DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 54 <-- 54 --> PDF |
LES — Ljubljana. Br. 8, 1954. Ing. V. Rebolj i ing. Z. Turk: Šumsko i drvno industrijsko gospodarenje u Jugoslaviji. (Osvrt na savjetovanje u Ohridu). — Ing. Oskar Jug : Sirovine za izradu ploča iverica kod nas. — Ing. arh. Niko Kralj : Drvo i njegovo estetsko izražavanje. Broj 9-10 1954. Rajko Lukman : Šumsko i drvno-industrijsko gospodarenje Jugoslavije — Finalna proizvodnja. — Tune Petkovšek : Začarani krug (autor traži odgovor na pitanje: kojom se vrstom finalnih proizvoda valja da bavi naša drvna industrija i u kom opsegu. Ovo načeto pitanje važno je za čitavu našu drvnoprerađivačku industriju) — Ing. arh. Marjan Rupar : Razgovor o našoj kulturi stanova i pokućstva. (Donosi primjere kako se može razmjerno jeftino urediti i najkromniji stan — i u potkrovlju. Obara se na imitacije stranih tvornica pokućstva, koje su nam bile nametnule svoj nakaradni ukus, a sve za skupe novce.) — Janoš Kiš: 0 tekućoj proizvodnji. — Jože Ajdić i Petar Skušek: Utisci iz prakse u švedskoj,. Broj 1 — 1955. Tine Ravnikar : Problemi naše industrije pokućstva. — Ing. Jože Lenić : Da li je lesonitna ploča upotrebljiva za vanjske obloge. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb. Broj 11-12 — 1954. Ing. Josip Žužek : Uzdržavanje i upotreba šumskih pila. — Ing. Franjo Štajduha r i Veljko A u f e rber : Proizvodnja ploča vlaknatica. — Ing. Dragan Tomić : Oplemenjena trska (Arundo donax) — sirovina za celulozu. Broj 1-2 — 1955. Ing. Stjepan Frančišković : Šumska proizvodnja u svijetu. — Ante Gabričević : Bukovo celulozno drvo — važan proizvodnji artikal. — Strojarstvo u drvnoj industriji. — Ing. Dragutin R a d i m i r: Šumarstvo i drvna industrija Italije. — Vijesti iz zemlje i svijeta. Broj 3 — 1955. Ing. Stjepan Š u r i ć: Naše drvo na domaćem i inozemno» tržištu. Đ. K. STRANA STRUČNA ŠTAMPA Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen. Br. 1 — 1955. Ed. Rieben : >ŠUMAR I PROBLEM PLANINSKE PAŠE«. Još danas na oko 40.000 ha šumske površine Švicarske pase marva, a taj Servitut prouzrokuje postepenu degradaciju sastojina. U Juri i Predalpama na štetu prirodnih staništa bukve i jele javlja se smrča sa poznatim štetnim posljedicama. Zadatak je šumara da tu pašnjačku površinu smanji , ali kod predlaganja projekta treba da predloži istovremeno i mjer e kompenzacij e za oduzetu površinu. Na otvorenim dijelovima valja izgraditi puteve, da se brojnim »kravljim putanjicama« ne pomaže eroziji tla, provesti navodnjavanje ili odvodnjavanje, pobiranje kamenja i si. Važna je mjera i čišćenje od korova i grmlja, koje uvelike zastire i obestravljuje tlo. Djelotvorni su osobito neki hormoni, neopasni za marvu, razmjerno jeftini (na pr. »Stanormone debroussaillamt«). Predlaže da se čitava pašnjačka površina ogradama izdijeli na manje odsjeke, u kojima bi se stoka zadržavala tek tri do četiri dana sa turnusom (pregonom) od tri do četiri nedjelje, ali prije nego marva napusti jedan odsjek, treba ako je moguće travu pokositi, jer su ostale samo manje vrijedne vrste, koje će ipak pokošene bolje prijati marvi. Inače se događa, da baš takve bezvrijedne trave postepeno prekriju čitaT pašnjak. Vapnenastim suvatima Jure, po njegovom iskustvu, treba svake treće godine dodati 500—600 kg Tomasova brašna po hektaru i 200 kg kalijeve soli. Kisela tla đubre se mljevenim vapnom. 272 |