DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Ističe se manjak površina pod šumom, kriza planinskog stočarstva uslijed sve većeg smanjenja površina pašnjaka u nizini, koji se pretvaraju u obradiva tla sa intenzivnim načinom gospodarenja. Autor preporuča melioraciju degradiranih površina na padinama. — P. Patrone : »Izgled: poljoprivrednog i šumarskog problema planine Molise«. Autor ukazuje na osnovne poljoprivredne i šumarske probleme na području planine Molise (prov. Campobasso), ie daje glavne smjernice nastojanju, da se tamošnjem stanovništvu osiguraju veći prihodi. — F. Scalambretti : »Helikopter u službi šume«. Predlaže se šira upotreba helikoptera u svrhu zaštite šuma. — L. B enassi : »Dendrometrijska ispitivanja Duglazijeve jele u Vallombrosi«. Iznašaju se pojedine dendrometrijske karakteristike ove vrijedne vrste, koja se sve više unosi u talijanske šume. Objekt ispitivanja bile su pojedine plohe u državnoj šumi Vallombrosa, na jelama srednje starosti 30 godina. Iz diagrama su vidljivi podaci o varijaciji volumena u odnosu na prsni promjer, odnosi visine i promjera, volumen kore i odnos promjera u polovini visine i prsnog promjera. — M. Ca n t i a n i: »Prociphilus fraxini na jeli u provinciji Campobasso«. Opisuje se napad Prociphilus fraxini na mlade jelove sadnice u šumskom rasadniku. Predlaže se biološke i kemijske mjere za suzbijanje. — A. Gabbrielli : »O šumskim tlima na konglomeratima Val di Pesa«, Autor opisuje tla razvijena na konglomeratima sa hrastom meduncem i cerom te crnim borom. Broj 4. — C. Cu e eh i: »Izgledi i osobine mediteranske makije istočne obale Ligurije«. Autor opisuje tip mediteranske makije na tom dijelu obale, koji prema Pavari-u pripada srednjoj i hladnijoj zoni Lauretuma, osim pojednih zaštićenih djelova, koji pripadaju toploj podzoni. — G. Patrone : »Uređajni elaborat za šume općine Campochiaro«. — C. Mugnaini : »Ispitivanja klijavosti primorskog bora«. Opisuje se metodika rada i rezultati ispitivanja uslova najpovoljnije klijavosti sjemena prirmorskog bora kao i djelovanje prethodnog močenja sjemena u hladnu vodu. Pokazalo se, da je optimum temperature bio 20° i vlaga sredine (pijeska) oko 20%. Močenje u hladnu vodu djelovalo je povoljno, ukoliko ono nije trajalo više od 96 sati. Broj 5. — P. Ca bi on i: »Upravljanje zemljišnim fondom općina i drugih ustanova «. U Italiji postoje velike površine poljoprivredno-šumskog zemljišta, kojima upravljaju općine i razne ustanove. Autor ukazuje na priličan nered, koji vlada u gospodarenju s tim površinama. Preporuča bolje i racionalnije upravljanje sa tehničke i administrativne strane — C. Frassoldati : »Primjedbe na kaznene norme zakona o šumi«. Pisac ukazuje na razna tumačenja pojedinih članova kaznenog zakona sada na snazi, a koja su nastala uslijed toga, što nisu usklađene kaznene norme zakona o šumi iz 1923. godine sa sadašnjim kaznenim zakonom. — F. Boc k i H. Richter : »Austrijska državna služba za zaštitu od usova i bujica«. Članak napisan povodom proslave 70-godišnjice postojanja ustanova za zaštitu od usova i uređenje bujica. Iznašaju se pojedinosti rada. — G. Giordano : »Lokalna tablica masa za ariš iz Val Chisone (Torino). Podvučena je razlika, koja se ukazala kod tih tablica i sličnih iz drugih zemalja. — F. Moriondo : »Opažanja u vezi biološkog ciklusa Melampsora sp. na Topoli u Italiji«. Autor je zabilježio jedan vrlo rani napad Melampsore na izbojcima sive topole i opisuje plan istraživanja ove bolesti, koja sa topole prelazi na bor. — A. Gabbrielli : »Istraživanja o eroziji na području Vallombrose«. Iznašaju se kriteriji na kojima se zasniva početak studija o eroziji, a u vezi različitih morfoloških i vegetacijskih uslova. — D. Angiolini : »Neobrađena produktivna tla u preobražaju planinske ekonomike«. Autor daje u kratkim crtama genezu takvih tala, njihovu vrijednost i značaj u preobražaju i poboljšanju planinske ekonomike. Broj 6. — K. Trifone : »Terminologija Rimljana za proizvode drva«. Autor daje interesantne podatke o terminologiji, koju su upotrebljavali Rimljani staroga vijeka. Podvlači jednoobraznost u izražavanju. — F. Palazzo : »Industrija smole u području planine Sila«, Autor se već ranije bavio problemom smolarenja u ovom planinskom masivu. Na temelju ekonomskog računa predlaže se, da se na tom području podijgne nova distilerija sa četverostrukim kapacitetom od postojeće. — L. S u s m e 1: »Ispitivanja razlika u ritmu vegetativne aktivnosti jele raznih proveni |