3., da za građevinske projekte odgovaraju i potpisuju ih ovlašteni projektanti, a da ovlašteni projektanti mogu biti diplomirani građevinski inženjeri, inženjeri arhitekti i tehničari građevinske ili arhitektonske struke, svaki za tehničku oblast za koju ima propisanu školsku spremu, s tim da ispunjava i druge uslove predviđene Pravilnikom o ovlaštenim projektantima za građevinsko projektovanje (SI. list FNRJ br. 41/54). Prema tom po odredbama ove Uredbe ne bi imali pravo projektovanja građevinskih objekata i radova inženjeri i tehničari ostalih struka. Međutim, obzirom da postoji u drugim strukama, naročito u šumarstvu, potreba za projektovanje građevinskih objekata i radova, koji su specifični i usko povezani za tu struku, a koje su dosada isključivo vršili inženjeri i tehničari tih struka — to smatramo, da do donošenja općeg zakona o projektovanju ne treba uskratiti pravo projektovanja objekata i radova u okviru šumskog građevinarstva šumarskim inženjerima i tahničarima. Time se podrazumijevaju objekti i radovi, koji imaju izraziti karakter šumskog građevinarstva, kao na pr. šumske saobraćajnice i šumska transportna sredstva, objekti za uređenje bujica i zaštitu zemljišta od erozije, objekti i radovi na melioraciji šumskih zemljišta, ekonomske zgrade (trušnice, štale, bacila i si.), ostale zgrade specifično šumskih i lovnih objekata (osmatracnice protiv požara, visoke čeke, volijere za umjetno uzgajanje divljači, pojilišta, hranilišta i si.) i izuzetno lugarnice. Na osnovu iznijetog Pravilnika o ovlaštenim projektantima ne treba primjenjivati na projektovanja objekata u šumarstvu. Isto tako odredbe Pravilnika o odgovornim rukovodiocima radova (SI. list FNRJ br. 15/55) ne odnose se na izvođenje izrazito šumskih građevinskih objekata. Ovo s obzirom iz istih razloga kao što je navedeni za projektovanje objekata u šumarstvu. Naglašava se, da je ovo potrebno u interesu normalnog odvijanja poslovanja šumske privrede, jer bi u suprotnom izazvalo paralizovanje cjelokupnog rada na projektovanju i izvođenju šumskih građevinskih radova. Potrebno je o ovom tumačenju obavjestiti organe građevinske inspekcije i komisije za reviziju glavnih projekata. Smrt fašizmu — Sloboda narodu! Državni sekretar: Uroš Vidovec, s. r. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 51 <-- 51 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Prof. dr. ing. žarko Miletić: UREĐIVANJE ŠUMA, I. knjiga, Beograd 1954., izdanje Naučna knjiga, str, 293 sa 114 slika. Uređivanje šuma obuhvaća važnu oblast u šumarskoj nauci i praksi. Ne može biti valjanog šumskog gospodarstva bez dobrog uređivanja šuma. Međutim i pored te važnosti, koje ima uređivanje šuma za šumsko gospodarstvo kao i činjenica, da u našoj zemlji postoji pet šumarskih fakulteta mi nemamo udžbenika iz uređivanja šuma, koji bi odgovarao potrebama današnje naše univerzitetske nastave i potrebama prakse. (Udžbenici prof. Nenadića i Šenšina su rasprodani. No oni su danas već zastarjeli obzirom na razvitak šumarske nauke i našu izgradnju socijalizma.) Zbog toga napisao je prof. dr. Ž. Miletić udžbenik iz uređivanja šuma. Materiju uređivanja šuma razdijelio je na dvije knjige radi njenog velikog opsega. Prva knjiga, koju prikazujemo, sadrži osnove uređivanja šuma. Pri izlaganju građe ove knjige pisac donosi o svim problemima najnovija shvaćanja, istraživanja i rezultate nauke o uređivanju šuma. Valja istaći, da autor obrađuje materiju uređivanja šuma sa stajališta socijalističkog društvenog poredka, odnosno izgradnje socijalizma i njegove ekonomike. Knjiga je razdijeljena u pet glava, U uvodu izlaže pisac karakteristike šumske privrede u vezi s uređivanjem šuma kao i zadatke uređivanja šuma u socijalizmu, odnosno izgradnji socijalizma. Ukratko je prikazana evolucija zadataka i metoda uređivanja šuma u toku vremena* Glava prva sadrži prikaz sastojine kao osnovice uređivanja šuma. Potanko su prikazani elementi njene strukture i to kako za sastojine visoke pravilne šume, tako i za prebornu sastojinu. U drugoj glavi obrađeno je vrijeme kao osnov uređivanja šuma. Autor razmatra čitav niz elemenata od kojih zavisi Uređivanje šuma u vremenu. Kod visoke pravilne šume izlaže pojam sječive zrelosti i ophodnje. Obrađuje problematiku ekonomske i biološke zrelosti te ophodnje, njenih sastavnik dijelova i grupisanje sastojina u dobne razrede. Kod preborne šume razmotreno je pitanje vremena prijelaza i ophodnjice, a u vezi s time i uraštanje stabala u glavnu sastojinu. Na kraju tog poglavlja obrađena je potanko problematika trajnog šumskog gospodarstva. Glava treća sadrži prikaz normalnog stanja trajnog šumskog gospodarstva. U toj glavi donosi pisac suštinu i uslove normalnog stanja. Normalno stanje promatra kao pretpostavku i korisnu shemu trajnog šumskog gospodarenja. Za visoku pravilnu šumu gole i oplodne sječe, izdanačku i srednju šumu prikazano je: normalno i stvarno sječivo doba- normalni prirast, normalni broj i razmjer dobnih razreda, normalan raspored dobnih razreda u prostoru, normalna drvna zaliha i njena struktura po dobnim i debljinskim razredima. Za prebornu šumu su prikazana ukratko spekulativna shvatanja normalnog stanja preborne sastojine, zatim realne normale prije sječe, i to: normale zasnovane na pokrovu kruna, broju stabala, temeljnicama, masi, slobodne ili induktivne i deduktivne normale te kombinovane i teorijske normale. Osim normala prije sječe izložene su i normale poslije sječe te mješovita normalna preborna sastojina. U tom poglavlju prikazana je nadalje uravnotežena drvna zaliha jednog prebornog niza sastojina, zatim intenzitet prebiranja te stvarna šuma i njeno prevođenje k normalnom stanju, U četvrtoj glavi obrađuje pisac šumske prinose prema porijeklu u odnosu na uređajni elaborat, a s obzirom na trajnu proizvodnu snagu šume. U vezi s time prikazani su predhvati na planskom prinosu i vanredni prinos (prihod). Autor ukazuje na posljedice produženih sječa, koje osjetno premašuju trajnu proizvodnu sposobnost šuma. Na kraju poglavlja obrađene su rezerve u šumskom gospodarstvu i sporedna šumska korišćenja. U petoj glavi prikazan je prostor kao osnov uređivanja šuma. Pisac izlaže administrativno- operativnu i privrednu podjelu šuma. Donosi opća načela i elemente pri » 269 