DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 10 <-- 10 --> PDF |
djelovao je nepovoljno na razvoj kalusnog korijenja. Ponovna sadnja 1952. na istom mjestu dala je bolji rezultat, jer nije bilo suše i jer su zbog pliće sadnje donji krajevi motaka bili u plodnoj zemlji. No razvoj sadnica bio je slab, jer je taj dio terena suši. I sadnja na pješčanom prudu u Plandištu dala je slab rezultat. Prema tome čini se, da pješčana tla, pogotovu ako su izvrgnuta suši, nikako ne odgovaraju za sadnju motaka. U pogledu razvoja korijenja zasađenih topolovih motaka, koji nas je naročito interesirao, mogli smo zapaziti slijedeće: Kod iskopanog korijenja Sil*´ yi SI. 5. Korijenje topole uzgo jene iz motke 2. godinu iza sadnje. Višnjevac. ustanovili smo, da se ono pod povoljnim prilikama već prve godine razvija vrlo bujno. Ono izbija najjače u površinskom sloju tla i na dnu motke u zoni kalusa, a relativno slabije u sredini usađenog dijela motke. U drugoj, a pogotovu trećoj godini, korijenje se formiralo u dvije glavne etaže: u jedan površinski sloj bogat čupavim upojnim korijenjem i u sloj jakog granatog korijenja pri dnu motke oko kalusa. Na srednjem dijelu podzemnog dijela motke razvoj korijenja je zaostao. Sve korijenje bilo je većim dijelom usmjereno horizontalno i zrakasto. Samo jedan dio korijenja većinom pri dnu zalazio je u dubinu. (Vidi si. 2, 3, 4, 5.) Slika korjenovog sistema slična je onoj razvoja reznice, samo što je uvećana. Vrjo je zna |