DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1955 str. 60     <-- 60 -->        PDF

jencija«. U obzir su uzete dvije provenijencije, jedna iz Kalabrije, a druga sa tirolskih
Alpa. Uzgoj je vršen u Vallombrosi. Zapaženo je, da vegetativna aktivnost
kambija, koja se istovremeno ispoljava, dulje traje kod primjeraka uzgojenih iz sjemena
sa juga.


D. Jedlowski
DJELOVANJE NOVIH INSEKTICIDA NA OSE NAJEZNICE (Zur Einwirkung
neuer Insektenkampfstoffe auf Schlupfwespen — G. Zoebelein, München).


Na temelju već dugo poznate činjenice, da kontaktni insekticidi pogađaju više
ili manje sve insekte bez .obzira na to, da li su oni korisni ili štetni, nastoje instituti
za zaštitu šuma pronaći takva sredstva, koja bi imala specifično djelovanje na pojedine
vrste insekata. U novije vrijeme proizvedeno je nekoliko preparata na bazi
Dinitroearbazola, koji bi kao želučani otrovi imali tu prednost, da ne bi djelovali
na one korisne insekte, koji s njim dolaze u kontakt, već samo na štetnike, koji uzimaju
zatrovanu hranu. Izgledalo je, da je time postignut davno željeni cilj. Međutim,
autor na temelju vlastitih pokusa ukazuje na neke manjkavosti, koje kod prosuđivanja
vrijednosti ovih preparata nisu uzete u obzir.


Poticaj za ove pokuse dala su autorova vlastita zapažanja i pokusi, prema kojima
u šumi, osim cvjetnog nektara i drugih hranjivih tvari, pretstavlja medna rosa,
koju izlučuju insekti iz familija Aphidae, Coccidae i Psyllidae glavni izvor hrane
najvažnijih šumskih korisnih insekata, osobito osa najeznica, muha gusjeničarki,
cvjetnih muha (Syrphidae), buba mara i crvenih šumskih mrava (Formica ruf a L.).
Pretpodstavka, da i ovi insekti mogu biti otrovani prilikom suzbijanja štetnika želučanim
otrovima, pokazala se ispravnom. U pokus je uzet preparat Fu 1 (Fundal),
koji je u koncentraciji od 0,l°/o pomiješan s medom i ose najeznice Microplectron
fuscipennis Zett (fam. Chalcididae) i Nemeritis canescens Grav. (fam. Ichneumonidae).
Sve ose, koje su došle u dodir sa zatrovanom hranom uginule su najkasnije
za tri dana, dok je normalno dužina života kod Nemeritisa 15—20, a kod Microplectrona
oko 45 dana. Opasnost za šumskog mrava je puno manja, jer se on tek
u iznimnim slučajevima može naći na lišću s mednom rosom.


Drugi pokusi imali su svrhu, da ispitaju mogućnost otpornosti osa najeznica
prema želučanim otrovima raspršenim u oblik u magle . Upotrebljeni su insekticidi
Trikloretilen i Etilenklorid i osica Nemeritis canescens Grav. Sve osice, koje
su bile izložene magli, uginule su najkasnije za 80 minuta. Prema tome, ne postoji
niti mogućnost da ose najeznice budu pošteđene kod zamagljivanja šuma spomenutim
insekticidima. I. Mikloš


OTROVNO ZAMAGLJIVANJE U ZAŠTITI ŠUMA (Zum Giftnebeleinsatz im
Forstschutz, W. Zwölfer, Anzeiger für Schädlingskunde, XXV. Jahrgang, 1952, Heft 8)


Iskustva zaštite šuma stečena od prvog zamagljivanja šuma, koje je u Njemačkoj
provedeno 1943. godine, pa sve do danas, pokazuju, da je djelovanje novih
kontaktnih insekticida u obliku t. zv. »vlažne« magle daleko djelotvornije od svih
dosadašnjih metoda suzbijanja štetnika, uzrok tome je djelomično u samoj prirodi
magle, a djelomično u jakom toksicitetu ovih insekticida. Pa i pored jakog djelovanja
otrovne magle na sveukupnu insektofaunu, koja živi iznad zemlje, pokazalo se
na temelju rezultata savremenih istraživanja, da to djelovanje nije jednako na pojedine
insekatske grupe. Tako su na pr. muhe,, od kojih su mnoge veoma korisne, neotpornije
prema DDT-preparatima nego na pr. neke štetne lisne uši. Osim toga važno
je i vrijeme, kada se suzbijanje vrši. Ako se zamagljuje za vrijeme glavnog rojenja
muha gusjeničarki, osa najeznica i ostalih korisnih insekata, šteta može biti veća od
koristi. Osobito na velikim površinama može u takvim slučajevima nakon početnog
prividnog uspjeha nastupiti gradacija štetnika uslijed nestanka prirodnih neprijatelja.