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vredne podjele šuma na: šumsko-privredne oblasti i područja, gospodarske jedinice, gravitaciona područja, slivove i odjele. Nadalje donosi podjelu šuma, koja proizlazi iz izvršenih sječa. Iz ovog se kratkog prikaza vidi, da je pisac minuciozno obradio materiju prve knjige. Za razliku od dosada izdanih udžbenika iz uređivanja šuma kod nas i u inozemstvu, u ovoj je knjizi posvećena naročita pažnja uređivanju preborne šume, primjene fitocenologije u uređivanju šuma, sječivoj zrelosti i ophodnji i t. d. Valja istaknuti, da je udžbenik pisan lijepim i jasnim stilom. Ilustriran je s velikom množinom slika i primjera, što će biti od značajne koristi pri studiranju uređivanja šuma. Ovom je knjigom u znatnom dijelu ispunjena praznina, koja se osjećala u univerzitetskoj nastavi kao i u praksi uređivanja šuma. M. P1 a v š i ć OBNOVA šUMAjJJ NR MAKEDONIJI U Geografskom glasniku, kojeg izdaje Geografsko društvo Hrvatske, u svesci 14/15 za 1953 godinu, objavljena je na stranici 201, kratka bilješka pod naslovom »Obnova šuma u Makedoniji«. Autor geograf Trifunovski tu ističe, da Republika »Makedonija spada u one zemlje Blakanskog poluotoka, koje su bile dobro naseljene još u staro doba«, pa kroz to ona je vremenom znatno osiromašila sa šumama. Šume su se mnogo sjekle za neposredne potrebe i krčile za njive, livade i pašnjake, te zatirale zbog razvijenog stočarstva »naročito gajenjem koza«. Također su šume znatno sječene prilikom tuđih vladavina i za vrijeme ratova. Uništavanje šuma imalo je odraza i na geografske osobine predjela. Uslijed nastalih bujica i njihovih nanosa, stvarali su se, a stvaraju se još i danas, veliki poremećaji u plodnim poljima. Vodostaj rijeka je danas u stalnom kolebanju. Od 1946. god. radi se u NR Makedoniji mnogo na pošumljavanju i to planski. Autor navodi, da se to vrši »sađenjem mladih biljki, koje se dobivaju gajenjem u rasadnicima«, te navodi vrste, koje se u tu svrhu upotrebljavaju. Pošumljavanje nailazi na teškoće, a »to su ljetne suše stjenovito zemljište i česte litice«. »Drugi način obnove šume je melioracija zakržljalog žbunja«. Vrše se melioracije šikara na više hiljada hektara zemljišta. Za obnovu šuma veliko značenje ima i zakonodavstvo, a posebno zabrana držanja koza i druge mjere. Plan predviđa temeljitu obnovu šuma u Makedoniji, a time će se znatno poboljšati i ekonomske prilike tamošnjeg stanovništva. To bi bio kratak sadržaj ove, i same po sebi, kratke bilješke. Vrijedno je, međutim, ovdje istaknuti, a za nas je od velikog značaja, što se iz pera nešumara, pojavljuju u našim (nešumarskim) časopisima kratki prikazi o problemima sa kojima se hvataju u koštac naši drugovi u pojedinim krajevima. Time je katkada mnogo više učinjeno na programu popularizacije i propagande naših Šumarskih pitanja, nego možda sa kakvim drugim opsežnim člankom ili raspravom i našoj stručnoj1 štampi1! Dr. Ing. P. F. 270 i |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 53 <-- 53 --> PDF |
DOMAĆI STRUČNI LISTOVI ŠUMARSTVO — Beograd. Br. 11-12 1954. lug. Lj. Marko vid: 0 prioritetu, izboru vrsta i gustim sađenja u veštačkom pošumljavanju. — Ing. M. Dudić : Povećanje prinosa borove smole pomoću smese klorovodične kiseline i kakijum-klorida. — Ing. D. Peno : Neki podaci o sastojinama ariša i belog bora podignutim veštačkim putem u Jelovoj Gori. — Ing. G. Milić : O rentabilnosti korišćenja stoke za vuču u traiisportu drveta. ;— Ing. A. Tucović : Prilog poznavanju crnih topola u Beogradu i okolici. — Ing. I. Soljanik : O nekim sezonskim merama za poboljšanje proizvodnje šumskih sadnica. — Ing. R. Ivkov : Povodom konferencije o problemu istraživanja mera za povećanje prirasta šumskog drveća i sastojina. — Ing. B. J ovanović i ing. E. 11 i ć-V u k i č e v i ć: 0 fitocenološkim istraživanjima u području Trgoviškog Timoka. Br. 1-2 1955. Prof. A. Obuljen : Klimatološka reonizacija i problemi našeg šumarstva. — Ing. M. G a j i ć: O šumskim fitocenozama planine Kotlenika. — Ing. A. Karahasanović : Anatomski sastav drveta i proizvodnja ploča vlaknatica. — Ing. D. Veličković: Snegolomi u šumama na Goču. — Ing. J. Jeftić: Uticaj zabrane paše na prirodnu obnovu šuma na području Tare. — Ing. M. Dudić : Selekcija jako smolovitih borovih stabala. — Ing. N. Prokopljević : Privredni sistem ili sistem planiranja u šumarstvu. — Ing. I. Soljanik : 0 biološkim merama borbe protiv erozije u Trgoviškom Timoku (odgovor). NARODNI ŠUMAR — Sarajevo: Br. 11-12 1954. Dr. Karl Mazek-Fiala : Moderno i uzgojno iskorištavanje smole u Jugoslaviji. — Prof. Vojin Gligić : Iz svjetlosne fiziologije drveća. Br. 1 1955. Prof. V. Gligić : O zimskoj transpiraciji. — Ing. N. E i ć: Potreba i važnost detaljnog premeravanja oborenih stabala. — Ing. P. Zarić : Ratna šteta počinjena šumarstvu i drvnoj industriji NR BiH u toku rata (1941—1945). — Dr. P. Fukarek: Jedna jednostavna i jeftina klijalica. — Ing. Lj. V 1 a i s a v 1 j e vi ć: Realni izgledi za zamjenu drvenih pragova. — Ing. K. Fitze : Iz života potkornjaka naših četinara. ŠUMARSKI PREGLED — Skoplje: Br. 5 1954. Ljupčo Arsov : Govor na II. kongresu šumarskih društava FNRJ. — P. Buvarel : Primjena genetskih načela za poboljšanje šumskog drveća. — Dr. Branislav Pejovski : Neki problemi ogrevnog drva. — Ing. Miloš Galevski : Borba serozijom u sjev. francuskoj Africi. Br. 6, 1954. Ing. Slavko Džekov : O klijavosti topolova sjemena i proizvodnja njegovih izdanaka. — Prof. ing. Branko Kraljić : Bonitet i kapacitet u lovstvu i njihovo utvrđivanje. —.Ing. Jovan Stevčevski : Pedološka karakteristika šumskog rasadnika »Mavrovica« kod Sv. Nikole. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana. Br. 9-10 1954. Ing. Vladislav Beltram Šumarska problematika slovenačkog krasa. — Gospodarenje na krasu. — Za bolji i uspješniji rad na pošumljavanju. — Pošumljavanje u prugama. — Lipica, uzor za melioraciju pašnjaka. — Ing. Miloš Obrado vi ić: Prednosti ranog jesenjeg pošum- Ijavanja. — Dr. Maks Wraber : Sunce i sjena na slovenačkom krasu. Šumarska studijska ekskurzija po slovenačkom krasu u Istri. — Opća ekološka i vegetacijska značajka slovenačkog krasa. — Glavne biljne asocijacije slovenačkog krasa s naročitim obzirom na šumsko-gospodarske odnose i melioracione mogućnosti. — Ing. P. Ziani : O tehnici pošumljavanja krasa. — Izbor vrsti za melioraciju degradiranih kraških površina. Br. 1-2, 1955. Ing. Martin Čokl : O kontroli gospodarenja u jednodobnim sastojinama. — Ing. Janez Je r man : O praktičnoj nastavi šumarskih tehničara. — Ing. Ilija Lončar: O proredama. 271 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 54 <-- 54 --> PDF |
