DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vredne podjele šuma na: šumsko-privredne oblasti i područja, gospodarske jedinice, gravitaciona područja, slivove i odjele. Nadalje donosi podjelu šuma, koja proizlazi iz izvršenih sječa. Iz ovog se kratkog prikaza vidi, da je pisac minuciozno obradio materiju prve knjige. Za razliku od dosada izdanih udžbenika iz uređivanja šuma kod nas i u inozemstvu, u ovoj je knjizi posvećena naročita pažnja uređivanju preborne šume, primjene fitocenologije u uređivanju šuma, sječivoj zrelosti i ophodnji i t. d. Valja istaknuti, da je udžbenik pisan lijepim i jasnim stilom. Ilustriran je s velikom množinom slika i primjera, što će biti od značajne koristi pri studiranju uređivanja šuma. Ovom je knjigom u znatnom dijelu ispunjena praznina, koja se osjećala u univerzitetskoj nastavi kao i u praksi uređivanja šuma. M. P1 a v š i ć OBNOVA šUMAjJJ NR MAKEDONIJI U Geografskom glasniku, kojeg izdaje Geografsko društvo Hrvatske, u svesci 14/15 za 1953 godinu, objavljena je na stranici 201, kratka bilješka pod naslovom »Obnova šuma u Makedoniji«. Autor geograf Trifunovski tu ističe, da Republika »Makedonija spada u one zemlje Blakanskog poluotoka, koje su bile dobro naseljene još u staro doba«, pa kroz to ona je vremenom znatno osiromašila sa šumama. Šume su se mnogo sjekle za neposredne potrebe i krčile za njive, livade i pašnjake, te zatirale zbog razvijenog stočarstva »naročito gajenjem koza«. Također su šume znatno sječene prilikom tuđih vladavina i za vrijeme ratova. Uništavanje šuma imalo je odraza i na geografske osobine predjela. Uslijed nastalih bujica i njihovih nanosa, stvarali su se, a stvaraju se još i danas, veliki poremećaji u plodnim poljima. Vodostaj rijeka je danas u stalnom kolebanju. Od 1946. god. radi se u NR Makedoniji mnogo na pošumljavanju i to planski. Autor navodi, da se to vrši »sađenjem mladih biljki, koje se dobivaju gajenjem u rasadnicima«, te navodi vrste, koje se u tu svrhu upotrebljavaju. Pošumljavanje nailazi na teškoće, a »to su ljetne suše stjenovito zemljište i česte litice«. »Drugi način obnove šume je melioracija zakržljalog žbunja«. Vrše se melioracije šikara na više hiljada hektara zemljišta. Za obnovu šuma veliko značenje ima i zakonodavstvo, a posebno zabrana držanja koza i druge mjere. Plan predviđa temeljitu obnovu šuma u Makedoniji, a time će se znatno poboljšati i ekonomske prilike tamošnjeg stanovništva. To bi bio kratak sadržaj ove, i same po sebi, kratke bilješke. Vrijedno je, međutim, ovdje istaknuti, a za nas je od velikog značaja, što se iz pera nešumara, pojavljuju u našim (nešumarskim) časopisima kratki prikazi o problemima sa kojima se hvataju u koštac naši drugovi u pojedinim krajevima. Time je katkada mnogo više učinjeno na programu popularizacije i propagande naših Šumarskih pitanja, nego možda sa kakvim drugim opsežnim člankom ili raspravom i našoj stručnoj1 štampi1! Dr. Ing. P. F. 270 i |