DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1955 str. 26     <-- 26 -->        PDF

a) Trajanje zagrijavanja može se praktično uzeti s toliko
sati koliko je centimetara drvo debelo.
b) Trajanje grijanja može se približno izračunati po formuli,
koju su predložili Keylwerth i Kubier (11):


In"3


u kojoj je Z trajanje sušenja u satima, C je koeficijent, koji zavisi o početnoj
vlazi drveta i može se očitati sa si. 9. Koeficijent Ck na si. 9 izračunan
je po jednadžbi (7) iz srednje temp, sušionice, u;i = početni, uc konačni
sadržaj vode drveta u %, T je temperatura sušenja u C, F je temperatura
vlažnog termometra u ° C i d je debljina drveta u cm. Formula (7)
daje najkraće trajanje sušenja kod temperature iznad 100» C i to bez zagrijavanja
i hlađenja.


o


""*;. -toe ´Ja log U.


/´ ´


SI. 9. Odnos između koeficijenta
Ck Jednadžba 7) i
početnog sadržaja vode u
drvetu (po Keylwerthu, Gai


60 100 120 % 1*0


seru i Meichsneru).


Početni sadržaj vlage Ut


c) Trajanje hlađenja iznosi 1 do 3 h, obično 2 h. Trajanje hla


đenja nije ekonomično produžavati obzirom na iskorišćenje kapaciteta su


šionice. . ´ , i.


d) Trajanje izjednačenja iznosi od 1 do 5 sati (tab. i).


Potrošnja energije. Ukupna potrošnja energije po 1 kg isušene vode


kreće se od 0,88 kWh kod sušenja sirovog drveta četinjača debelog 24 mm


do 1,55 kWh kod sušenja prirodno prosušenog drveta četinjača iste debljine.


Potrošnja energije kod prirodno suhog drveta četinjača manja je za 14%,


ako se drvo suši kod temperature iznad 100« C nego ako se suši kod tem


perature ispod 100° C na »klasični način« (vlažnim uzduhom). Ukupna


potrošnja energije kod sušenja iznad 100» C je to veća, što je drvo deblje


i što mu je niža početna vlaga (21).


Utjecaj sušenja iznad 100» C na kvalitetu drveta. Drvo sušeno kod


visoke temperature pokazuje smanjivanje utezanja i bubrenja, promjenu


boje, vitlanje i ispadanje kvrga. Površina drveta, koje je sušeno^ kod tem


perature 100° do 130° C, oboji se smeđe. Smeđa boja površine može se uklo


niti blanjanjem (si. 10). Na promjenu boje utječe visoki stupanj zasićenja


pare (7). Kod temperature 220» C drvo se oboji tamno po cijelom presjeku


(17). Vitlanju naginju osobito daske gornjeg sloja složaja. Ono se može


304