LES — Ljubljana. Br. 8, 1954. Ing. V. Rebolj i ing. Z. Turk: Šumsko i drvno industrijsko gospodarenje u Jugoslaviji. (Osvrt na savjetovanje u Ohridu). — Ing. Oskar Jug : Sirovine za izradu ploča iverica kod nas. — Ing. arh. Niko Kralj : Drvo i njegovo estetsko izražavanje. Broj 9-10 1954. Rajko Lukman : Šumsko i drvno-industrijsko gospodarenje Jugoslavije — Finalna proizvodnja. — Tune Petkovšek : Začarani krug (autor traži odgovor na pitanje: kojom se vrstom finalnih proizvoda valja da bavi naša drvna industrija i u kom opsegu. Ovo načeto pitanje važno je za čitavu našu drvnoprerađivačku industriju) — Ing. arh. Marjan Rupar : Razgovor o našoj kulturi stanova i pokućstva. (Donosi primjere kako se može razmjerno jeftino urediti i najkromniji stan — i u potkrovlju. Obara se na imitacije stranih tvornica pokućstva, koje su nam bile nametnule svoj nakaradni ukus, a sve za skupe novce.) — Janoš Kiš: 0 tekućoj proizvodnji. — Jože Ajdić i Petar Skušek: Utisci iz prakse u švedskoj,. Broj 1 — 1955. Tine Ravnikar : Problemi naše industrije pokućstva. — Ing. Jože Lenić : Da li je lesonitna ploča upotrebljiva za vanjske obloge. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb. Broj 11-12 — 1954. Ing. Josip Žužek : Uzdržavanje i upotreba šumskih pila. — Ing. Franjo Štajduha r i Veljko A u f e rber : Proizvodnja ploča vlaknatica. — Ing. Dragan Tomić : Oplemenjena trska (Arundo donax) — sirovina za celulozu. Broj 1-2 — 1955. Ing. Stjepan Frančišković : Šumska proizvodnja u svijetu. — Ante Gabričević : Bukovo celulozno drvo — važan proizvodnji artikal. — Strojarstvo u drvnoj industriji. — Ing. Dragutin R a d i m i r: Šumarstvo i drvna industrija Italije. — Vijesti iz zemlje i svijeta. Broj 3 — 1955. Ing. Stjepan Š u r i ć: Naše drvo na domaćem i inozemno» tržištu. Đ. K. STRANA STRUČNA ŠTAMPA Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen. Br. 1 — 1955. Ed. Rieben : >ŠUMAR I PROBLEM PLANINSKE PAŠE«. Još danas na oko 40.000 ha šumske površine Švicarske pase marva, a taj Servitut prouzrokuje postepenu degradaciju sastojina. U Juri i Predalpama na štetu prirodnih staništa bukve i jele javlja se smrča sa poznatim štetnim posljedicama. Zadatak je šumara da tu pašnjačku površinu smanji , ali kod predlaganja projekta treba da predloži istovremeno i mjer e kompenzacij e za oduzetu površinu. Na otvorenim dijelovima valja izgraditi puteve, da se brojnim »kravljim putanjicama« ne pomaže eroziji tla, provesti navodnjavanje ili odvodnjavanje, pobiranje kamenja i si. Važna je mjera i čišćenje od korova i grmlja, koje uvelike zastire i obestravljuje tlo. Djelotvorni su osobito neki hormoni, neopasni za marvu, razmjerno jeftini (na pr. »Stanormone debroussaillamt«). Predlaže da se čitava pašnjačka površina ogradama izdijeli na manje odsjeke, u kojima bi se stoka zadržavala tek tri do četiri dana sa turnusom (pregonom) od tri do četiri nedjelje, ali prije nego marva napusti jedan odsjek, treba ako je moguće travu pokositi, jer su ostale samo manje vrijedne vrste, koje će ipak pokošene bolje prijati marvi. Inače se događa, da baš takve bezvrijedne trave postepeno prekriju čitaT pašnjak. Vapnenastim suvatima Jure, po njegovom iskustvu, treba svake treće godine dodati 500—600 kg Tomasova brašna po hektaru i 200 kg kalijeve soli. Kisela tla đubre se mljevenim vapnom. 272 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Da bi se flora tako primitivnog pašnjaka temeljito smijenila i poboljšala, ustupila mjesto leguminozama i hranjivim biljkama, potrebno je koncetrirano đubrivo. Posipanje fosfornim i kalijskim gnojem valja se obaviti istovremeno, jer je kalij sam bezuspješan. Ing. W. Baltensweider: »NALAZIŠTA I PRIVREDNO ZNAČENJE CRNE JOHE U OKOLICI ZÜRICHA«. Ova radnja autora potječe još iz 1951. god., kad se je spoznala i naglasila uzgojna važnost sporednih vrsta drveća. Obrađeno je samo privredno značenje crne johe (Alnus glutinosa), koja je doduše u optimumu na Baltiku i Istočnoj Prusiji, ali se proteže i pored svih srednjoevropskih rijeka. U nizinskim šumama Badena sa 60 god. ophodnjom daje 75% tehničkog drva, pa je s pravom zovu »crnogoricom« među listačama. Lakše se bojadiše od svakog drugog drva, pa služi za imitaciju plemenitih vrsta, tekstilnih kalema (špula), okvira za slike i u industriji harmonika. U šumskom okružju Solothurn općine su zavele gospodarenje crnom johom, jer je za njihove uslove uzgajanje hrasta preskupo i suviše dugoročno. U vezi s projektom izmjena vrsti drveća, treba i crnoj johi dati svoje mjesto. Strah od toga, da se ne bi našla proda za nju, tim će biti manje osnovan, što budu veće količine redovno dolazile na tržište. Prof. dr. Josef Kisser — Beč: »AUSTRIJSKI INSTITUT ZA DRVNA ISTRAŽIVANJA« Autor je naučni rukovodilac instituta, koji je počeo radom koncem 1953. Kod planiranja sudjelovao je i Mr. Hunt (šef instituta u Medisonu USA) kao ekspert PAO. Zadatak obuhvaća: obradu: zaštitu, preradu i oplemenjivanje drveta, t. j . sve od vremena kako ovo napusti šumu, pa dok dospije u ruke konzumenta. Institut ima preko 100 prostorija sa 7 odjeljenja: mikroskopija i istraživanje strukture drveta; zaštita i štetočine; drvna kemija i kemijska tehnologija; celuloza i papir; fizička svojstva drveta i ispitivanje čvrstoće; mehanička tehnologija (prerada i oplemenjivanje, vlaknatice i šper-ploče, finalna prerada); tehnika drvnih gradnja. Već na izmaku prošlog vijeka uočila se nemogućnost da pojedinac vodi sam istraživačke radove, nego da je za to potrebno više stručnjaka, koji se nadopunjuju. Ta ideja integracije istraživačkih radova došla je do izražaja i u ovom institutu. Ona traži nesebično svrstavanje u jedan »teamwork«: i poštenu želju, da se služi općem velikom cilju u interesu zajednice. Preduvjeti su: svladavanje metoda i naučnih disciplina. Drvno-prerađivačka privreda treba da institutu postavlja probleme za rješavanje. Pojedina poduzeća sklapaju ugovore s institutom