DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Termini . Sušenje drveta kod visoke temperature (High-temperature drying,
Hochtemperaturtrocknung, Heissdampftrocknung) je, sušenje kod temperature iznad
vrelišta vode, pa se često i zove sušenje kod temperature iznad 100° C. a i sušenje
pregrijanom parom [Seasoning (drying) in superheated steam, Trocknung mit überhitztem
Dampf]. Pregrijana je ona para koja ima višu tempera


; ü r u od temperature zasićenosti kod određenog pritiska.
Svakom pritisku odgovara samo jedna temperatura vrenja
vode, koja se zove temperatura zasićenosti (vre liste). Para
može biti pregrijana i kod nižih (vakuum) i kod viših (pretlak) pritisaka od atmosferskog.
Pregrijanom parom može se sušiti u vakuumu, kod atmosferskog pritiska i kod
pretkaka. Sušenje drveta pregrijanom parom vrši se kod atmosferskog pritiska u kom
slučaju pregrijana para ima višu temperaturu od 100° C (vrelište vode kod atmosferskog
pritiska). Po Keylwerth u (5) se ovaj način sušenja može nazvati »postupak
jednakog pritiska«, jer je (nakon zagrijavanja) pritisak konstantan
i jednak atmosferskom, dok je kod klasičnog načina sušenja mješavinom vodene pare
i uzduha (ispod 1´00° C) pritisak promjenljiv i zavisi o temperaturi i rel. vlazi.
Utjecaj temperature. Već je dosta dugo poznato, da se može sušiti
pregrijanom parom. Poticaj za sušenje drveta pregrijanom parom dalo je
uspješno sušenje papira i tekstila kod visokih temperatura (iako se tu radi


o tankim slojevima u odnosu na drvo) i činjenica, da se drvo brže suši kod
više temperature. Utjecaj temperature na trajanje sušenja izrazio je Kollmann
(8) približno ovom formulom:
t


u kojoj je Z trajanje sušenja u satima, C je konstanta, a t je temperatura
u ° C. Za dva različita slučaja 1 i 2 će biti:


Z2 ~ ti


Ako se pod jednakim ostalim uvjetima u slučaju 1 drvo suši kod ´50° C, a u slučaju
2 kod 100° C, onda se trajanje sušenja (Zi) u slučaju 1 odnosi prema trajanju
sušenja (Za) u slučaju 2 kao 1:0,5. Sušenje kod 100° C traje (po formuli 2) 50%
kraće nego kod temperature 50° C.


Tu o mol a (2) je potvrdio upotrebljivost formule 1. za niže temperature
(ispod 45° C). On je točniie izrazio utjecaj temperature na trajanje
sušenja (u higroskopskom području) formulom:


z = — s


iz koje se može izvesti:


Z, U)


Eksponent n zavisi o početnoj vlazi, vlazi ravnoteže i volumnoj težini drveta
te prima vrijednosti od 1,5—2,5. Kod sušenja prirodno suhog drveta, koje
ima početni sadržaj vlage 15—25%, a konačni 6—14%, utjecaj temperature
na trajanje sušenja još točnije izražava po Tu orno li formula:


C


5.
0,2+ 3


´ \ioo/