DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 11 <-- 11 --> PDF |
čajna bila pojava, da je korijenje već u prvoj godini bilo dvostruko gušće i duže u rahlom dijelu jame, a rijeđe na strani uz stijene jame, t. j . u kutu u kojem je motka bila usađena. Druge i još više treće godine, ta se razlika u plodnom tlu Višnjevcu bila smanjila, ali je ipak korijenje u bivšem rahlom dijelu bilo nešto jače. To je zapaženo i na motkama gdje je rahlost tla bila maksimalna pa je prekapanje zemlje na jednoj strani izazvalo jači i bolji razvoj korijenja. Ta pojava evidentno potvrđuje, da rahlost i naročito obrada tla utječu na povoljan razvoj korijenja. Taj jednostrani razvoj korijenja mi smo i predviđali i željeli. Usmjerivanjem jame u pravcu vladajućeg vjetra postigli smo, da je korijenje bilo jače razvito spram strane vjetra, dakle stablo bolje učvršćeno, a to je u prvim godinama, osobito na mekanim tlima, vrlo važno. (Vidi si. 6.) S obzirom na donji prerez posađenih motaka, mogli smo ustanoviti, da on vjerojatno potpuno zarašćuje tek u trećoj godini iza sadnje. Zarašći- Sl. ß. Razvoj korijenja topole uzgojene iz motke 2. godine iza sadnje. Lijevo, korijenje u kutu jame, desno, korijenje u nasutom dijelu jame. Repnjak rasadnik. vanje bilo je jače u tlu I. boniteta u Višnjevcu, a slabije u tlu II. boniteta u rasadniku Repnjak. Očito je, da i dobrota tla utječe na brže stvaranje kalusa. Do treće godine u Višnjevcu iskapano korijenje motaka nije na donjem prerezu pokazivalo nikakve očite znakove truleži niti narančaste mrlje. Još otvoreno drvo na dnu prereza samo je kod nekih korijena pokazivalo znakove prline (prozuhlosti) što je obično samo posljedica kemijskih rastvarajućih procesa. Motka koju smo u Višnjevcu iskopali treće godine bila je na dnu potpuno i zdravo zaraštena (vidi si. 7). Svakako ispitivanja u tom pogledu nisu toliko opsežna, da bi se mogao stvarati konačan zaključak. U pogledu razvoja stabljike, zapaženo je, da su brazgotine preostale nakon otkinutih pupova, zarasle već u prvoj godini potpuno i bez defekta. Visinski prirast motaka posađenih u Višnjevcu na najboljem bonitetu bio je prve godine oko 40 cm, druge oko 2 m, a treće oko 1.60 m. Krošnja posađenih motaka razvijala se vrlo bujno. Prve godine dostigla je promjer oko 1.10 m, druge oko 2 m, a treće oko 3 m. Prve je godine krošnja bila okruglog oblika, i razvila se postepeno do treće godine u piramidalnu. Na koncu treće godine iza sadnje, motke zasađene u Višnjevcu, razvile su se |