o rješenju onih pitanja, koja su im važna. Rezultati ostaju u tajnosti, da bi se zaštitio interes izdavaoca naloga. Time mogu i ona poduzeća, koja nemaju svojih laboratorija, a imaju ideje, da ih ipak praktički ispitaju i ostvare. Stručna kartoteka ima više od 50 hiljada natuknica svega što je u literaturi objavljeno i to poredano s raznih gledišta, tako da se i interesenti mogu pretplatiti na sve ono što ih zanima i biti redovno obavještavani o najnovijem stanju u svojoj s\ruci. Time se potkrepljuje činjenica, da je »današnja nauka — sutrašnja praksa«. Institut je sagrađen na ruševinama II. svjetskog rata, gdje je vladao duh sile; danas se razvija na tom mjestu sila duha, ne za razaranje, nog-o za bolji život ljudi. Emi l Vesterine n — Helsinki: »ŠESTO DRŽAVNO TAKMIČENJE ZA PRVENSTVO DRVOSJEČA U FINSKOJ«. Za vrijeme glavne sječne sezone u Finskoj radi na sječi i izradi drva do 200 hiljada ljudi, a izrade 35—40 milijuna kub. metara. Kod srednje zarade od 300 Fmk/m3 iznosi ukupno godišnja zarada drvosječa 10 do 12 milijardi Fmk. Da bi se podsticala volja za radom i povisio njegov koristan učin, narod zainteresirao za radove u šumi, priređuju se u Finskoj redovna takmičenja. Ova šesta utakmica održana je 2. do 6. novembra 1954. na kojoj je bilo 15.000 gledalaca i 70 narodnih poslanika. Svrha je utakmice, da se između 24 probrana konkurenta-takmičara u četverodnevnom radu (izrada smrčeva i borova drva za papir i brezova |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ogreva) odluči o najboljem radniku. Najmlađem je takmičara 26 godina, a najsta rijem 48. Oruđe se sastojalo samo iz sjekire, pile i makije. Pobjednik je bio 29-go dišnji radnik, koji je u 19l/2 sati porušio i potpuno izradio 32,5 m3 (više od 1 m3 na sat). Kako je prosječno ostvarenje u 8-satnom radnom danu 24/a do 3m3, ovo takmi čenje pokazuje, da se boljim alatom i organizacijom rada može više postići. {Yo bjednik veli, da može pod normalnim uslovima izraditi dnevno 5—7 m3). Zato autor predlaže, da se osnuju stručne škole za šumske radnike u kojima bi se obrazovali kvalifikovani radnici, istraživale racionalne metode rada i prona lazilo najpodesnije alate. »Podaci najnovije taksacije u Finskoj«. Finska je poznata kao najšumovitija zemlja Evrope. Zaključenjem mira 1944. morala je odstupiti šume u Kareliji sa drv nom zalihom od 130 mil. m3, pa je cio drvni fond pao na 887 mil. m3. Međutim, kako se iz najnovijih podataka taksacije vidi, već su gotovo 2/3 gubitaka na drvnoj zalihi i prirastu kompenzirane, a od tog je vremena porasla i površina za 100.000 ha, tako, da danas iznosi 11,7 mil. ha. Obavljenom taksacijom 1951.—1953. dobiveni su ovi podaci: Ukupna drvna zaliha 977 mil. m3 po ha 84 m3 Godišnji prirast 35 mil. m3 Drvna masa po vrstama drveća: Bor 41% Smrča 40% Breza 19% s Đ. K. Revue farestiere fancaise; l´Ecole Nationale des Eaux et Forets, Nancy. No. 1, siječanj 1955. Rolle y (J.): Nouveaux types d´ouvrages de retenue et de freinage experimentes en Suisse contre les avalanches. (Pokusi sa novim tipovima gradnja za zadržavanje i sprečavanje lavina u Švicarskoj) — str. 1—8, slika 8. Prikaz mjera koje su poduzeli švicarski šumari u cilju spriječavanja pustošenja od lavina. Obrambeni objekti su izgrađeni prema koncepcijama tehničara Federalnog instituta za snijeg, kojega vodi Dr. M. Quervain. Garave l (L): Comportement glaciaire et fluctuations climatiques (Ledenjaci i klimatska kolebanja), str. 9—26, tab. 3, si. 2, graf. 14. Prvi dio: Ledenjaci su za šumara od važnosti kao mjerilo karaktera klime. Da bi se ovaj odnos numerički prikazao potrebno je ustanoviti vruću i hladnu sezonu t. j . doba akumulacije snijega i njegove ablacije. Odavde se odredi »bilans« glečera na kraju jednog ciklusa godina. Na temelju tih istraživanja ustanovilo se da su igod. 1951. i 1953. deficitarne g-odine u odnosu na srednjak, što je u vezi sa modifikacijom lokalne klime. U drugom dijelu autor je predložio formulu koja se bazira na odnosu vlage i temperature a koja bi omogućila da se ustanovi je li bilans glečera pozitivan (je li povećao volumen) ili negativan. Jacquio t (CL): Importance des recherches de Physiologie en matiere forestiere (Važnost fizioloških istraživanja u šumarstvu), str. 27—29. Šumarska nauka trebala bi se više baviti fiziologijom pojedinih drveća. Rezutati dobiveni na zeljastom bilju ne mogu se primjeniti na drveće, ono što u tom pogledu vrijedi za lišćare ne vrijedi za četinjare i t. d. Riješenje mnogih praktičnih problema bazirati će se na istraživanjima iz domene fiziologije drveća. Pa r au t (E.): Reserve affouagöre et serie finaneiere str. 30—35. Autor razmatra problem komunalnih šuma u Francuskoj, pa se naročito osvrće kako riješiti taj problem s obzirom na pravo stanovništva na sječu ogrjeva u tim šumama. Ta se |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 57 <-- 57 --> PDF |
sjeća treba ograničiti na što manju površinu, a ostali dio treba privesti racionalnom gospodarenju. Schaeffe r (A.): Route ou Piste (Put ili staza) str. 36-38. Autor izlaže prednosti -i način izgradnje šumskih cesta širine 2,5—3 m, kojima mogu ići traktori u odnosu na izgradnju modernih cesta, u slučajevima, kada nismo potpuno sigurni u rentafoilitet ovih posljednjih. Sal lena ve (H.): Le reboisement de la zone littarale d´une foret de dunes (Pošuml javan je obalne zone u jednoj šumi na dinama) str. 39-48, slika 6. Autor je iznio poteškoće oko pošumljavanja praznina nastalih u kulturama primorskog bora za vrijeme rata. Pošumljavanje borovim biljkama i čempresom ostalo je bez uspjeha. Zato je primjenjena metoda ograda (palissades) i živih živica biljke Adriplex halimus L. Iz ovih barijera uspjelo je pošumljavanje borova. No. 2, veljača 1955. Chapni s (J.): Le mahogany et l´amelioration de la foret martiniquaise (Mahagonij i melioracija šuma na Martinici) str. 85-94, slika 4, graf. 4. Silvy-Leligois : Etude forestiere d´une commune lorraine: Viterne (Meurthe Moselle), (Šumarski studij jedne općine u Loreni: Viterne), str. 93-104, si. 4. Vene t (J.): Une commune forestiere bien vivante: Liffol-le-grand (Jedna dobro stojeća šumarska općina: Liffol-le grand), str. 103-107. Levo y (R.): La prevision du volume des coupes dans les futares jardinees (Predviđanje sječive mase u prebornim šumama), str. 108—144, graf. 2. Autor iznaša koncepcije o procjeni sječive mase u prebornim šumama jele. Dosadašnji postupak, propisan 1883. god., imao je posljedicu, da je ostvarena masa bila različita od predviđene i pojavljivao se nesklad između osnove i njene primjene. Autor predlaže metodu prema kojoj se računa predviđena sječiva masa u svakoj parceli, polazeći od konkretnih rezultata dobivenih na jednoj proučenoj površini. Pri tome se uzimlje u obzir zdravstveno stanje, mogućnost regeneracije i t. d. Rous sei (L.): Materiel et production (Masa i produkcija), str. 121-129, graf. 4, fot. 1. Vine y (R.): Multiplicity des facteurs de productione (Mnogobrojnost produkcionih faktora), str. 130-137, fot. 2. No. 3. Mars 1955. Dugela y (A.): Le fait vegetal de la foret mediterranćenne (Vegetacijsko stanje mediteranske šume), str. 169-175, fot. 2. Autor zaključuje, da u mediteran skim šumama, izgorena šuma »može i mora ostati šuma«, kada ljudska intervencija ne poremeti tok prirodnih faktora. Pi a gna t (F.): De l´emploi des feuillus dans les boisment et reboisements en essences melangles (Upotreba lišćara kod ponovnog pošumljavanja mješovitim vrsta ma), str. 176-178. Wiedman n (M.): Un exemple de formation de laves torrentielles (Primjer stvaranja bujičine lave), str. 179-187, skica 1, fot. 4. Migne t (J. M.): Boisement et regeneration de forets reliques en zone tropi cale humide (Pošumljavanje i regeneracija reliktnih šuma u humidnoj tropskoj zoni); 179-200 fotogr. 2. Lemp s (.F): Economies realisables au chapitre de l´entretien des lignes dans les forets feuillus (Ostvariva ekonomija u pitanju uzdržavanja prosjeka u šumama lišćara) 201-207, skica 4, fotogr. 2. Pard e (J.): Le mouvement forestier ä l´etranger. Un dendrometre pratique et efficace: Le dendrometre Blume-Leiss. (Šumarski napredak u inostranstvu). Jedan praktični i efikasni dendrometar: Dendrometar Blume Leiss, str. 206-210, fotogr. 2, skica 1. Du val (M.): Recherche sur les origines des institution forestieres en Bre tagne (Istraživanje o postanku šumarskih institucija u Bretanji), s´tr. 211-216. Vazeille s (M.): Contribution ä l´histoire de la foret sur le plateau de Mil levaches (Prilog povjesti šume na platou Millevaches), str. 217-220, si. 1. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 58 <-- 58 --> PDF |
X No. 4. April 1955. Guinie r (PL): La science forestiere et la xylologie an Vffle Congres inter nationnal de Botaniüue (Šumarska nauka i ksilologija na 8 internacionalnom kon gresu botanike), str. 250-257. " Griva z (G.): Les vantes de coupe de bois de l´exercice 1954 dans les forets soumises au Regime forestier (Prodaja sječina po planu za 1954 g. u šumama koje su podvrgnute šumarskom upravljanju), 269-290, tabela 2. Pourte t (J.) et Tu r pi n (P.): Quelques enseignements de l´Arboretum des Barres (Neke šumarske pouke iz Arboretuma u Barres-u), str. 291-303. N o. 5. Ma i 1955 — Specijalni broj posvećen zaštiti prirode. Bresso n (G.): La reserve zoologique et Botanique de Camargue (Zoološki i botanički rezervat Camargu-a), str. 339-346, fot. 7, karta 1. Oudi n (A.): Conservation des sol (Čuvanje zemljišta), 347-350. Toussain t (E.): Massif boisee de pares et de promenades (Zašumljeni ma sivi parkova i šetališta), str. 351-363. fotogr. 8. Vidro n (F.): L´amenagement des zones forestieres pour la conservation des animeaux sauvages (Gospodarenje šumskih zona u svrhu očuvanja divljači) 371-382, fotogr. 4. Lachanase e (E..): Laserie artistique de la »Glaciere« (artistički odjel »Glaciere«). Dug e la y (A.): La reserve du Mercantour (Reservat Mercantour-a), strana 386-400, Got. 1, karta 1. Prioto n (J.): Pratique de la protection de la nature en Languedoc (Praksa zaštite prirode Languedoc-a), str. 401-408, fotogr. 6. Duplaque t (L.): Les reserves de N´Dele (Oubangui-Chari) Reservat N´Dele-a, str. 409-411, karta 1. Vi vi er (P.): La protection des Eaux continentales (Zaštita kontinentalnih voda), str. 412-320. Herv e (P.): La protection de la nature le cas des microbiocćnoses (Zaštita prirode, slučaj mikrobiocenoze), str. 421-429, fot. 2, slika 1. Jol y (R.): L´evolution des populations d´insectes et la protections des forets (Razvoj populacija insekata i zaštita šuma), str. 430-435. Dr. M. Androić L´ITALIA FORESTALE E MONTANA. Firenze 1954. Izdaju profesori šumarstva na Univerzitetu u Firenzi. Izlazi dvomjesečno. God. pretplata 4.000.— L. Broj 1. — Tofan i Mario: ´ »Stanje i razvoj studija šumarske ekonomike u Italiji«. Nakon kratkog pregleda razvitka studija šumarske ekonomike u Italiji i u drugim zemljama, daju se perspektive daljnih mogućnosti njezina razvoja. — P. Francardi : Uređenje voda planina Pijemonta i njegov ekonomsko socijalni odraz na okolinu«. — V. Bellucci: »Šumarska ekonomija u Toscani«. — G. San dri: »Tla na stari dunama delte rijeke Pada«. — G. Patrone : Prihodne tablice jednodobnih bukovih sastojina u Molisi«. Izneseni su podaci o eksperimentalnim ispitivanjima, koja su imala svrhu da izrade prihodne tablice za bukvu uzraslu u jednodobnoj sastojini šuma u Montagnoli (prov. Campobasso). Iz podataka je vidljivo, da prosječni prirast mase kulminira u 60—70 god. Broj 2. — čitav ovaj broj je posvećen radu kongresa, koji se održao u Firenzi od 14. do 18. marta 1954. godine, a u cilju melioracije i zaštite talijanskih šuma. Na kongresu je izneseno nekoliko referata, od kojih se spominju najvažniji: Mediteranske šume (sastojine plutnjaka, alepskog bora, pinjola i primorskog bora). Apeninske šume (sastojine hrasta, kestena, crnog bora, jele i bukve). Alpske šume (jelove sastojine tridentske Venecije, Lombardije i istočnih Alpa, sastojine ariša i običnog bora). Topole doline Pada. Zaštita šuma (Entomologija i patologija). Broj 3. — A. Merendi : »Izgledi šumarskog i planinskog problema na jugu Italije«- Članak sadrži podatke o orografskom stanju kao i podatke o obradivom tlu. 276 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Ističe se manjak površina pod šumom, kriza planinskog stočarstva uslijed sve većeg smanjenja površina pašnjaka u nizini, koji se pretvaraju u obradiva tla sa intenzivnim načinom gospodarenja. Autor preporuča melioraciju degradiranih površina na padinama. — P. Patrone : »Izgled: poljoprivrednog i šumarskog problema planine Molise«. Autor ukazuje na osnovne poljoprivredne i šumarske probleme na području planine Molise (prov. Campobasso), ie daje glavne smjernice nastojanju, da se tamošnjem stanovništvu osiguraju veći prihodi. — F. Scalambretti : »Helikopter u službi šume«. Predlaže se šira upotreba helikoptera u svrhu zaštite šuma. — L. B enassi : »Dendrometrijska ispitivanja Duglazijeve jele u Vallombrosi«. Iznašaju se pojedine dendrometrijske karakteristike ove vrijedne vrste, koja se sve više unosi u talijanske šume. Objekt ispitivanja bile su pojedine plohe u državnoj šumi Vallombrosa, na jelama srednje starosti 30 godina. Iz diagrama su vidljivi podaci o varijaciji volumena u odnosu na prsni promjer, odnosi visine i promjera, volumen kore i odnos promjera u polovini visine i prsnog promjera. — M. Ca n t i a n i: »Prociphilus fraxini na jeli u provinciji Campobasso«. Opisuje se napad Prociphilus fraxini na mlade jelove sadnice u šumskom rasadniku. Predlaže se biološke i kemijske mjere za suzbijanje. — A. Gabbrielli : »O šumskim tlima na konglomeratima Val di Pesa«, Autor opisuje tla razvijena na konglomeratima sa hrastom meduncem i cerom te crnim borom. Broj 4. — C. Cu e eh i: »Izgledi i osobine mediteranske makije istočne obale Ligurije«. Autor opisuje tip mediteranske makije na tom dijelu obale, koji prema Pavari-u pripada srednjoj i hladnijoj zoni Lauretuma, osim pojednih zaštićenih djelova, koji pripadaju toploj podzoni. — G. Patrone : »Uređajni elaborat za šume općine Campochiaro«. — C. Mugnaini : »Ispitivanja klijavosti primorskog bora«. Opisuje se metodika rada i rezultati ispitivanja uslova najpovoljnije klijavosti sjemena prirmorskog bora kao i djelovanje prethodnog močenja sjemena u hladnu vodu. Pokazalo se, da je optimum temperature bio 20° i vlaga sredine (pijeska) oko 20%. Močenje u hladnu vodu djelovalo je povoljno, ukoliko ono nije trajalo više od 96 sati. Broj 5. — P. Ca bi on i: »Upravljanje zemljišnim fondom općina i drugih ustanova «. U Italiji postoje velike površine poljoprivredno-šumskog zemljišta, kojima upravljaju općine i razne ustanove. Autor ukazuje na priličan nered, koji vlada u gospodarenju s tim površinama. Preporuča bolje i racionalnije upravljanje sa tehničke i administrativne strane — C. Frassoldati : »Primjedbe na kaznene norme zakona o šumi«. Pisac ukazuje na razna tumačenja pojedinih članova kaznenog zakona sada na snazi, a koja su nastala uslijed toga, što nisu usklađene kaznene norme zakona o šumi iz 1923. godine sa sadašnjim kaznenim zakonom. — F. Boc k i H. Richter : »Austrijska državna služba za zaštitu od usova i bujica«. Članak napisan povodom proslave 70-godišnjice postojanja ustanova za zaštitu od usova i uređenje bujica. Iznašaju se pojedinosti rada. — G. Giordano : »Lokalna tablica masa za ariš iz Val Chisone (Torino). Podvučena je razlika, koja se ukazala kod tih tablica i sličnih iz drugih zemalja. — F. Moriondo : »Opažanja u vezi biološkog ciklusa Melampsora sp. na Topoli u Italiji«. Autor je zabilježio jedan vrlo rani napad Melampsore na izbojcima sive topole i opisuje plan istraživanja ove bolesti, koja sa topole prelazi na bor. — A. Gabbrielli : »Istraživanja o eroziji na području Vallombrose«. Iznašaju se kriteriji na kojima se zasniva početak studija o eroziji, a u vezi različitih morfoloških i vegetacijskih uslova. — D. Angiolini : »Neobrađena produktivna tla u preobražaju planinske ekonomike«. Autor daje u kratkim crtama genezu takvih tala, njihovu vrijednost i značaj u preobražaju i poboljšanju planinske ekonomike. Broj 6. — K. Trifone : »Terminologija Rimljana za proizvode drva«. Autor daje interesantne podatke o terminologiji, koju su upotrebljavali Rimljani staroga vijeka. Podvlači jednoobraznost u izražavanju. — F. Palazzo : »Industrija smole u području planine Sila«, Autor se već ranije bavio problemom smolarenja u ovom planinskom masivu. Na temelju ekonomskog računa predlaže se, da se na tom području podijgne nova distilerija sa četverostrukim kapacitetom od postojeće. — L. S u s m e 1: »Ispitivanja razlika u ritmu vegetativne aktivnosti jele raznih proveni |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 60 <-- 60 --> PDF |
jencija«. U obzir su uzete dvije provenijencije, jedna iz Kalabrije, a druga sa tirolskih Alpa. Uzgoj je vršen u Vallombrosi. Zapaženo je, da vegetativna aktivnost kambija, koja se istovremeno ispoljava, dulje traje kod primjeraka uzgojenih iz sjemena sa juga. D. Jedlowski DJELOVANJE NOVIH INSEKTICIDA NA OSE NAJEZNICE (Zur Einwirkung neuer Insektenkampfstoffe auf Schlupfwespen — G. Zoebelein, München). Na temelju već dugo poznate činjenice, da kontaktni insekticidi pogađaju više ili manje sve insekte bez .obzira na to, da li su oni korisni ili štetni, nastoje instituti za zaštitu šuma pronaći takva sredstva, koja bi imala specifično djelovanje na pojedine vrste insekata. U novije vrijeme proizvedeno je nekoliko preparata na bazi Dinitroearbazola, koji bi kao želučani otrovi imali tu prednost, da ne bi djelovali na one korisne insekte, koji s njim dolaze u kontakt, već samo na štetnike, koji uzimaju zatrovanu hranu. Izgledalo je, da je time postignut davno željeni cilj. Međutim, autor na temelju vlastitih pokusa ukazuje na neke manjkavosti, koje kod prosuđivanja vrijednosti ovih preparata nisu uzete u obzir. Poticaj za ove pokuse dala su autorova vlastita zapažanja i pokusi, prema kojima u šumi, osim cvjetnog nektara i drugih hranjivih tvari, pretstavlja medna rosa, koju izlučuju insekti iz familija Aphidae, Coccidae i Psyllidae glavni izvor hrane najvažnijih šumskih korisnih insekata, osobito osa najeznica, muha gusjeničarki, cvjetnih muha (Syrphidae), buba mara i crvenih šumskih mrava (Formica ruf a L.). Pretpodstavka, da i ovi insekti mogu biti otrovani prilikom suzbijanja štetnika želučanim otrovima, pokazala se ispravnom. U pokus je uzet preparat Fu 1 (Fundal), koji je u koncentraciji od 0,l°/o pomiješan s medom i ose najeznice Microplectron fuscipennis Zett (fam. Chalcididae) i Nemeritis canescens Grav. (fam. Ichneumonidae). Sve ose, koje su došle u dodir sa zatrovanom hranom uginule su najkasnije za tri dana, dok je normalno dužina života kod Nemeritisa 15—20, a kod Microplectrona oko 45 dana. Opasnost za šumskog mrava je puno manja, jer se on tek u iznimnim slučajevima može naći na lišću s mednom rosom. Drugi pokusi imali su svrhu, da ispitaju mogućnost otpornosti osa najeznica prema želučanim otrovima raspršenim u oblik u magle . Upotrebljeni su insekticidi Trikloretilen i Etilenklorid i osica Nemeritis canescens Grav. Sve osice, koje su bile izložene magli, uginule su najkasnije za 80 minuta. Prema tome, ne postoji niti mogućnost da ose najeznice budu pošteđene kod zamagljivanja šuma spomenutim insekticidima. I. Mikloš OTROVNO ZAMAGLJIVANJE U ZAŠTITI ŠUMA (Zum Giftnebeleinsatz im Forstschutz, W. Zwölfer, Anzeiger für Schädlingskunde, XXV. Jahrgang, 1952, Heft 8) Iskustva zaštite šuma stečena od prvog zamagljivanja šuma, koje je u Njemačkoj provedeno 1943. godine, pa sve do danas, pokazuju, da je djelovanje novih kontaktnih insekticida u obliku t. zv. »vlažne« magle daleko djelotvornije od svih dosadašnjih metoda suzbijanja štetnika, uzrok tome je djelomično u samoj prirodi magle, a djelomično u jakom toksicitetu ovih insekticida. Pa i pored jakog djelovanja otrovne magle na sveukupnu insektofaunu, koja živi iznad zemlje, pokazalo se na temelju rezultata savremenih istraživanja, da to djelovanje nije jednako na pojedine insekatske grupe. Tako su na pr. muhe,, od kojih su mnoge veoma korisne, neotpornije prema DDT-preparatima nego na pr. neke štetne lisne uši. Osim toga važno je i vrijeme, kada se suzbijanje vrši. Ako se zamagljuje za vrijeme glavnog rojenja muha gusjeničarki, osa najeznica i ostalih korisnih insekata, šteta može biti veća od koristi. Osobito na velikim površinama može u takvim slučajevima nakon početnog prividnog uspjeha nastupiti gradacija štetnika uslijed nestanka prirodnih neprijatelja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Još su opasniji slučajevi, gdje kemijsko suzbijanje jednog štetnika dovodi do prenamnoženja druge, do tada indiferentne vrste, koja se mogla razmahati tek nakon uništenja njenih reducirajućih faktora. Prenamnoženje krvave uši na koštunjičavom voću i crvenog pauka na hmelju u rajnskoj oblasti i Švicarskoj, vjerojatno je posljedica intenzivnog tretiranja ovih biljaka novim insekticidima, koji su manje naškodili štetnicima nego njihovim neprijateljima. Osobito je to slučaj s parasitskom osicom Aphelinus mali, neprijateljem krvave uši, koja je importirana iz Amerike i koja se upravo počela s uspjehom suprotstavljati ovom štetniku. Autor smatra, da se biološka metoda suzbijanja jedva može ujediniti sa primjenom novih insekticida. Zamagljivanje pomoću manjih aparata ograničeno je u šumarstvu na manje površine, pa u tim slučajevima nema opasnosti za ravnotežu šumske zoocenoze. Veće akcije kemijskog suzbijanja pomoću motoriziranih aparata, treba naprotiv primjenjivati samo u onim slučajevima, gdje je u pitanju opstanak osobito vrijednih privrednih objekata. Glavna zadaća zaštite šuma od šumskih štetnika treba da i dalje ostane sprječa vanj e šteta, dakle preventivno suzbijanje. U tom se pogledu zaštita bilja u poljoprivredi bitno razlikuje od zaštite šuma. Uslijed razmjerno intenzivnih formi gospodarenja u poljoprivredi se isplati i mnogostruko, dakako do stanovite granice, tretiranje kultura insekticidnim sredstvima. Osim toga velike površine monokultura isključuju mogućnost stvaranja prirodne biocenoze, pa prema tome i njenih korisnih članova. Poljoprivreda, dakle, može veoma malo računati sa prirodnim obrambenim faktorima, te je neminovno upućena na primjenu otrovnih preparata. Autor primjećuje, da će savremena nastojanja oko plantažnog uzgajanja kultiviranih sorata topola u pogledu zaštite prije ili kasnije naići na slične poteškoće. Kod svih manjih šteta, koje se u šumarstvu sa privrednog stanovišta još mogu tolerirati, treba izbjegavati primjenu otrovnog zamagljivanja. Od ovog načela moći će se odstupiti tek onda, kada industriji sredstava za zaštitu bilja pođe za rukom, da proizvede specifična sredstva za pojedine vrste štetnih insekata. I. M i k 1 o š . ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove »tudente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.— *a nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 62 <-- 62 --> PDF |
DRUGO JAVNO NADMETANJE Šumarija Virovitica izdaje za materijal i izradu 2 km šumske ceste na potezu Čardak—Šareni Mostovi putem javne dražbe ovaj rad i materijal sa predračunskom svotom od 9,397.099 dinara. Javno nadmetanje održat će se u uredu Šumarije Virovitica dana 4. srpnj a 1955. u 11 sati prije podne. Kaucija za gornje radove i materijal iznosi od predračunske svote 470.000 dinara, koja se svota polaže kod filijale Narodne banke FNRJ u Virovitici. Projekt, troškovnik i uvjeti nadmetanja mogu se dobiti na uvid kod šumarije Virovitica svakog četvrtka i subote za vrijeme uredovnih sati ili putem pošte na pismeni zahtjev. Šumarija Virovitica Broj: 1.445/1955. OGLAS Šumarija Rakovica raspisuje I. pismeno nadmetanje za izgradnju šumske ceste Rakovica—Stožer u dužini od 4 km. Predracunska svota 24,000.000 dinara. Nadmetanje će se održati u prostorijama šumarije Rakovica dana 28. VI. 1955. u 9 sati. — Tehnička dokumentacija i uvjeti mogu se dobiti u Šumariji Rakovica svakog radnog dana od 7—14 sati. Šumarija´ Rakovica OGLAS Šumarija Slav. Brod, NOK-a SI. Brod raspisuj e 1. pismenu licitaciju za. izgradnju šumske ceste Podcrkavlje—Oriovčić u dužini od 2 km. Predracunska svota 12.000.000 dinara. Licitacija će se održati 13. VII. 1955. u 10 sati, u prostorijama Šumarije SI. Brod, Štrosmajerova 13. Ponude se predaju u pečaćenim omotima poštom ili lično do 10 sati na da» održavanja licitacije. Interesenti su dužni pridonijeti: a) potvrdu o položenoj kauciji kod N. B. u visini od 5% od predračunske svote; b) potvrdu o registraciji poduzeća. Dokumentacija i uslovi nadmetanja mogu se vidjeti u Šumariji svakog daiia od 7—14 sati. ŠUMARIJA SLAVONSKI BROD |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 63 <-- 63 --> PDF |
OGLAS Šumarija Drežnica, kotar Ogulin, raspisuje I. pismeno nadmetanje za gradnju šumske kamionske ceste Drugomišalj—Sopača jama u dužini od 1 km. Predračunska svota iznosi 6,000.000 dinara. Nadmetanje će se održati 5. IX. 1955. god. u uredu Šumarije Drežnica u 11 sati prije podne. Tehnička dokumentacija i pismeni uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dama od 7—14 sati kod Šumarije Drežnica. — Propisno sastavljene i zapečaćene ponude imaju se predati komisiji za nadmetanje do 11 sati na dan nadmetanja. Kaucija iznosi 5% vrijednosti obračunate po predračunskoj svoti. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu o položenoj kauciji ili garantno pismo Narodne banke; 2. Ispravu o ovlaštenju za izvođenje radova i 3. Popunjeni troškovnik. ŠUMARIJA DREŽNICA OGLAS Šumarija u G o m i r j u, kotar Ogulin, raspisuje I. ofertalnu licitaciju za izgradnju šumskih cesta i to: Tepice—Jasenački Smolnik u dužini od 2 km sa predračunskom svotom od 11,720.000 dinara i cestu Ljubošina—Gomirska Kosa u dužini od 2 km sa predračunskom svotom od 11,700.000 dinara. Interesenti su dužni položiti na prednji iznos 5% kaucije na tekući račun br. 471-T-145. Licitacija će se održati u službenim prostorijama šumarije dana 28. VI. 1955. u 11 sati prije podne. Tehnička dokumentacija može se pogledati svakog radnog dana počam od 23. do 28. VI. 1955. godine od 7—14 sati. Šumarija Gomirje OGLAS Šumarija Novi Vinodol raspisuje Prvo javno nadmetanje za izgradnju ceste Guvno—Samarske stijene (Trojbukve) u dužini od 2.616,75 metara. Predračunska svota iznosi 22,000.000 dinara. Nadmetanje će se vršiti pismenim putem dana 20. VI. 1955. u 11 sati u uredu šumarije u Novom Vinodolu. Tehnička dokumentacija i pismeni uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana od 8—12 sati u uredu Šumarije. (Broj 770/55 od 19. V. 1955.). Šumarija Novi Vinodol |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 64 <-- 64 --> PDF |
OGLAS ŠUMARIJA DREŽNICA Raspisuje I. pismeno nadmetanje za gradnju šumske kamionske ceste Alilovica — Crni Vrh u dužini od 3 km. Orjentaciona cijena po 1 km. 6,000.000.— dinara. Nadmetanje će se održati dana 15. VIII. 1955. g. u uredu Šumarije Dtrežnica, kotar Ogulin u 11 sati prije podne. Tehnička dokumentacija, te pismeni uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana kod šumarije Drežnica od 7—14 sati. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude imaju se predati komisija za nad metanje do 11 sati na dan nadmetanja. Kaucija iznosi 5% vrijednosti obračunate po orjentacionim cijenama. Uz ponudu treba priložiti: 1. Potvrdu o položenoj kauciji ili garantno pismo N Banke. 2. Ispravu o ovlaštenju za izvođenje radova. 3. Popunjeni troškovnik. Šumarija Drežnica OGLAS Šumarija Vrhovine u Vrhovinama raspisuje javno nadmetanje za izvedbu betonskog nadvožnjaka u Javorniku na pruzi Ogulin-Knin. Predračunska svota iznosi Din. 3,906.000.— Nadmetanje će se održati 8. VII. 1955. u uredu šumarije Vrhovine u 9 sati prije podne. Sva tehnička dokumentacija može se vidjeti svakog radnog dana od 9—12 sati u Šumariji Vrhovine. Propisno sastavljene i zapečaćene ponude imaju se predati licitacionoj komisijti do 9 sati na dan nadmetanja. Kauciju u iznosu od 5% vrijednosti po predrač. svoti. Ponudi treba priložiti: a) potvrdu o položenoj kauciji ili garantno pismo od Narodne banke; b) ispravu o ovlašćenju za izvođenje radova i c) ovlašćenje ponuđača za zastupanje, popis uvjeta nadmetanja. U ponudi treba navesti da su uvjeti nadmetanja poznati ponuđaču i da na iste pristaju u cijelosti (broj 12493 od 28. VI. 1955). Šumarija Vrhovine |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 65 <-- 65 --> PDF |
OGLAS Šumarija Crikvenica , kotar Crikvenica održat će u svojim prostorijama na dan 17. VI. 1955. u 11 sati prvu javnu pismenu licitaciju za izgradnju šumske ceste »Ozrin-Ladvine« s dužinom od 6.071 km s predračunskom svotom od 41,360.000 dinara. Tehnička dokumentacija stoji na uvid interesentima svakog dana od 7 do 14 sati. Šumarija Crikvenica OGLAS Šumarija Sr b raspisuje javno nadmetanje za7 izgradnju šumske ceste Kupirovo- Maslovara u duljini od 3 kilometra. — Predračunska svota iznosi 15,000.000 dinara. Investitor šumarija Srb. Nadmetanje će se održati u šumariji Srb dne 26. VI. 1955. godine u 9 sati pismenim putem. Uvjeti: Nadmetanje i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti u kancelariji počev od 10. VI. 1955. godine. Šumarija Srb OGLAS Šumarija Vrginmos t održati će na dan 16. VI. 1955. u 11 sati u uredu šumarije u Vrgimostu II. javno pismeno nadmetanje za izgradnju šumske ceste Muljci—Kremešnica u dužini od cea 3 km. — Predračunska svota 25,476.000 dinara. Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija za navedeni objekt mogu se vidjeti svakog dana od 9—12 sati u uredu. Nadmetanje će se izvršiti prema propisima Pravilnika za provedbu Uredbe o izdavanju građevinskih i građevno-zanatskih radova na izvođenje putem javnog nadmetanja (Narodne Nnovine 3/53). Šumarija Vrginmost OGLAS Šumarija M e d a k, kotar Gospić, održat će u svojim prostorijama na dan 14. VI. 1955. u 10 sati prvo javno nadmetanje za izgradnju i rekonstrukciju šumske ceste Raduč—Bukovac u dužini i to: novogradnje 3 km i rekonstrukcije 4 km s predračunskom svotom od 30,000.000 dinara. Tehnička dokumentacija stoji na uvid interesentima svakog dana od 7—14 sati (broj 330-55 od 12. V. 1955.). Šumarija Medak |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 66 <-- 66 --> PDF |
OGLAS ŠUMARIJA KRAPINA U KRAPINI raspisuje II. javno nadmetanje u skraćenom roku, za izvođenje građevinskih radova na šumskoj cesti Lepa Bukva-Kal, u dužini od 2.050 km. sa predracunskom svotom od Din. 9,700.000 — Nadmetanje će se održati 25 srpnja 1955 godine u 10 sati prije podne u uredu šumarije u Krapini. Tehnička dokumentacija kao i ostala objašnjenja mogu se vidjeti svakog dana u šumariji od 7 do 14 sati. Ponude se predaju u zapečaćenom omotu lično ili putem pošte do 9 sati na dan održavanja licitacije. Šumarija Krapina OGLAS ŠUMARIJA SLUNJ raspisuje javno nadmetanje za gradnju šumske kamionsk e cest e Hum — Tobo lić u dužini od 2,3 km. za predračunsku svotu od 12,000.000.— dinara. Nadmetanje vrišit će se dne 16. VI. 1955 u 12 sati u uredovnici šumarije u Slunju. Uvjeti i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti svakog radnog dana u uredcv nici šumarije. Šumarija Slunj OGLAS Šumarija Meda k ima na prodaju za jesen 1955. godine: 1. Sadnica c. bora 2 godišnjih 400.000 kom. 2. Sadnica c. bora 3 godišnjih 190.000 kom. Sadnice su-kvalitetne. — Narudžbe slati na Upravu šumarije Šumarija Medak |